Jegersek
| Jegersek | |
|---|---|
 Crkva i trg u Jegerseku | |
| Država |  Mađarska |
| Regija | Zapadno Podunavlje |
| Županija | Zalska |
| Površina | |
| • Ukupna | 99,98 km2 |
| Visina | 140 m |
| Koordinate | 46°50′43″N 16°50′50″E / 46.84538°N 16.84721°E |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 62.158 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 8900 |
| Pozivni broj | 92 |
| Stranica | http://www.zalaegerszeg.hu |
 | |
  Jegersek Jegersek na zemljovidu Mađarske | |
Jegersek (mađ. Zalaegerszeg, njem. Egersee) je grad u Zalskoj županiji čije je i središte.
Grad Jegersek se nalazi u zapadnom dijelu Mađarske na rijeci Zali prema kojoj je dobio i ime u blizini je Slovenija, Austrija i Hrvatska, od Budimpešte grad je udaljen oko 220 kilometara zapadno.
Grad je točka na cesti europski pravac E65 (E65) od Malmöa u Švedskoj kroz gradove Ystad, Świnoujście, Szczecin, Gorzów Wielkopolski, Zielona Góra, Prag, Brno, Bratislava, Zagreb, Rijeka, Split, Neum, Dubrovnik, Podgorica, Priština, Skoplje, Korint, Tripoli (u Grčkoj) prema grčkom gradu Haniji.
Iako je gradsko područje bilo naseljeno i u doba prapovijeste i antike, naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje 1247. godine u vrijeme srednjovjekovne Ugarske. Razvoj grada je bio intenzivan u 15. stoljeću, ali je ometen je osmanskim osvajanjima u Panonskoj nizini u drugoj polovici 16. stoljeća, kada je naselje bilo na granici, koja bila nestabilna i s čestim sukobima i pljačkaškim upadima.
S uspostavom vlasti Habsburgovaca u 18. stoljeću Jegersek se ponovo počeo razvijati i postaje važno kulturno, privredno i upravno središte u ovoj oblasti.
Tijekom Revolucije 1848. – 49. Jegersek, kao grad blizu austrijskog dijela carstva, je imao zanemarljivu ulogu u revoluciji, pa nije značajnije stradao. Poslije Revolucije grad se brzo podigao i ubrzo dobio željezničku vezu s Budimpeštom. Također, u ovo vrijeme podignute su mnoge nove građevine, a grad se i brojčano povećavao.
Poslije Prvog svjetskog rata Jegersek se našao u okviru novoosnovane mađarske republike. Tijekom druge polovine stoljeća grad je doživio ponovo razvoj i rast stanovništva. Tijekom proteklih godina tranzicije, zbog povoljnog položaja blizu bogatog evropskog zapada grad je lakše prošao kroz tranzicijsku krizu nego drugi gradovi u državi. Posljednjih godina grad je ponovo oživio zahvaljujući otvaranju obližnje granice ka Austriji.
