Prijeđi na sadržaj

San Millán Yuso i Suso

Koordinate: 42°20′N 02°52′W / 42.333°N 2.867°W / 42.333; -2.867
Izvor: Wikipedija
Samostani San Millán Yuso i Suso
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja1997. (21. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:805
Koordinate42°20′N 02°52′W / 42.333°N 2.867°W / 42.333; -2.867
San Millán Yuso i Suso na zemljovidu Španjolske
San Millán Yuso i Suso
San Millán Yuso i Suso
class=notpageimage|
Lokacija samostana sv. Emilijana u Španjolskoj

Dvojni samostani sv. Emilijana (San Millán) nalaze se u selu San Millán de la Cogolla, La Rioja, Španjolska. Samostani se razlikuju nazivima Suso (španjolski: gornji) i Yuso (niži). Oni su zajedno upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1997. godine kao mjesto rođenja jednog od najraširenijih jezika na svijetu, kastiljanski španjolski, ali i kao primjer kontiuiranog monaštva od 6. stoljeća, te transformacije samostana od zajednice pustinjaka do cenobita.

Stranica br. 72. Kodeksa Emilianense

San Millán Suso

[uredi | uredi kôd]

Suso je starija zgrada izgrađena na mjestu redovničke pustinje u kojoj je Sveti Emilijan (San Millán) živio. On se slavi kao mjesto gdje su zapisane prve fraze na kastiljanskom španjolskom i baskijskom jeziku u obliku prijevoda s latinskih tekstova, poznatih kao Glosas Emilianenses.[1] Važnost San Millána kao kolijevke španjolskog jezika potvrđuje blizina sela Berceo u kojemu je živio Gonzalo de Berceo, prvi poznati španjolski pjesnik.

Povijest kršćanstva u San Millánu datira od polovice 6. stoljeća kada je postao mjestom hodočašća na svečev grob. Njegov skriptorij je ostao aktivan tijekom cijelog razdoblja muslimanske vladavine, i kroz stoljeća, vjerska zajednica je prevladala razne prijetnje samostanu (kao na primjer pustošenje koje je načinio Edvard Crni Kraljević). Međutim monaški život se razvijao od izvornih pustinjaka do benediktinske zajednice u donjem samostanu Yuso.

Suso je nenaseljen od sekularizacije Španjolske kada su konfiscirani svi crkveni posjedi svih samostana, prema dekretima ministra Mendizábala, u devetnaestom stoljeću.

  • Gornji samostan sv. Emilijana iz zraka
    Gornji samostan sv. Emilijana iz zraka
  • San Millán de Suso
    San Millán de Suso
  • Maurski lukovi samostana Suso
    Maurski lukovi samostana Suso
  • Kenotaf sv. Emililjana iz 12. st.
    Kenotaf sv. Emililjana iz 12. st.
  • Sarkofazi iz 10. st.
    Sarkofazi iz 10. st.

San Millán Yuso

[uredi | uredi kôd]
Sakristija samostana Yuso

Početkom 16. stoljeća samostanska zajednica se premjestila u nove zgrade samostana Yuso, ispod starog kompleksa, koji je i danas živa zajednica. Yuso je sada kuća Augustinske zajednice, ali dio samostana je pretvoren u hotel. Danas samostani San Millán privlače hodočasnike na Putu svetog Jakova (iako se nalazi malo izvan linije službenog puta između Nájera i Burgosa).

  • Crkva samostana San Millán de Yuso
    Crkva samostana San Millán de Yuso
  • Klaustar samostana Yuso
    Klaustar samostana Yuso
  • Barokni portal samostana
    Barokni portal samostana
  • Škrinja s relikvijama sv. Emilijana
    Škrinja s relikvijama sv. Emilijana
  • Kantor
    Kantor
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi San Millán de Suso

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi San Millán de Yuso
  1. ↑ Kodeks se danas čuva u muzeju u Madridu.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Millán_Yuso_i_Suso&oldid=6864568"
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy