Foča (Republika Srpska)
Foča | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Foča | |
 Panorama Foče | |
 Grb | |
 Općina Foča u Bosni i Hercegovini | |
  Foča | |
| Koordinate: 43°30′21.6″N 18°46′40.5″E / 43.506000°N 18.777917°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Načelnik | Milan Vukadinović[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Općina | 1.118,40 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 7,36 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 18.288 |
| • Općina (gustoća) | 16,35 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 11.237 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.526,77 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 73 300 |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Matični broj | 227897[2] |
| Matični broj općine | 20613 |
| Veb-sajt | www |
Foča je općina i naseljeno mjesto koje se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine na granici prema Crnoj Gori, te razmeđu krševite Hercegovine i šumovite Bosne, u blizini Šćepan Polja gdje nastaje rijeka Drina.
Foča je nekada bila grad sa prepoznatljivom arhitekturom tipičnog bosanskohercegovačkog šehera u orijentalnom duhu sa 18 mahala, 17 gradskih islamskih bogomolja, te čaršijom, gdje su se ranije dešavala sva privredna dešavanja u gradu. Aprila 1992. je počelo etničko čišćenje muslimanskog bošnjačkog stanovništva, koje je okrunjeno januara 1994. godine promjenom imena grada i općine u Srbinje[3], da bi februara 2004. godine Ustavni sud BiH taj naziv proglasio nelegalnim i diskriminatorskim, te je vraćeno ime Foča.
Historija
Foča u srednjem vijeku
U srednjem vijeku Foča se pominje zapisana pod raznim nazivima kao Choçe, Coçça, Choza, Coçe, Chozza, Coza, Chotza, Hoča, Hotča. Jula 1444. je navedeno kao Hotče (pisana u Hotče), a isto tako i augusta 1467. (u Hotču). Pretpostavlja se da naziv Hoča i Hotča potječe od vlastitog imena Hotkja koje ima korijen u glagolu hotjeti.
Foča je smještena na desnoj obali rijeke Drine, na ušću rijeke Ćehotine u Drinu. Ona je središte šireg područja poljoprivredne sredine i bogate mreže puteva. Kroz Foču je prolazio čuveni dubrovački put (Via Drine). Značaj prolaza kroz Foču označen je činjenicom da je jedne prilike i put tako nazvan (Via Coze). To je osnova na kojoj se razvija srednjovjekovna Foča kao trg i karavanska stanica.
Foča se u izvorima prvi put javlja 8. februara 1366.[4] Po mnogima, Foča u sastav srednjovjekovne Bosne ulazi poslije sloma srpskog oblasnog gospodara Nikole Altomanovića 1373. Većkrajem 14. vijeka pojavljuju se fočanski trgovci na dubrovačkom tržištu. Miloš Bogojević, označen da je trgovac iz Foče, januara 1399. godine u Dubrovniku prodaje konja Antoniju Zaneliju iz Trana.[5] U Foču često dolaze trgovački karavani krajem 14. i u 15. vijeku. U 15. vijeku Foča je najveće trgovačko središte u regionu. Dubrovčani su pokazivali jak interes za Foču u periodu 1422-1448, kada su u Foči imali i svoju koloniju. Privredna razvijenost i prisustvo stranih trgovaca doveli su i do razvoja domaćih trgovaca. Oni obično posluju putem kreditiranja. Juna 1432. godine kod dubrovačkog vlastelina Marina Sorkočevića kredit u visini od 30 dukata podižu Radinko Borojević i Vukoslav Radomirić iz Foče.[6] Krajem 14. i u 15. vijeku ističu se domaći trgovci Drugovići, Nartičići, Zorčići, Crijepovići, Ljubinovići, Novakovići, Veseokovići, Brateljevići, Tvrdiša Mirošković, Radoje Dubjević i drugi. Pored uvozne trgovine, u kojoj prednjače tkanine i luksuzna roba, fočanski trgovci se bave i izvozom domaćih resursa, prije svega voska. Decembra 1402. godine dvojica vlaha Maleševaca Herak Milošević i Vukac Ponošević i dubrovački trgovci Vojhna Tihojević i Stojko Miletić ugovaraju prijevoz 25 tovara voska iz Foče u Dubrovnik. Cijena ugovorenog prijevoza od Foče do Dubrovnika je 4,5 perpera dubrovačkih dinara po tovaru. Foča je tada imenovana kao trg (mercatum). Navedeni ugovor svjedoči i da se srednjovjekovno 'de Drina' najuže povezuje sa područjem Foče (ad mercatum de Choçe de Drina).[7] Juna 1453. spomenuta je Podfoča. Foča je bila u posjedu bosanskog vlastelinskog roda Kosače.
Period Drugog svjetskog rata
Foča je prostor događanja Pete neprijateljske ofanzive, Bitke na Sutjesci. 8000 hiljada nevinih Fočaka je ubijeno tokom 1941, 1942. i 1943. godine pretežno od četnika.
Jugoslavensko doba
Nakon završetka Drugog svjetskog rata Foča je bila mjesto skrivanja svih čuvenijih četničkih zločinaca, počevši od Draže Mihailovića, pa do grupe četnika koje su pripadnici UDBE proganjali do 1957. godine. 1990. nakon afere "Fočatrans" intervenirale su specijalne jednice republičkog SUP-a.
Period rata u BiH od 1992. do 1995.[8]
7. aprila 1992. godine, prvim vojnim akcijama u gradu je počelo političko i vojno preuzimanje općine Foča. Srpske snage, uz podršku artiljerije i teškog naoružanja, počele su zauzimati dio po dio Foče. Zauzimanje Foče završeno je 16. ili 17. aprila 1992. Okolna sela su bila pod opsadom do sredine jula 1992.
Etničko čišćenje
Od početka aprila do sredine jula 1992. srpske snage su sprovodile opširan napad usmjeren protiv bošnjačkih civila u području općina Foča, Gacko i Kalinovik. Prije samog napada, bošnjački civili su izbačeni sa posla, plate su im uskraćene, a potom im je uskraćena mogućnost slobodnog kretanja. Nakon što su okolna sela i grad Foča dopali u ruke srpskih snaga: vojske, policije, paravojnih formacija, a ponekad i samih Srba seljaka, primjenjivan je uvijek isti šablon: Kuće Bošnjaka su sistematski pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani su hapšeni ili sakupljani na jednom mjestu, a ponekad tokom samog procesa, premlaćivani ili ubijani. Muškarci i žene su odvajani, a većina ih je zatvorena u KP dom u Foči. Žene su odvođene na razne lokacije zatočenja gdje su živjele u nepodnošljivim higijenskim uvjetima, a u tim centrima su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina sistematski silovana. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke centre, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali. Neke od njih su odvođene u privatne apartmane i kuće gdje su silovane, a morale su također kuhati, čistiti i služiti rezidente, koji su bili srpski vojnici. Tokom pomenutog napada na bošnjačke civile, ogroman broj žena i djevojčica je silovan. Svi tragovi postojanja i kulturno naslijeđe muslimana Bošnjaka je zbrisano iz područja zahvaćenih napadom srpskih snaga. Skoro ni jedan Bošnjak nije ostao u Foči. Sve džamije su srušene.
Sistematska silovanja
U januaru 1994. godine, srpske vlasti su "okrunile" etničko čišćenje Foče preimenujući Foču u "Srbinje" (grad Srba). Gotovo svi preostali muslimani Bošnjaci, muškarci i žene iz sve tri općine su uhapšeni, sakupljeni na jednom mjestu, potom razdvojeni i zatvoreni u nekoliko sabirnih zatvoreničkih centara - logora: Buk Bijela, Srednja škola u Kalinoviku, Partizan, Srednja škola u Foči, KP dom u Foči po ustaljenom šablonu. Neki su odmah ubijeni, silovani ili surovo pretučeni. Jedini razlog za ovakvo postupanje prema njima je bila njihova etnička pripadnost.
Kazneno-popravni dom u Foči, jedan od najvećih zatvora u bivšoj Republici Jugoslaviji, bio je glavni pritvorski objekat za muškarce. Muslimanske žene, djeca i starci pritvarani su po kućama, stanovima i motelima u Foči i okolnim selima ili u centrima za duži ili kraći pritvor kao što su pomenuta Buk Bijela, gimnazija u Foči i sportska dvorana "Partizan".
Sportska dvorana "Partizan" služila je kao centar za pritvor žena, djece i staraca od 13. jula 1992. ili ranije, pa najmanje do 13. augusta 1992. U to vrijeme je u "Partizanu" bilo najmanje 72 zatočenika. Svi zatvorenici su bili civili, muslimanske žene, djeca i nekoliko starijih ljudi iz sela u općini Foča. Životni uslovi u "Partizanu" bili su okrutni. Pritvor je pratilo neljudsko postupanje, nehigijenski smještaj, prenatrpanost, izgladnjivanje, fizičko i psihološko mučenje, uključujući i seksualno zlostavljanje. Odmah pošto su žene prebačene u Partizan, uspostavljen je režim seksualnog zlostavljanja. U "Partizan" su, obično uveče, ulazili naoružani vojnici, uglavnom u grupama od po tri do pet i izvodili žene. Kad bi se žene opirale ili sakrivale, vojnici su ih tukli ili im prijetili da bi ih primorali na poslušnost. Vojnici su žene iz "Partizana" odvodili u kuće, stanove ili hotele, da bi ih tamo seksualno zlostavljali i silovali.
Od sredine maja bila je počelo etničko čišćenje općine Kalinovik. Dok je muško nesrpsko stanovništvo zatočeno u vojnom skladištu Barotni, žene i djeca su zatočeni u Osnovnoj školi u Kalinoviku, koja se nalazi u centru Kalinovika, u blizini stanice milicije. Krajem juna i početkom jula, u Osnovnoj školi su bili zatočeni i stanovnici opštine Gacko uhapšeni dok su prolazili kroz općinu Kalinovik bježeći u srednju Bosnu. Žene i djevojčice, od kojih su neke imale samo 12 godina, su bile podvrgnute silovanjima za vrijeme njihovog zatočeništva u Osnovnoj školi u Kalinoviku. Pored gore navedenih centara za pritvor, više žena je bilo zatvoreno u kućama i stanovima koji su korišteni kao javne kuće kojima su upravljale grupe srpskih vojnika.
Intervencija NATO pakta
Označena i od NATO pakta kao vrlo važna meta u toku zračnih napada 1995, općina Foča ostala je bez skoro svih važnijih mostova koji su mahom srušeni ili teško oštećeni. Sudbina preko četiri stotine nelegalno pritvorenih logoraša KPD "Foča" je još uvijek nerazjašnjena, mada nažalost izvjesna.
Geografija
Općina se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina joj je 1.115 km2. Istočna i južna granica općine su i granice sa Crnom Gorom. Na sjeveroistoku graniči sa općinom Čajniče, na sjeveru sa općinom Foča-Ustikolina i Goražde, na zapadu sa općinom Kalinovik i na jugozapadu sa općinom Gacko.
Foča je općina sa najvišim vrhom u Bosni i Hercegovini (planina Maglić, najviši vrh 2.386 metara), čiji pojedini dijelovi pripadaju najvišem planinskom području u BiH, od čega nekoliko visova premašuje 2.000 metara nadmorske visine.
Na području općine Foča se nalazi jedina prašuma u Bosni i Hercegovini i najveća u Evropi - Perućica koja se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, gdje se u još uvijek netaknutom rezervatu prirode nalaze najveći evropski uzorci jele (63 m) i omorike (65 m), te kapitalni primjerci bukve, kao i Vodopad Skakavac.
Kanjon rijeke Tare je po dubini najveći u Evropi i drugi u svijetu, odmah iza Grand kanjona u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezervat prirode je postao okupljalište poklonika splavarenja i raftinga, planinarenja, lova i ribolova i onih koji uživaju u netaknutim prirodnim ljepotama. U ovom preostalom otoku iskonske prirode živi šarolik svijet flore i faune, pa je zbog toga proglašen strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje s ciljem da se u potpunosti sačuva za buduće generacije.
Kod Broda prima rijeku Bistricu, koja je poznata po svom kanjonu i tunelu kroz koje protječe, kao i pećinama Kuk i Ledenjača.
Stanovništvo
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Foča imala je 40.513 stanovnika[9], raspoređenih u 120 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio općine Foča je ušao u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Bavčići, Bešlići, Bunčići, Donje Žešće, Jabuka, Kolakovići, Lokve, Mazlina, Mravljača, Njuhe, Petojevići, Podgrađe, Previla, Račići, Radojevići, Slavičići, Stojkovići, Ustikolina, Zabor i Zebina Šuma, te dijelovi naseljenih mjesta: Borovinići, Brajići, Bujakovina, Cvilin, Filipovići, Glušca, Gostičaj, Kolun, Marevo, Prisoje, Rodijelj i Sorlaci. Od ovog područja formirana je općina Foča (Federacija Bosne i Hercegovine) (ranije Foča-Ustikolina).
Nacionalni sastav stanovništva – općina Foča (Republika Srpska)
| Sastav stanovništva – općina Foča (Republika Srpska) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[10] | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971.[13] | 1961.[14] | |||
| Osoba | 18 288 (100,0%) | 40 513 (100,0%) | 44 661 (100,0%) | 48 741 (100,0%) | 47 173 (100,0%) | ||
| Srbi | 16 739 (91,53%) | 18 315 (45,21%) | 18 908 (42,34%) | 21 458 (44,02%) | 22 786 (48,30%) | ||
| Bošnjaci | 1 270 (6,944%) | 20 790 (51,32%)1 | 23 316 (52,21%)1 | 25 766 (52,86%)1 | 19 519 (41,38%)1 | ||
| Crnogorci | 85 (0,465%) | – | 947 (2,120%) | 990 (2,031%) | 877 (1,859%) | ||
| Hrvati | 55 (0,301%) | 94 (0,232%) | 141 (0,316%) | 218 (0,447%) | 460 (0,975%) | ||
| Nisu se izjasnili | 32 (0,175%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 31 (0,170%) | 851 (2,101%) | 145 (0,325%) | 156 (0,320%) | 81 (0,172%) | ||
| Nepoznato | 16 (0,087%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 14 (0,077%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 13 (0,071%) | – | 10 (0,022%) | 15 (0,031%) | 67 (0,142%) | ||
| Jugoslaveni | 10 (0,055%) | 463 (1,143%) | 1 156 (2,588%) | 102 (0,209%) | 3 202 (6,788%) | ||
| Makedonci | 7 (0,038%) | – | 7 (0,016%) | 15 (0,031%) | 43 (0,091%) | ||
| Pravoslavci | 7 (0,038%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 6 (0,033%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 3 (0,016%) | – | 8 (0,018%) | – | 81 (0,172%) | ||
| Albanci | – | – | 20 (0,045%) | 13 (0,027%) | 39 (0,083%) | ||
| Mađari | – | – | 3 (0,007%) | 8 (0,016%) | 18 (0,038%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Foča (Republika Srpska)
| Sastav stanovništva – naselje Foča (Republika Srpska) | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[10] | 1991.[11] | 1981.[12] | 1971. | 1961.[14] | |||
| Osoba | 11 237 (100,0%) | 14 335 (100,0%) | 11 530 (100,0%) | 9 257 (100,0%) | 6 763 (100,0%) | ||
| Srbi | 10 939 (97,35%) | 7 901 (55,12%) | 5 663 (49,12%) | 4 148 (44,81%) | 3 635 (53,75%) | ||
| Bošnjaci | 83 (0,739%) | 5 526 (38,55%)1 | 4 414 (38,28%)1 | 4 309 (46,55%)1 | 829 (12,26%)1 | ||
| Crnogorci | 74 (0,659%) | – | 632 (5,481%) | 514 (5,553%) | 363 (5,367%) | ||
| Hrvati | 37 (0,329%) | 74 (0,516%) | 87 (0,755%) | 152 (1,642%) | 257 (3,800%) | ||
| Nisu se izjasnili | 28 (0,249%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 25 (0,222%) | 522 (3,641%) | 49 (0,425%) | 77 (0,832%) | 21 (0,311%) | ||
| Slovenci | 12 (0,107%) | – | – | – | 39 (0,577%) | ||
| Nepoznato | 12 (0,107%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 8 (0,071%) | 312 (2,176%) | 677 (5,872%) | 50 (0,540%) | 1 577 (23,32%) | ||
| Muslimani | 7 (0,062%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 5 (0,044%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 3 (0,027%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 2 (0,018%) | – | – | – | 24 (0,355%) | ||
| Bosanci | 2 (0,018%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 8 (0,069%) | 7 (0,076%) | 13 (0,192%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 5 (0,074%) | ||
Kultura
U gradu Foči je 442 godine zubu vremena odolijevela po mnogima, jedna od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini, a po nekima i na Balkanu - Aladža džamija poznata i kao Šarena džamija za koju je Hamdija Kreševljaković, jedan od najpriznatijih poznavalaca i proučavatelja bosanske kulture izjavio:
::"Iako su Gazi Husrev-begova džamija i Sokolovićev most na Drini najmonumentalnije građevine osmanskog doba u Bosni, a Stari most u Mostaru opet djelo svoje vrste, to je ipak Aladža džamija u Foči najsavršeniji arhitektonski spomenik tog doba u ovim zemljama."
Kao i svi ostali sakralni objekti islamske kulture na području općine Foča i Aladža je porušena do temelja od strane srpskih vlasti tokom rata u BiH, 1992. godine.
Foča je bila grad domaćin Partizanske olimpijade, održavane svake godine u znak sjećanja na period iz NOB-a (januar - maj 1942), kada je Foča poslužila kao krajnje odredište i baza za oporavak promrzlih učesnika čuvenog Igmanskog marša, neposredno nakon stravičnog četničkog terora i zločina nad Fočacima i izbjeglim Rogatičanima, koji je odnio više hiljada ljudskih života.
Foča je kultno mjesto antifašizma u bivšoj SFRJ. Dolina heroja - Sutjeska - Tjentište, gdje se u sklopu hotelskog kompleksa nalazi i nekada najveći otvoreni bazen u Evropi (16.000 kvadratnih metara).
U Foči djeluju tri fakulteta: stomatološki, medicinski i duhovna akademija.
Nacionalni spomenici
Poznate ličnosti
Također pogledajte
Reference
- ^ "Foča". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Kunarac, Kovac, Vukovic - Judgement: C. The attack against the civilian population and related requirements". Arhivirano s originala, 18. 3. 2004. Pristupljeno 18. 3. 2004.
- ^ „Nos quidem Mircus Nartiça, Radoslauus et Obrad filii dicti Mirci de Choçe confitemur quod super nos et super omnia bona nostra usque ad tres menses proxime venturos nos obligamus dare et soluere Luce de Bona ducatos auri octuaginta. Et sit de presenti viagio. Et si ultra dictum terminum etc. Tenendo se etc. Renuntiantes. Ser Blasius de Babalio iudex, ser Matheus de Georgio testis” (8. februar 1366. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: VII, Folija 28.
- ^ "Millos Bogoeuich mercator in Choçe facit manifestum quod ipse vendidit ad currum more sollito unum eius equm pilli rubei scelatum in fronte Anthonio Zanelli de Trano presenti et ementi pro libris quatuor serici diuersorum collorum” (6. Januar 1399. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXII, Folija 214.
- ^ "Nos Radinchus Boroeuich et Vochossauus Radomirich de Coza confitemur quod super nos et omnia bona nostra obligamus nos dare et soluere ser Marino de Sorgo ducati auri triginta” (27. juni 1432. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XV, Folija 227 verso.
- ^ “Chierach Millossevich et Vochaç Ponossevich vlachi de Mallisseva faciunt manifestum quod ipsi se obligant Voychne Tichoevich et Stoycho Miletich mercatoribus de Ragusio presentibus recedere de Mallisseva cum primo bono tempore post festum Nativitatis proxime cum XXV bonis equis a salma et ire recta via ad mercatum de Choçe de Drina et ibi levare et caricare viginti quinque salmas cere dictorum mercatorum ut inde ipsos portare recta via Ragusium et ipsos ino deffere ... yperperos quatuor cum dimido pro qualibet salma" (19. decembar 1402. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXXIV, Folija: 190.
- ^ "Kunarac, Kovac, Vukovic - Judgement: B. The existence of an armed conflict and related requirements". Arhivirano s originala, 18. 3. 2004. Pristupljeno 18. 3. 2004.
- ^ "Statistički bilten, br. 234", izdanje Državnog zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1991.
- ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
| Naseljena mjesta |
| |
|---|---|---|