Kalifornijski zaliv
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
| Ostrva i zaštićena područja kalifornijskog zaljeva | |
|---|---|
| UNESCO-svjetska baština | |
 | |
| Država |  |
| Godina | 2005. (29. zasjedanje) Prošireno 2007. |
| Mjerilo | vii ix, x |
| ugroženost | - |
Kalifornijski zaljev (šp. Golfo de California), također poznat kao Cortesovo more (Mar de Cortés ili Mar Bermejo) je vodena masa koja razdvaja poluostrvo Kaliforniju od ostatka sjeveroistočnog Meksika. Omeđuju ga meksičke savezne države Baja California, Baja California Sur, Sonora, i Sinaloa. Premda je "Kalifornijski zaljev" prevladavajući naziv na većini današnjih karata, lokalno stanovništvo češće koristi ime "Cortesovo more".
Površina mu iznosi približno 160.000 km2 i jedno je od biološki najbogatijih mora na svijetu s više od 5.000 vrsta morskih beskičmenjaka[1]. Zbog toga su njegova ostrva i ostrvca (njih ukupno 244), zajedno sa zaštićenim područjima, upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2005. godine.
Geografske odlike
[uredi | uredi izvor]
Kalifornijski zaljev je dug 1.126 km, i širok od 48–241 km, i ima najveću dubinu od 818,08 m, čime ima ukupnu zapreminu od oko 145.000 km3.
Vjeruje se da je nastao prije 5,3 miliona godina, kada se Kalifornijsko poluostrvo odvojilo od sjevernoameričke ploče, kada je nastao i Rasjed San Andreas na sjeveru zaljeva, pri tome preusmjerivši tok rijeke Kolorado. Ostale rijeke koje se ulijevaju u Kalifornijski zaljev uključuju Fuerte, Mayo, Sinaloa, Sonora i Yaqui[2].
U zaljevu se odvijaju gotovo svi okeanografski procesi na Zemlji, što ga čini jako zanimljivim za geološka istraživanja. Naime, u njegov južni dio se pruža Istočnopacifički srednjeokeanski hrbat koji je jako aktivan, što se može vidjeti i na malenom vulkanskom ostrvu Tortuga koji se nalazi na jugu zaljeva. Ovi geološki procesi su jedan od razloga velike bioraznolikosti Kalifornijskog zaljeva.
Kopno koje ga okružuje je iznimne ljepote krajolika s negostoljubivim otocima oštrih obala i pješčanih plaža, u snažnom kontrastu pustinja i prozirnih tirkiznih voda.
Bioraznolikost
[uredi | uredi izvor]U Kalifornijskom zaljevu se nalaze tri biološka pojasa: sjeverni, središnji i južni, koji se odlikuju najvećim brojem vrsta velikih biljaka (695); većeg od bilo koje druge pomorske ili otočne svjetske baštine. Zbog svoje bioraznolikosti, Kalifornijski zaljev je prozvan "prirodnom laboratorijom za istraživanje specijacija (razdvajanja vrsta)". U zaljevu živi 891 vrsta riba od kojih su njih 90 endemi, te 39% od ukupnog svjetskog broja morskih sisara i trećina svjetske populacije morskih beskičmenjaka.
Zaštićena područja u Kalifornijskom zaljevu, od sjevera prema jugu, su:
- Rezervat biosfere gornjeg zaljeva i rijeke Colorado
- Rezervat biosfere El Vizcaíno
- Nacionalni park Bahia de Loreto
- Nacionalni park Cabo Pulmo
- Park prirode Cabo San Lucas
- Ostrvo Isabel
- Rezervat biosfere Marijinih ostrva
U njima postoje ostrva koja su naseljena živim vrstama preko kopna, prije povlačenja okeana, ali i oni na koje je život došao putem vjetra ili iz mora. To je jedinstven primjer u svijetu gdje su ovakva dva različita načina naseljavanja tako blizu jedni drugima.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Ernesto Campos, Alma Rosa de Campos & Jesús Angel de León-González, Diversity and ecological remarks of ectocommensals and ectoparasites (Annelida, Crustacea, Mollusca) of echinoids (Echinoidea: Mellitidae) in the Sea of Cortez, Mexico, 2009., Parasitology Research 105. (2.), str. 479.–487. doi:10.1007/s00436-009-1419-8.
- ^ Rebekah K. Nix, The Gulf of California: A Physical, Geological, and Biological Study, University of Texas at Dallas, 2010. (en) PDF
