Idi na sadržaj

Plantaginaceae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Porodica bokvicâ
(Plantaginaceae)
Scoparia dulcis
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiosperms
RazredEudicots
RedAsterids
Lamiales
PorodicaPlantaginaceae
Juss.[1]

Sinonimi:
Antirrhinaceae Pers.
Aragoaceae D.Don
Callitrichaceae Link nom. cons.
Chelonaceae Martinov
Digitalaceae Martinov
Ellisiophyllaceae Honda
Globulariaceae DC. nom. cons.
Gratiolaceae Martinov
Hippuridaceae Vest nom. cons.
Littorellaceae Gray
Psylliaceae Horan.
Sibthorpiaceae D.Don

Veronicaceae Cassel[2]

Plantaginaceae ili bokvice je porodica cvjetnica u redu Lamiales. Tipski rod je Plantago L..[3]

U starijim naučnim podjelama bila je pominjana kao jedina porodica u redu Plantaginales, ali brojne filogenetičke studije koje je usaglasila Grupa za filogeniju angiospermi, tako da je ovaj takson uključen u Lamiales.

Pregled

[uredi | uredi izvor]

Ova porodica je obično ograničena na samo tri roda: Bougueria, Littorella i Plantago. Međutim, filogenetska istraživanja pokazala su da Plantaginaceae s.s. (sensu lato = u užem smislu riječi) treba svrstati u Scrophulariaceae (pri čemu stvorena grupa nije uključivala tipski rod te porodice, Scrophularia). Iako je najstarije poznato porodično ime Veronicaceae (1782), Plantaginaceae (1789) je konzervirano ime po Međunarodnom kodeksu botaničke nomenklature (ICBN) i na taj način ima prednost u odnosu na sve ranije nazive za porodicu, uključujući i rod "Plantago". Osim toga, ICBN ne daje pravo očuvanja naziva objavljenih prije 1789., čime se odbacuje Veronicaceae.

Ime Antirrhinaceae je predloženo za očuvanje na sastanku više predstavnika Plantaginaceae. U međuvremenu, Grupa za filogeniju angiospermi prihvatila je ime Plantaginaceae. Međutim, Olmstead (2003) je odlučio da koristi ime Veronicaceae, kasniji sinonim.

Plantaginaceae s.l. (s.l. = sensu lato = u širem smislu riječi) su raznolika, kosmopolitska porodica, čiji predstavnici uspijevaju uglavnom u umjerenim klimatima. Obuhvata zeljaste biljke, grmove i nekoliko vodenih biljaka sa korijenom (kao u rodu Callitriche). Budući da je tako raznolika, opisivanje ove porodice je teško.[4]

Listovi ovih biljaka su spiralno postavljeni, nasuprotni i jednostavno jedinstveni. Neobično za Lamiales je odsustvo vertikalne pregrade u glavama žljezdanih dlaka.

Struktura i oblik cvjetova su promjenljivi. U nekim rodovima su 4-dijelni (tj. sa 4 čašična lista i 4 latice), kao što su u rodu Aragoa (ali ovaj ima 5 čašičnih listova); drugi su 5-8-dijelni, kao što je rod Sibthorpia. Cvjetovi većine rodova su polisimetrični. Krunica je često dvousna. U nekim taksonima, androecij se razvija prije krunice.

Plod je kapsula koja puca u pregradi između ćelija.

Do danas je izdvojena grupa rodova koja uključuje i rod Lindernia[4][5] kao porodica Linderniaceae,[6] a Haston et al. 2007, prepoznali su je kao LAPG II ili "post-APG II porodicu".[7]

Rodovi

[uredi | uredi izvor]
Bacopa monnieri i Hyderabadu, Indija.
Achetaria azurea u Kerali.

Proširena porodica Plantaginaceae uključuje 94 roda sa ukupno oko 1.900 vrsta.[8] Najveći rod je Veronica sa oko 450 vrsta. Veronica također uključuje i nekadašnje rodove Hebe, Parahebe i Synthyris. Svi rodovi Plantaginaceae su ranije bili uključeni u porodicu Scrophulariaceae, osim ako nije drugačije navedeno.

Grana Angelonieae
Tribus ili grana Antirrhineae
Grana Callitricheae
Grana Cheloneae
Grana Digitalideae
Grana Globularieae
Grana Gratioleae
Grana Hemiphragmeae
Grana Plantagineae
Grana Russelieae
Grana Sipthorpieae
Grana Veroniceae

Iako GRIN mreža Lafuentea Lag. uključuje u granu Antirrhineae,[10] prema filogenetičkoj analizi Fernández-Mazuecosa i suradnika (2013)[21] bila je ustvari sestrinska grupa Antirrhineae, kao što je zabilježio i Albach (2005),[4] za sada se treba smatrati vangrupom.

Isključeni rodovi

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III" (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Pristupljeno 6. 7. 2013.
  2. ^ "Family: Plantaginaceae Juss., nom. cons". Germplasm Resources Information Network. 17. 1. 2003. Arhivirano s originala, 12. 10. 2008. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2007). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ a b c Albach, D. C.; Meudt, H. M.; Oxelman, B. (2005). "Piecing together the "new" Plantaginaceae". American Journal of Botany. 92 (2): 297–315. doi:10.3732/ajb.92.2.297. PMID 21652407. Arhivirano s originala, 26. 6. 2010. Pristupljeno 7. 2. 2017.
  5. ^ Oxelman, B.; Kornhall, P.; Olmstead, R. G.; Bremer, B. (2005). "Further disintegration of Scrophulariaceae". Taxon. 54 (2): 411–425. doi:10.2307/25065369. JSTOR 25065369.
  6. ^ Rahmanzadeh, R., K. Müller, E. Fischer, D. Bartels & T. Borsch. 2005. The Linderniaceae and Gratiolaceae are further lineages distinct from the Scrophulariaceae (Lamiales). Pl. Biol. ( Stuttgart) 7: 67-78.
  7. ^ Haston, E., Richardson, J. E., Stevens, P. F., Chase, M. W., Harris, D. J. (2007). "A linear sequence of Angiosperm Phylogeny Group II families". Taxon. 56 (1): 7–12. doi:10.2307/25065731.
  8. ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1.
  9. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Angelonieae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  10. ^ a b "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Antirrhineae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 19. 7. 2012. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  11. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Callitricheae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  12. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Cheloneae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  13. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Digitalideae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  14. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Globularieae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  15. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Gratioleae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  16. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Hemiphragmeae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  17. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Plantagineae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  18. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Russelieae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  19. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Sipthorpieae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  20. ^ "GRIN Genera of Plantaginaceae tribe Veroniceae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 24. 9. 2015. Pristupljeno 28. 4. 2011.
  21. ^ Mario Fernández-Mazuecos, José Luis Blanco-Pastor, and Pablo Vargas. A Phylogeny of Toadflaxes (Linaria Mill.) Based on Nuclear Internal Transcribed Spacer Sequences: Systematic and Evolutionary Consequences. International Journal of Plant Sciences, Vol. 174, No. 2 (February 2013), pp. 234-249 The University of Chicago Press. Article DOI: 10.1086/668790
  22. ^ "GRIN genera sometimes placed in Plantaginaceae". Germplasm Resources Information Network. Arhivirano s originala, 18. 11. 2004. Pristupljeno 28. 4. 2011.

Dopunska literatura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy