Prijeđi na sadržaj

Baeza

Koordinate: 37°59′N 3°28′W / 37.983°N 3.467°W / 37.983; -3.467
Izvor: Wikipedija
Baeza

Trg Katedrale u Baezi
Država Španjolska
Autonomna zajednica Andaluzija
Pokrajina Jaén
Vlast
 • GradonačelnikLeocadio Marín Rodríguez (PSOE)
Površina
 • Ukupna194.3 km²
Visina769 m
Koordinate37°59′N 3°28′W / 37.983°N 3.467°W / 37.983; -3.467
Stanovništvo (2011.)
 • Entitet16.411
(84,46 stanovnika/km²)
Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj23440
Stranicawww.baeza.net
Zemljovid

Položaj Baeze u Jaénu i Andaluziji

Baeza je grad u provinciji Jaén španjolske autonomne zajednice Andaluzije. Baeza se nalazi na liticama planinskog vijenca Loma de Baeza, između rijeke Guadalquivir na jugu i njene pritoke Guadalimar na sjeveru. Zajedno sa susjednim gradom Úbedom uživao je naklonost bogatih obitelji koje su izgradile brojne renesansne palače i crkve koje su izvrsno sačuvane. God. 2003. njihova povijesna središta su upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.[1]

Plaza del Pópulo s lavljom česmom i gradskim vratima Ubeda

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Jaénska vrata i Villalarski slavoluk

Za vrijeme Rimskog Carstva grad se zvao Beatia (latinski: Ljepotica), a tijekom srednjeg vijeka bio je razvijeni maurski grad za koji se vjeruje da je imao oko 50.000 stanovnika. Iz tog vremena sačuvana su gradska vrata Córdoba i Úbeda, te luk Baeza, koji su bili dio maurskih utvrdbenih gradskih zidina.

Tijekom rekonkviste Ferdinand III. Kastiljski ("Sveti") je 1233. godine grad oteo od muslimanskih vladara i jedno vrijeme su u njemu u suživotu živjeli i Muslimani, Židovi i Kršćani. Sukobi lokalnih plemića u 14. i 15. stoljeću su otežavali njegov razvoj, no te sukobe su okončali kršćanski vladari Kastilje koji gradu daju određene privilegije, s obzirom na to da se nalazio na granici muslimanske Granade i kršćanskog kraljevstva Kastilja-La Mancha. Prije svega naselili su stanovništvo iz Leóna i Kastilje, a osnovano je i upravno vijeće "Fuero de Cuenca" od srednjeg plemstva, koje se borilo za dvorsku službu.

Tijekom 16. stoljeća, Baeza i susjedna Úbeda su se razvijale zahvaljujući proizvodnji tkanina, te su lokalni plemići zaposlili slavne arhitekte (kao što je Andrés de Vandelvira) da im u gradu izgrade nove palače, crkve i javne trgove u modernom talijanskom stilu renesanse.

Tijekom 17. stoljeća, zbog gospodarskog pada, grad se prestao razvijati i nisu nicale nove građevine, te je grad ostao primjerom renesansne arhitekture.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Romanička ulica prema tornju sveučilišta

U gradu se nalazi mnogo spomenika i građevina od povijesnog i umjetničkog značaja, od kojih su gotovo svi u renesansnom stilu. God. 2003. godine postali su UNESCO-ova svjetska baština, zajedno s povijesnim središtem grada Úbeda.

Najznamenitiji su:

  • Gradska vijećnica (Ajuntamiento) se sastoji od dvije građevine u pleterskom stilu spojene lukom.
  • Staro sveučilište (Antigua Universidad) je osnovano 1538. godine i danas je ljetna škola pri Sveučilištu u Granadi.
  • Gospina katedrala je izgrađena preko maurske džamije 1227. godine i njen najstariji dio je donji dio zvonika s tri islamsa luka. Obnovljena je 1529. godine u gotičkom stilu s tri broda, pilastrima i križnim svodom. Toranj je obnovljen 1549., a kapela sv. Mihovila dodana 1560. godine. Arhitekt Andrés de Vandelvira je završio cijeli kompleks u renesansnom stilu.
  • Slavoluk Villalara (Arco de Villalar) je podignut 1521. godine nakon bitke za Villalar.
  • Palacio de Jabalquinto ima ulazna vrata okružena s dva kružna pilastra s pleterskim kapitelima, i bogatim dekoracijama između njih, te renesansno dvorište i barokno stubište.
  • Romanička crkva sv. Križa (Santa Cruz) ima tri broda, polukružnu apsidu i vizogotski luk na jednom bočnom zidu.
  • Trgovi Plaza de España i Paseo de la Constitucíon
  • Kapela sv. Franje iz 1538. godine je nedovršena renesansna građevina.
  • Gotička crkva sv. Pavla ima renesansni portal, tri broda i gotičke kapele.
  • Vrata Ubede imaju samo jedan od izvorna tri luka.
  • Fontana Djevice Marije iz 1564. god.
  • Fontana lavova je donesena iz rimskog grada Cástulo i vjeruje se da predstavlja Hilmiceu, ženu kartaškog vođe Hanibala.
  • Sjemenište sv. Filipa Nerija iz 1660. godine.
  • Ulaz u Staro sveučilište
    Ulaz u Staro sveučilište
  • Crkva sv. Križa (13. st.)
    Crkva sv. Križa (13. st.)
  • Kolegij sv. Ignacija
    Kolegij sv. Ignacija
  • Gospina katedrala
    Gospina katedrala
  • Unutrašnjost katedrale
    Unutrašnjost katedrale
  • Pročelje palače Jabalquinto
    Pročelje palače Jabalquinto
  • Balkon stare gradske vijećnice
    Balkon stare gradske vijećnice
  • Palača pravde, bivša klaonica iz 16. st.
    Palača pravde, bivša klaonica iz 16. st.
  • Oltar crkve Karmelićanskog samostana Utjelovljenja
    Oltar crkve Karmelićanskog samostana Utjelovljenja
  • Procesija za Veliki tjedan
    Procesija za Veliki tjedan

Slavni stanovnici

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ UNESCO: Renesansni monumentalni kompleksi u Úbeda i Baeza
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Baeza

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baeza&oldid=6919308"
pFad - Phonifier reborn

Pfad - The Proxy pFad of © 2024 Garber Painting. All rights reserved.

Note: This service is not intended for secure transactions such as banking, social media, email, or purchasing. Use at your own risk. We assume no liability whatsoever for broken pages.


Alternative Proxies:

Alternative Proxy

pFad Proxy

pFad v3 Proxy

pFad v4 Proxy