Idi na sadržaj

Duchenneova mišićna distrofija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Duchennova mišićna distrofija
Mikrosopski snimak butnog mišića osobe koja je umrla od pseudohipertrofne mišićne distrofije, tipa Duchenne. Presjek mišića prikazuje opsežne zamjene mišićnih vlakana masnim ćelijama.
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10G71.0
ICD-9359.1
OMIM310200
DiseasesDB3985
MedlinePlus000705
MeSHD020388

Definicija i simptomi

[uredi | uredi izvor]

Duchennova mišićna distrofija (DMD) je teški oblik mišićne distrofije. Ispoljava se kao slabost mišića koja obično počinju oko četvrte godine u dječaka i brzo se pogoršava. Tipski gubitak mišića javlja se prvo u gornjem dijelu nogu i karlici, a zatim onih iz nadlaktice. To može dovesti do problema uspostavljanja stojećeg položaja. Većina pogođenih nije u stanju da hoda u dobi od dvanaeste godine. Ugroženost mišića može izgledati veće zbog povećanog sadržaja masnog tkiva. Također uobičajena je i skolioza. Neki su možda sa mentalnom retardacijom. Žene sa jednom kopijom mutantnog gena (heterozigoti) mogu ispoljavati blage simptome.[1]

Uzroci i dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Pojava Dušenove didtrofije povezana je sa recesivnim genom na X hromosomu. Oko dvije trećine slučajeva bolest nasljeđuje od roditeljske osobe, dok jednu trećinu čine slučajevi su zbog novih mutacija. To je uzrokovano mutacijom u genu za protein distrofin. Distrofin je važan za održavanje ćelijskih membrana mišićnih vlakana. Dijagnoza se može postaviti odmah pri rođenju, nakon genetičkog testiranja. Pogođeni također imaju visok nivo keratin-kinaze u krvi.[1][2][3]

Treatman

[uredi | uredi izvor]

Za ovu distrofiju nije poznat niti jedan lijek. Fizikalna terapija, ortopedske proteze i korektivne operacije mogu pomoći kod osoba sa nekim simptomima. Potpomognuta ventilacija može biti potrebna u onim slučajevima sa slabošću mišića za disanje.[4] Lijekovi koji se koriste uključuju steroide koji usporavaju degeneraciju mišića, kao i antikonvulzivi za kontrolu oduzetosti, a neke mišićne aktivnosti i imunosupresanti odlažu mogućnost da oštećenja usmrte mišićne ćelije.[1]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c "NINDS Muscular Dystrophy Information Page". NINDS. 2016. Arhivirano s originala, 30. 7. 2016. Pristupljeno 12. 9. 2016.
  2. ^ Hadžiselimović R. (2005). Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ "Muscular Dystrophy: Hope Through Research". NINDS. 2016. Arhivirano s originala, 30. 9. 2016. Pristupljeno 12. 9. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy