Izvorni kôd stranice Kalifornijski zaliv

{{Preuređivanje}}
{{Infokutija UNESCO-svjetska baština
|ime = Ostrva i zaštićena područja kalifornijskog zaljeva
|slika = [[Datoteka:Wpdms nasa topo gulf of california.jpg|200px]]
|godina = [[2005.]] <small>(29. zasjedanje) Prošireno [[2007.]]
|vrsta baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii ix, x
|ugroženost = -
|web stranica = http://whc.unesco.org/en/list/1182
|država = {{ZD|MEKS}}
}}
'''Kalifornijski zaljev''' ([[španski|šp.]] ''Golfo de California''), također poznat kao '''Cortesovo more''' (''Mar de Cortés'' ili ''Mar Bermejo'') je vodena masa koja razdvaja [[Baja California (poluostrvo)|poluostrvo Kaliforniju]] od ostatka sjeveroistočnog [[Meksiko|Meksika]]. Omeđuju ga [[Savezne države Meksika|meksičke savezne države]] [[Baja California]], [[Baja California Sur]], [[Sonora]], i [[Sinaloa]]. Premda je "Kalifornijski zaljev" prevladavajući naziv na većini današnjih karata, lokalno stanovništvo češće koristi ime "Cortesovo more".

Površina mu iznosi približno 160.000&nbsp;km<sup>2</sup> i jedno je od [[bioraznolikost|biološki najbogatijih]] mora na svijetu s više od 5.000 vrsta morskih [[Beskičmenjaci|beskičmenjaka]]<ref>Ernesto Campos, Alma Rosa de Campos & Jesús Angel de León-González, ''Diversity and ecological remarks of ectocommensals and ectoparasites (Annelida, Crustacea, Mollusca) of echinoids (Echinoidea: Mellitidae) in the Sea of Cortez, Mexico'', 2009., Parasitology Research 105. (2.), str. 479.–487. doi:10.1007/s00436-009-1419-8.</ref>. Zbog toga su njegova ostrva i ostrvca (njih ukupno 244), zajedno sa zaštićenim područjima, upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2005. godine.
[[Datoteka:Golfo 001.JPG|mini|lijevo|<center>Ostrva u Kalifornijskom zaljevu]]
==Geografske odlike==
[[Datoteka:Infiernillo Tiburon Island.JPG|mini|lijevo|<center>Najveće meksičko ostrvo Tiburon iz pustinje na kopnu Sonora]]
[[Datoteka:IslaTortuga.jpg|mini|<center>Ostrvo Tortuga]]
[[Datoteka:San carlos sonora.jpg|mini|<center>San Carlos na obali zaljeva (Sonora)]]
Kalifornijski zaljev je dug 1.126&nbsp;km, i širok od 48–241&nbsp;km, i ima najveću dubinu od 818,08 m, čime ima ukupnu zapreminu od oko 145.000&nbsp;km<sup>3</sup>.

Vjeruje se da je nastao prije 5,3 miliona godina, kada se [[Kalifornijsko poluostrvo]] odvojilo od [[Sjevernoamerička ploča|sjevernoameričke ploče]], kada je nastao i [[Rasjed San Andreas]] na sjeveru zaljeva, pri tome preusmjerivši tok rijeke [[Kolorado (rijeka)|Kolorado]]. Ostale rijeke koje se ulijevaju u Kalifornijski zaljev uključuju [[Fuerte]], [[Mayo (rijeka)|Mayo]], [[Sinaloa (rijeka)|Sinaloa]], [[Sonora (rijeka)|Sonora]] i [[Yaqui (rijeka)|Yaqui]]<ref>Rebekah K. Nix, ''[http://www.utdallas.edu/~rnix/MAT-SE_Units/gulf_cal.pdf The Gulf of California: A Physical, Geological, and Biological Study]'', University of Texas at Dallas, 2010. {{en simbol}} PDF</ref>.

U zaljevu se odvijaju gotovo svi okeanografski procesi na Zemlji, što ga čini jako zanimljivim za [[geologija|geološka]] istraživanja. Naime, u njegov južni dio se pruža Istočnopacifički [[srednjeoceanski hrbat|srednjeokeanski hrbat]] koji je jako aktivan, što se može vidjeti i na malenom vulkanskom ostrvu Tortuga koji se nalazi na jugu zaljeva. Ovi geološki procesi su jedan od razloga velike bioraznolikosti Kalifornijskog zaljeva.

Kopno koje ga okružuje je iznimne ljepote krajolika s negostoljubivim otocima oštrih obala i pješčanih plaža, u snažnom kontrastu [[pustinja]] i prozirnih tirkiznih voda.

==Bioraznolikost==

U Kalifornijskom zaljevu se nalaze tri biološka pojasa: sjeverni, središnji i južni, koji se odlikuju najvećim brojem vrsta velikih biljaka (695); većeg od bilo koje druge pomorske ili otočne svjetske baštine. Zbog svoje [[bioraznolikost]]i, Kalifornijski zaljev je prozvan "prirodnom laboratorijom za istraživanje specijacija (razdvajanja vrsta)". U zaljevu živi 891 vrsta [[riba]] od kojih su njih 90 [[endem]]i, te 39% od ukupnog svjetskog broja morskih sisara i trećina svjetske populacije morskih beskičmenjaka.

Zaštićena područja u Kalifornijskom zaljevu, od sjevera prema jugu, su:
* Rezervat biosfere gornjeg zaljeva i rijeke [[Colorado (rijeka)|Colorado]]
* [[Rezervat biosfere El Vizcaíno]]
* Nacionalni park Bahia de Loreto
* Nacionalni park Cabo Pulmo
* Park prirode Cabo San Lucas
* Ostrvo Isabel
* Rezervat biosfere Marijinih ostrva

U njima postoje ostrva koja su naseljena živim vrstama preko kopna, prije povlačenja okeana, ali i oni na koje je život došao putem vjetra ili iz mora. To je jedinstven primjer u svijetu gdje su ovakva dva različita načina naseljavanja tako blizu jedni drugima.

== Reference ==
{{reference}}
{{commonscat|Gulf of California}}

==Vanjski linkovi==

* [https://web.archive.org/web/20090720104329/http://www.seaofcortez.org/ Sea of Cortez Expedition and Education Project]
* [http://www.desertmuseum.org/center/seaofcortez/ Desert Museum]
* [https://web.archive.org/web/20151103082949/http://cedointercultural.org/ CEDO Intercultural]

{{Spisak svjetskih mora}}
{{Svjetska baština u Meksiku}}

[[Kategorija:Tihi okean]]
[[Kategorija:Mora]]
[[Kategorija:Geografija Meksika]]