Slobodna Bosna 836-Signed

BOSANSKI PRAVEDNICI: POZDERCI, NEKAD I SAD
dalmirj
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Sarajevo 2020
CITIUS ALTIUS FAHRIUS
NEKA IGRE POCNU!
I Vu~ko sit i kurbani na broju

www.slobodna-bosna.ba
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
SADR@AJ
12 ISTRAGA U MINISTARSTVU 20 FORSIRANJE DRINE OBRANE BiH Voda do grla
Gdje je zavr{io vi{ak naoruànja
Dràvna agencija za istrage i za{titu podnijela je po~etkom novembra Tuìteljstvu BiH ~etvrtu po redu kaznenu prijavu protiv desetak osoba koje se sumnji~e za brojne nezakonitosti u procesu uni{tavanja vi{kova oru`ja i municije; inspektori SIPA-e koji su dvije godine istraìvali kriminal u Ministarstvu obrane i Oruànim snagama ponovno su u{li u trag trgovcu oru`jem SLOBODANU TE[I]U i otkrili kako je bjelosvjetski me{etar, nakon pokretanja istrage, poku{ao zamaskirati svoje poslovanje u BiH Nakon {to su poslanici (SNSD-a) Narodne skup{tine RS-a pro{le nedjelje podràli ugovor o izgradnji ~etiri hidroelektrane na Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a i njema~ke firme RWI INNOGY, i dalje su bez odgovora ostala brojna pitanja, kao {to 62 su vrijeme trajanja koncesije, protivljenje Vlade Crne Gore, sudbina ugovora sa firmom iz Izraela od prije 15-ak godina; na{ suradnica istraìla je {ta }e se dalje de{avati sa najve}om investicijom u RS-u
www.slobodna-bosna.ba
scenariste i reditelja FARUKA LONÂREVI]A; bili smo na prvoj klapi koja je pala u blizini mosta ôbanija i u razgovoru sa rediteljem i glavnim akterima MIROM FURLAN, BRANKOM \URI]EM \UROM i MARIJOM PIKI] poku{ali saznati o ~emu govori ova filmska pri~a...
NA[ BRAT, ALEKSA

Leka za svaku bolest
Zamoli{ glumca da izjavi ne{to za novine u kojima radi{, a on ti da intervju, ~ist, iskren i potpuno otvoren, ba{ kao da pred tobom izgovara neki od genijalnih monologa; BRANISLAV LEÎ] (57), jedan od najve}ih ìvu}ih srbijanskih glumaca, nije nam previ{e pri~ao o svojim ulogama, ve} o nama onakvima kakvi jesmo, {ta nismo a {ta, pak, moèmo biti, samo ako budemo normalni
50 FELJTON SB-a
Stvarni i mitolo{ki Nurija Pozderac (I)
Po odluci komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u Jerusalimu, broj pravednika me|u narodima u BiH se pove}ao sa 47 na 49, a nova imena su NURIJA i DEVLETA POZDERAC; u ovom i sljede}em broju SB-a objavi}emo pri~u o Nuriji Pozdercu, predratnom politi~aru i ratnom partizanu, ~iji }emo 120. ro|endan obiljeìti u januaru naredne godine
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
15 SJEÂ VLADIKA U SPC-u

Seks, laì i prinudno penzionisanje
Srpska pravoslavna crkva krenula je u obra~un sa vladikama razvratnicima, kriminalcima i bludnicima koji su joj posljednjih nekoliko decenija ru{ili ugled; na{i novinari istraìli su koje vladike }e ostati bez ove titule zbog brojnih afera - od sumnji na ubistva, preko pedofilije, pa do te{kih kriminalnih djela
58 BERININE ÂKRE
Farukova prva klapa
U Sarajevu je prije nekoliko dana po~elo snimanje dugometra`nog igranog filma BERININE ÂKRE sarajevskog
Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
(K)AKADEMSKA ZAJEDNICA
DA LI JE MOGU]E UJEDINJENJE OPOZICIJE U RS-u?
Propali kraji{ki politi~ari Mirsad Veledì} i Sadik Bahti} okre}u se akademskoj karijeri
Nakon {to je Senat Univerziteta u Biha}u proljetos donio odluku da za dekana Ekonomskog fakulteta imenuje Mirsada Veladì}a, nekada{nji guverner Unsko-sanskog kantona vi{e nema prepreka na putu ka svome cilju presti`noj funkciji rektora. Veladì}, dugogodi{nja siva eminencija SDA u Krajini uspio je, naime, isposlovati mjesto dekana na Ekonomskom fakultetu, iako je titulu doktora znanosti stekao iz oblasti agronomije i radio kao profesor na Biotehni~kom fakultetu u Biha}u. No, uz dekana Mirsada Veladì}a na biha}kom je Ekonomskom fakultetu kao profesor angaìran jo{ jedan propali politi~ar Sadik Bahti}, neko} lider Stranke za BiH u Unskosanskom kantonu, koji je prije rata radio kao trgova~ki putnik u tvornici Saponia iz Osijeka. Za Bahti}ev je akademski anga`man izravno zasluàn aktualni kantonalni premijer Hamdija Lipova~a, koji je i sebi na vrijeme osigurao mjesto vanrednog predava~a na Pravnom fakultetu u Biha}u, ispravno procijeniv{i kako je i njegova politi~ka karijera na zalasku. (S.M.)
Mirsad Veladì}
Opozicija u RS-u predvoena PDP-om i DP-om dogovara zajedniko ruenje Dodika na opim izborima?
EKONOMSKI INTERES PRIJE SVEGA

Okosnica zajedni~kog nastupa stranaka Dragana âvi}a i Mladena Ivani}a na op}im izborima bit }e ekonomska politika
Opozicija u RS-u, predvo|ena Demokratskom partijom Dragana âvi}a i PDP-om, strankom Mladena Ivani}a, po~ela je pregovore o zajedni~kom koaliranju za predstoje}e op}e izbore 2014. godine. Ovo je Slobodnoj Bosni potvrdio predsjednik DP-a Dragan avi}, koji ve} ozbiljno ra~una na podr{ku SRS-a RS-a, ali i u mogu}nost da se ovom bloku pridruì niz manjih opozicionih vanparlamantarnih stranaka, kao i partija koje su trenutno bliske SNSD-u, ali nemaju nikakvu korist od njihove dominantne vladavine. Program zajedni~kog nastupa na op}im izborima }e se definirati u narednom periodu, ali okosnica }e biti ekonomska politika, koja je sada prema mi{ljenju Dragana avi}a u potpunom haosu. Mi smo prezaduèni toliko da je pitanje da li }emo bankrotirati. Dva mjeseca imamo statisti~ki pad BDP-a, a realni i duè. Prosje~na potro{a~ka korpa je za dva
i po puta ve}a od prosje~ne pla}e u RS-u. Ve} godinama ìvimo na kredit, budèt se od 2007. godine naovamo nerealno planira, a o manipulacijama u inostranim ulaganjima da i ne govorim. Ovo stanje se mora mijenjati, a moraju se smanjiti i politi~ke tenzije izme|u entiteta, a pogotovo na dràvnoj razini koja je od posljednjih op}ih izbora u totalnom kolapsu, navodi avi}. Predsjednik DP-a ne govori, ali vjerovatno je ohrabren rezultatima lokalnih izbora koji su pokazali da SNSD gubi uticaj, kao i da su se u SNSD-u otvoreno polarizovale dvije struje, ona bliska predsjedniku stranke Dodiku i ona koja se priklonila predsjedniku IO SNSD-a Neboj{i Radmanovi}u. Upravo ovaj jaz unutar najja~e partije u ovom bh. entitetu mogao bi otvoriti Pandorinu kutiju nezadovoljstva unutar SNSD-a, te dio ~lanstva prikloniti opoziciji. (N. Dikli})
SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
NO]NA (Ô)MORA
Novi (stari) opinski naelnici
Biv{i vlasnik Sarabona Vahid ômor traì nadoknadu {tete u iznosu od 5 miliona KM
Kantonalno Tuìla{tvo u Sarajevu ovih dana privodi kraju istragu pokrenutu u slu~aju sarajevske Tvornice ~okolade i kandita Sarabon. Kako nezvani~no saznajemo, Tuìla{tvo }e podi}i optu`nicu protiv Vahidina ômora koji je 2000. godine sredstvima sumnjivog porijekla kupio 45,9 posto vlasni{tva Sarabona, a kupoprodajni ugovor potpisan sa Agencijom za privatizaciju raskinut je 2006. godine jer ômor nije ispunio obavezu ulaganja milion KM, koje su iskori{tene za dokapitalizaciju na osnovu koje je prvobitnih 45,9 posto kapitala ômor pove}ao na 51 posto u vlastitu korist. Me|utim, u januaru pro{le godine Op}inski sud u Sarajevu donio je izvr{no rje{enje da se 51 posto kapitala Sarabona vrati biv{em vlasniku ômoru. ômor je pozvao radnike da mu se pridruè u tu`bi za nadoknadu vi{e od pet miliona maraka {tete protiv Agencije za privatizaciju, Vlade Kantona Sarajevo i Odbora povjerilaca Sarabona. Da li }e i ko nadoknaditi {tetu ômoru, ostaje tek da se vidi, a on }e u me|uvremenu pred Kantonalnim sudom odgovarati za bezo~nu plja~ku, kriminal i uni{tenje nekada uspje{ne kompanije Sarabon. (M.F.)
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ME\UNARODNA PRAVDA I DRUGE NEPRAVDE

Pi{e: SENAD AVDI]
Ne postoje veliki i mali zloini, opravdani i neopravdani, ogranieni i neogranieni, zloini koji su poinjeni pri punoj svijesti i savjesti i drugi, ishitreni, bez iste zloinake namjere. Nemogue je uspostaviti reciprocitet, matematiko-tehniku jednainu sa milion nepoznatih u ex-jugoslovenskom krvoproliu
ro{le je nedjelje u beogradskom Centru za dekontaminaciju odràna debata u kojoj se nastojala podvu}i crta glede uloge Jugoslovenske narodne armije u krvavom raspadu biv{e zajedni~ke dràve. Govorilo se o odgovornosti tada{njeg vojnog vrha za stravi~ne ratne zlo~ine, razaranje dràva, gradova, uni{tavanje miliona ljudskih sudbina. U~e{}e u razgovoru, kako se to kaè u starim dobrim agencijskim kli{eima, uzeo je veliki broj istaknutih javnih i kulturnih radnika i neposrednih u~esnika tragi~nih de{avanja s po~etka 90-ih godina pro{log stolje}a. [aroliko je dru{tvance sudjelovalo u razgovoru, povjesni~ari, odvjetnici, novinari, generali, nevladini aktivisti i {irok, raznovrstan buljuk drugih {to zvanih, {to nezvanih svatova, iznosili argumente i kontraargumente, polemizirali, su~eljavali vlastita objektivna vi|enja i subjektivne dojmove o pogibelji koja je po~etkom 90-ih godina sna{la socijalisti~ku zajednicu zbratimljenih naroda, kova~nicu bratstva i jedinstva, bastion nes-
Vukovara, Dubrovnika, preko Mostara, zaklju~no sa Sarajevom, po~inila niz pojedina~nih propusta. Kaè gospodin Jovi}, civilni zapovjednik Vrhovne komande, krnjeg, izmi{ljenog Predsjedni{tva SFRJ, podstreka~ u zlo~inu, dvadeset godina kasnije, da mu je falilo sedamnaest do osamnaest divizija da sa~uva Jugoslaviju!? Jovi}, jedna birokratska postkomunisti~ka ~inovni~ka le{ina (bio je ministar privrede, ili tako neke dirigirane oblasti ~ak i u vrijeme savezne vlade, 70-ih godina pro{log vijeka, na ~ijem je ~elu bio Dèmal Bijedi}), veli kako dopu{ta mogu}nost da su se potkrale neke gre{ke vojsci ~iji je, kao, bio civilni komandant. Idi, bre, ~ove~e, igraj {aha, domine, kazao je, izderav{i se pri tom na oronulog vrhovnog komandanta, Milo{evi}evog operativca zaduènog za mobilizaciju i proceduru Jovi}a, novinar lista Vreme Milo{ Vasi}. Upropastio si mi dvadeset godina ìvota i sad jo{ ho}e{ da te slu{amo.
Da, to je stra{no, da Gotovina i Marka~ robijaju, a Veljko Kadijevi}

vrstanosti... jedinu nam zajedni~ku domovinu, SFRJ. Zanimljivo, ali ni{ta novo, sve je ostalo zamrznuto na po~etnim pozicijama, malo {ta se pomjerilo, osim unazad, tek su se ta~ke motri{ta promijenile, statusne i socijalne karte pomije{ale, kao da je vrijeme stalo u jesen devedeset i neke: Advokat Sr|a Popovi} opetuje da je ustavno-pravno SFR Jugoslaviju obesmislila Srbija, a ne Slovenija, nipo{to Hrvatska, a pogotovo Bosna i Hercegovina, profesorica Vesna Pe{i} nadahnuto, odgovorno i argumentirano vivisecira pomahnitali velikodràvni militantni ekspanzionizam koji je gejzirskom eruptivno{}u razorio integrativne temelje ex jugoslovenskog dru{tva. Na istim pozicijama, kao i prije svih nemilih doga|aja, stoje postojano, kano klisurine, nepomaknuti, okamenjeni, ideolo{kom dogmom zakovani, zadrti konfrontirani blokovi, politi~ki, intelektualni, ljudski. Borisav Jovi}, ~lan zadnjeg, ratnog, ilegalnog Predsjedni{tva SFRJ, papirnatog, civilnog masterminda, vrhovni komandant krvavih vojnih eksperimenata, ne vidi ni{ta lo{e osim sitnih organizacijsko-proceduralnih, takti~ko nepredvidivih propusta u tome {to je JNA od
6
Ambivalentan, podijeljen, u svakom slu~aju nelagodan osje}aj, mje{avina blagosti i jeze, privremenog mira i latentnog nespokoja sedimentira se u ~ovjeku kada vidi, ~uje, uvjeri se da po{ten, razborit, dobar svijet (Sr|a Popovi}, Vesna Pe{i}, Mirko Tepavac, Milo{ Vasi}...) ostaje dosljedan vrijednostima i principima, busijama koje su zauzeli prije 20 godina, ali i da nepatvoreni zlo~inci, kakav je nedvojbeno Borislav Jovi}, uprkos i unato~ svemu, krvavom i uàsnom ratu, stotinama hiljada `rtava, nemaju potrebu prilagoditi se novom mirnodopskom ambijentu i vokabularu; ~ekaju svoju {ansu; kada dokazuju, dvadeset godina kasnije, da je sve {to su radili bilo u skladu s ustavnim ovla{tenjima i drugim pozitivnim zakonskim aktima.
jednom filmu, genijalnom, a kakav bi druga~iji bio film iz te vratolomne filmske radionice, kaè Grucho Marx: Ovo su vam moji principi: ako vam se ne dopadaju, imam ja druge. U isto vrijeme dok je trajalo beogradsko naduravanje izme|u civilno-vojnih subjekata , dakle krajem pro{log
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

POJEDINA^NA, KOLEKTIVNA POJEDINA^NA, KOLEKTIVNA ILI KOMANDNA ODGOVORNOST ILI KOMANDNA
[ta se dokazuje presudama [ta se dokazuje presudama hrvatskim generalima Anti Gotovini hrvatskim generalima Anti Gotovini ii Mladenu Marka~u? Mladenu Marka~u?
vikenda, Slavenka Drakuli}, briljantna novinarska primadona iz exJugoslavije i tek ne{to manje dobra knjièvnica, na Hrvatskoj televiziji, bez da imalo sebe {tedi, ritualno se posula pepelom jerbo je prije ~etiri-pet godina blago feministi~ki pozdravila i pohvalila, u~inilo joj se, hrabar i principijelan nastup Biljane Plav{i} u sudnici u Haagu - priznanje krivice za zlo~ine u Bosni i Hercegovini. Prije tri godine Slavenka Drakuli} je u jednim novinama sama sebe izvrnula naopa~ke kada je napisala: Prije nekoliko godina sam u knjizi Oni ni mrava ne bi zgazili pisala o njoj kao pozitivnom primjeru ène koja je smogla hrabrost
me|unarodno pravosu|e ne proglasi kao delo genocida. Me|unarodno pravosu|e je, davno reklo, Me|unarodni sud pravde u Haagu je to zape~atio, da se u Srebrenici desio genocid, ali to je vi{egodi{nji predsjednik Srbije valjda pre~uo dok je pri~ao sa tatom Ljubomirom, prijateljima Miloradom Dodikom i Emirom Kusturicom.
i Borisav Jovi} mirno pi{u knjige u kojima nude dokaze za vlastite zlo~ine...!
da prizna svoja nedjela po~injena tokom rata. Divila sam joj se, jer je za takav ~in bilo potrebno mnogo hrabosti i moralne ~vrstine. Vjerovala sam da je tako o~itala lekciju balkanskim bjeguncima poput Karadì}a, Mladi}a i Gotovine. Uàsno sam se prevarila. redstoji danas-sutra (u petak, 16. novembra/studenog) pravomo}na presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Marka~u u Tribunalu u Haagu. Presuda u Haagu hrvatskim generalima utjecat }e na sudbinu i karakter hrvatske dràve, poentira kolumnista va`nog zagreba~kog dnevnoga lista. Ne}e. Ta presuda, a kaù mi ne}e se bitno razlikovati od prvostupanjske (24 godine za Gotovinu i 18 za Marka~a), ticat }e se najvi{e, gotovo isklju~ivo dvojice hrvatskih generala. Moj je dojam, moè biti pogre{an ili pristrasan, da je hrvatski generalski dvojac u Haagu djelovao sinhrono, vojni~ki, odnosno dràvno odgovorno. I Marka~ i Gotovina su, dopu{tam da grije{im, bili iskreniji, suosje}ajniji, uvjerljiviji u svakom pogledu kada su se ispri~avali civilnim `rtvama Oluje nego {to je bio Boris Tadi} prije koju godinu kada je rekao da se u Srebrenici desio stra{an zlo~in, ali nisam spreman da ga nazovem genocidom dok to
e postoje veliki i mali zlo~ini, opravdani i neopravdani, ograni~eni i neograni~eni, zlo~ini koji su po~injeni pri punoj svijesti i savjesti i drugi, ishitreni, bez iste zlo~ina~ke
namjere. Nemogu}e je uspostaviti reciprocitet, matemati~kotehni~ku jedna~inu sa milion nepoznatih u ex-jugoslovenskom krvoproli}u: upravo takav raspored stvari, omjer neuporedivih veli~ina u kojima su poistovje}eni Mladen Marka~, lojalni policajac, i njegov {ef Petar Gra~anin, posljednji savezni ministar policije, prvobora~ki komunisti~ki inkvizitor i satrap, tvorac svih parapolicijskih zvijeri (Jovice Stani{i}a, Frenkija Simatovi}a, J Arkana).
li, {ta da se radi, odnos prema Tribunalu u Haagu je neminovno i odnos prema zlo~inima, koji nikad i nigdje ne bi trebali biti predmet politiziraju}eg manipuliranja. Zrelost svakog dru{tva se mjeri prema stupnju senzi biliranosti/zgroènosti na zlo~ine, kriminal i spremnosti da se od tih zlih po{asti distancira. Jeste da djeluje defetisti~ki, slabo utje{no, ali tako je; bolje Gotovina u zatvoru, pokazat }e se, kad-tad, nego Borisav Jovi}, Veljko Kadijevi}, Aca Vasiljevi} kao stubovi dru{tva u kojem je Boris Tadi} umjerenoradikalna opozicija ~etni~kom vojvodi predsjedniku Tomislavu Nikoli}u. Ta vrsta katarze i boli i ko{ta, ali je dugoro~no okrepljuju}a.
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 8. NOVEMBAR

Prije dva dana sam gospo|i koja ispred Vije}a Evrope vr{i monitoring nad medijima u regiji (plus Turska) kao primjer neravnopravnih sudskih procesa koje politi~ari vode protiv novinara naveo i sljede}i: tu`bu MILOVANA CICKA BJELICE protiv Slobodne Bosne, proces koji se vodi na Sokocu. Bjelica nas je tuìo prije tri godine kao obi~ni gra|anin, tri godine kasnije presuda jo{ nije izre~ena, a on je izabran za na~elnika Sokoca. Razumije to, prili~no je upu}ena moja sugovornica, ali ne ba{ toliko koliko prijatelj koji mi jutros, kada sam mu isto to opri~ao, citira i preporu~uje predratnu posko~icu: upaj kolac, idi na Sokolac. Ukratko, sumiram, strategija Nikoli}a i Vu~i}a jeste: PRVI SE DAI]I U VODU BACAJU. njegovih nebrojenih kriminalnih operacija u posljednjih dvadesetak godina, za koje mu se sudi, vrednija je od cjelokupne imovine pokojnog [imi}a i njegove obitelji...
NEDJELJA, 11. NOVEMBAR

EDIN D@EKO nije psovao nakon postignutog gola protiv Tottenhama u posljednjim sekundama utakmice, desetak minuta nakon {to ga je trener Mancini po stoti put poslao da spa{ava {to se spasiti dade.
UTORAK, 13. NOVEMBAR

MUSTAFA efendija CERI] je skoro u suda~koj nadoknadi svojeg dvije decenije dugog mandata na du`nosti reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uputio fetvu u kojoj se obra~unao sa svojim srbijanskim kolegom Ademom ef. Zilki}em. [ta se nas u BiH ti~e, srbijanski reis Zilki} i odnosi u tamo{njem IZ-u? Ni{ta. Eto ih tamo, i njega i Zukorli}a i Jusufspahi}a. Ali nas se zato itekako ti~e MUHAMED efendija IBRAHIMOVI], donedavni ministar odbrane BiH, za kojeg je utvr|eno da je falsificirao ratnu pro{lost i time o{tetio gra|ane ove zemlje za stotine hiljada maraka. Hajde, nije ba{ to dovoljan povod za tako te{ku mjeru - fetvu, ali je odlaze}i reis za te i takve hodè barem mogao na}i adekvatnu moralnu osudu; recimo: haram mu bilo i na ovom i na onom svijetu!
PETAK, 9. NOVEMBAR
Kao investitor za izgradnju malih hidroelektrana na rijeci @eljeznici kod Fojnice, ~itam u novinama, pojavila se firma Peeb iz Travnika ~iji je vlasnik ZEJD DUKMENI], dugogodi{nji selektor taekwondo selekcije BiH. Dukmeni} je ro|en u Hrvatskoj kao @eljko, imao je blistavu taekwondo karijeru u biv{oj SFRJ, kao i Njema~koj, prije dvadesetak godina je pre{ao na islam i priklju~io sa Armiji BiH, kao instruktor borila~kih vje{tina u manje poznatim kampovima za obuku u srednjoj Bosni. Ne znam, mo`da pu{em na hladno, ali me eskalacija kadrovskih i poslovnih rje{enja u posljednjoj godini u kojima se pojavljuju osobe iz istog ratno-duhovnog ~engi}evskog kruga (Nedàd Poli}, Tarik N \o|i}, Velagi}i, [emsudin Mehmedovi}, Bakir Alispahi}, Irfan Ljevakovi}...) tjera na oprez, pa malo i zabrinutost...
MIRALEM PJANI], za kojeg ljudi koji ga znaju kaù da nije u ìvotu sastavio je i be, ispsovao se moma~ki nakon {to je, tako|er ulaze}i potkraj utakmice Rome i Lazija, sa centra pogodio protivni~ku mreù. Nije pristojno, ali ako je Mire psovao onoga na koga sam u prvih mah pomislio, psovkama se solidarno priklju~ujem!
SRIJEDA, 14. NOVEMBAR

Na starim filmovima i televizijskim serijama posljednjih godina se na svim televizijama u regionu naknadno prije prikazivanja titluje upozorenje: NE PREPORUUJE SE MLA\IM OD 16, 14, 12... GODINA. Ne preporu~uju se tako djeci svih uzrasta Otpisani, Kuda idu divlje svinje, ~ak ni Kamiondìje. Pred nedu`nim dje~ijim okicama uklanjaju se, zbog neprimjerenog sadràja, nasilja, partizanski filmovi koje smo prije nekoliko decenija kolektivno, sa {kolom, prvi puta gledali i, eto, nismo, kada se sve sabere i oduzme, ispali toliko lo{i. Kakve li je tek neprimjerene sadràje gledao klinac-ubica koji je danas u Sarajevu izbo noèm dje~aka? Jesu li ga roditelji udaljavali iz dnevnog boravka tokom emitiranja scena nasilja na televiziji?
PONEDJELJAK, 12. NOVEMBAR

Dok hrvatska policija cijeli dan hapsi desetine farmaceuta, stotine lije~nika... razmi{ljam o zloj sudbini dr. OGNJENA [IMI]A, koji je prije ta~no pola godine umro u zatvoru na Igmanu tokom izdràvanja dvogodi{nje zatvorske kazne. Sa Ognjenom sam posljednji put razgovarao mjesec dana prije nego }e ga pokositi infarkt, po~etkom aprila ove godine, kada je zbog posjete obitelji i primjerenog vladanja po~a{}en vikend-dopustom. Nijedan, pa ni taj posljednji razgovor pokojni sarajevski kardiohirurg nije propu{tao da ne ustvrdi da je njegov sudski progon u Rijeci bio samo prino{enje `rtve od strane vlasti Hrvatske na oltar Brisela, tj. Evropske unije. I da u takvoj selekciji nije bilo neva`no {to je `rtva, [imi}, ro|ena u BiH. [imi} je prije nego {to je utekao u BiH u Rijeci osu|en na 9 godina robije. Bio je to proces kojim je tada{nja (Sanaderova!!?) Vlada slala poruku Briselu da pravna dràva funkcionira, da nema za{ti}enih od ruke pravde... Ognjena se procesuiralo za nekih 10-20 tisu}a kuna koliko je (vjerojatno i jeste) dobio mita dok je radio u Rijeci. Lije~nici koje danas hapse diljem Hrvatske na te novce se ne bi ni osvrnuli. O Ivi Sanaderu da se i ne govori: svaka od
SUBOTA, 10. NOVEMBAR

ALEKSANDAR VUI], potpredsjednik Vlade Srbije, ministar odbrane, {ef tima za borbu protiv korupcije, {ef Saveta za nacionalnu bezbednost (a mo`da i jo{ ne{to, pi{e u dana{njem Vremenu Mi{a Vasi}) danas prili~no neprohodno iznosi dokaze da su on i predsjednik Srbije TOMISLAV NIKOLI] godinama, pa ~ak i kada su preuzeli vlast, bili prislu{kivani od srpske policije. Neki dan sam od prijatelja, dobro upu}enog u bezbjednosne prilike u Srbiji, traìo da mi objasni o ~emu se ovdje, zapravo, radi i {ta je kona~ni cilj ove neuvjerljive afere. Za po~etak je cilj da se ukloni direktor policije Milorad Veljovi}, potom na~elnik odjela za borbu protiv kriminala Rodoljub Ro}ko Milovi}, apsolutno najbolji policajac u Evropi, a na kraju, vjerovatno i sam ministar Ivica Da~i} i da na njihova mjesta, makar mijenjali koalicionog partnera, do|u Nikoli}evi i Da~i}evi favoriti, obja{njava mi.
8
MINI MARKET
DU[ANOVO CARSTVO
KREDIBILNA VLADA
Direktor Centra za uklanjanje mina Du{an Gavran, uz pomo} ministra Novi}a, osigurao doìvotni mandat na ~elu BH MAC-a
Ni javni istupi predstavnika osam deminerskih kompanija koji su otvoreno upozorili na kriminalno poslovanje direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC) Du{ana Gavrana, ni kaznena prijava koju su podnijeli Dràvnom tuìteljstvu, nisu imali utjecaja na odmetnuti menad`ment te agencije koja ve} godinama posluje bez ikakve kontrole i nadzora. Posljednji skandal u BH MAC-u dogodio se nakon {to je na tenderu koji je financirala Vlada Njema~ke posao deminiranja dobila tvrtka DOK-ING sa Pala. Paljanska je kompanija, naime, dobila posao tako {to su prijavili da posjeduju stroj za razminiranje, koji je u vlasni{tvu istoimene firme iz Zagreba, i pro{le je godine kratko (na tri mjeseca) bio uvezen u BiH. No, prevara je otkrivena tek nakon {to su radovi na deminiranju u blizini Doboja po~eli, kada je na terenu zate~ena posve druga ma{ina. O tome je {ef Regionalnog ureda BH MAC-a u Banjoj Luci @eljko Travar 6. novembra napisao slu`benu zabilje{ku u kojoj je konstatiran poku{aj ~injenja kaznenog Du{an djela za koje Gavran je, prema Pravilniku BH MAC-a, tvrtki DOKING trebala biti oduzeta akreditacija.
Vlada premijera Nikia zaduila Federaciju vie nego vlade Brankovia i Mujezinovia zajedno
Ukupni dug Federacije BiH zaklju~no sa 30. junom ove godine iznosio je 5,8 milijardi KM. Na vanjski dug odnosi se 4,3 milijardi KM, a na unutra{nji 1,5 milijardi KM, navedeno je u informaciji koju je Vlada FBiH prihvatila na posljednjoj sjednici u Mostaru. U razdoblju od juna 2011. do juna 2012. godine, vanjski dug Federacije BiH uve}an je za 445 miliona KM, sa 3 milijarde i 853 miliona KM na 4 milijarde i 298 miliona KM, ne ra~unaju}i novi dug nastao po osnovu kreditnog aran`mana s MMF-om koji je BiH zaklju~ila kasnije. Kredit MMF-a ukupno je teàk ne{to vi{e od 800 miliona KM, a federalni udio u ovom dugu teàk je 534 miliona KM. Tako dolazimo do ra~unice da je aktuelna federalna Vlada na ~elu s Nik{i}em u samo dvije godine uve}ala dug FBiH za 979 miliona KM, {to je znatno vi{e od duga
Nedàd Brankovi}
nastalog u prethodne ~etiri godine mandata, kada su federalnom Vladom upravljali Nedàd Brankovi} i Mustafa Mujezinovi}. (M.A.)
ÎTAJ KAKO JE POTPISANO
MVP tvrdi da ministar Lagumdija nije autor spornog pisma upuenog Vijeu sigurnosti UN-a
Silno se razbjesnio lider SDP-a i {ef bh. diplomatije Zlatko Lagumdìja zbog neprofesionalnog i tendencioznog priloga emitiranog na FTV-u u kojem se tvrdi da Predsjedni{tvo BiH nije dalo suglasnost ambasadorici BiH pri UN-u da pro~ita pismo ministra Lagumdìje upu}eno Vije}u sigurnosti. Odgovorno tvrdimo da se na radi o pismu ministra Lagumdìje, ve} o prijedlogu teksta koji je sa~inio nadle`ni sektor MVP-a u konsultaciji sa stalnom misijom BiH pri UN-u, stoji u o{tro intoniranom saop}enju MVP-a. Ako smo dobro razabrali, cijeli problem s prilogom FTV-a sastoji se u tome {to je novinar ustvrdio da je sporno pismo upu}eno Vije}u sigurnosti napisao i potpisao Lagumdìja, dok MVP tvrdi da Lagumdìja nije napisao nego je samo potpisao sporno pismo. Razlika je drasti~na ali ipak, nije naodmet napomenuti da je Zakonom o Vije}u ministara BiH (~lan 8) precizirano da je ministar odgovoran za rad ministarstva u cjelini. (M.A.)
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Podravate li inicijativu Dodika i ovia o povlaenju OHR-a iz BiH?

ALEKSANDAR HR[UM
Urednik Zabranjenog foruma
AMOR MA[OVI]
^lan Kolegija direktora INO
ne znam kako bi Bosna i Hercegovina danas izgledala.
GORDANA BOBAN
Glumica
Iako je, pored toga, kontrola utvrdila da stroj za razminiranje nema dokaze o vlasni{tvu, niti carinske deklaracije, Du{an Gavran je poduzeo sve kako bi se prevara favorizirane paljanske kompanije {to prije zata{kala. No, unato~ katastrofalnom poslovanju, prema prijedlogu zakona o protivminskom djelovanju koji je potpisao ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} stoji da }e novu agenciju za deminiranje do isteka svog mandata voditi direktor BH MAC-a. Budu}i da direktoru BH MAC-a ranijim zakonom nije ograni~en mandat, ispada da je Novi} predloìo Gavrana za doìvotnog direktora?! (S.M.)
NE
Ova inicijativa je klasi~na manipulacija bosanskohercegova~kih politi~ara i odnos oko stvarnih problema te nametanje problema koji su totalno trivijalni. Inicijativa je jo{ jedan jeftini trik bh. politi~ara.
DA/NE
Onog trenutka kada BiH postane sposobna da sama vodi brigu o sebi, onda sam za to da se OHR povu~e. U ovom trenutku mi smo daleko od povla~enja OHR-a i nismo pokazali da smo sposobni da se brinemo sami o sebi. Nama o~ito treba neka vrsta patronata a on je iskazan kroz Dejtonski mirovni sporazum.
NULTIKULTI
NE
Dodik i ôvi} nikad ni{ta nisu dobro uradili za dobrobit ove zemlje nego samo za vlastitu korist.
DARKO BRKAN
Predsjednik Udruènja gra|ana Za{to ne
[EMSO TUCAKOVI]
Profesor na FPN-u
ADNAN D@EMID@I]
Sekretar Udruènja Tobacco Press
NE
Ako i zanemarimo ko su inicijatori, objektivno smo jako daleko od zadovoljavanja uslova za odlazak OHR-a. A po{to inicijativa dolazi od politi~ara koji su velikim dijelom razlog {to ti uslovi nisu zadovoljeni, inicijativa je jo{ besmislenija.
NE
Ne podràvam ovu inicijativu Dodika i ôvi}a jer me|unarodna zajednica koja je zapo~ela odre|eni posao u BiH taj posao nije okon~ala.
NE
Ne podràvam inicijativu Dodika i ôvi}a bez obzira na sve lo{e strane OHR-a, jer da nije OHR-a,
Za na~elnika op}ine Ilidà izabran Bo{njak Senaid Memi}, a za predsjednika Op}inskog vije}a Crnogorac Denis Muhovi}
Na proteklim lokalnim izborima uvjerljivu pobjedu za mjesto na~elnika ilidànske op}ine odnio je kandidat SDA Senaid Memi}. A kako je mjesto na~elnika pripalo Bo{njacima, mjesto predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a trebalo je pripasti nekom od vije}nika iz reda hrvatskog ili srpskog naroda, odnosno iz reda ostalih. Me|utim, od 27 izabranih vije}nika samo dva nisu iz reda bo{nja~kog naroda - Smilja Vite{ki} iz SDP-a i Goran Kapor iz Napredne demokratske stranke biv{eg ilidànskog na~elnika Huseina Mahmutovi}a. Budu}i da niti jedan od dva nebo{nja~ka vije}nika nije po volji SDA, na~elnik Memi} i njegovi vije}nici za predsjednika Op}inskog vije}a Ilidà imenovali su Denisa Muhovi}a, nekada{njeg prvaka Evrope u karateu, koji se izjasnio kao Crnogorac! (M.F.)
11
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH
Dravna agencija za istrage i zatitu podnijela je poetkom novembra Tuiteljstvu BiH etvrtu po redu kaznenu prijavu protiv desetak osoba koje se sumnjie za brojne nezakonitosti u procesu unitavanja vikova oruja i municije; inspektori SIPA-e koji su dvije godine istraivali kriminal u Ministarstvu obrane i Oruanim snagama ponovno su uli u trag trgovcu orujem SLOBODANU TEIU i otkrili kako je bjelosvjetski meetar, nakon pokretanja istrage, pokuao zamaskirati svoje poslovanje u BiH
TE[I]EV MONOPOL NA BOSANSKO ORU@JE

Trgovac oru`jem sa crne liste UN-a Slobodan Te{i} i dalje je glavni posrednik u prodaji oru`ja iz BiH, iako se protiv njega ve} godinu i pol dana vodi istraga u Dràvnom tuìteljstvu
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
ràvna agencija za istrage i za{titu (SIPA) podnijela je po~etkom novembra Tuìteljstvu BiH jo{ jednu kaznenu prijavu protiv jedanaest osoba koje se sumnji~e da su u procesu uni{tavanja vi{kova naoruànja, municije i minskoeksplozivnih sredstava iz Ministarstva obrane, odnosno Oruànih snaga BiH, po~inili ozbiljan kriminal. Za trajanja dvogodi{nje istrage o brojnim nezakonitostima prilikom uni{tavanja vojnih vi{kova u poduze}ima Pretis u Vogo{}i, Binas u Bugojnu i pogonu Oruànih snaga BiH u Doboju, inspektori SIPA-e su Tuìteljstvu BiH podnijeli tri izvje{}a: 11. novembra 2011., 10. aprila i 30. septembra ove godine, i posljednje 2. novembra.
nalazi paralelna istraga Tuìteljstva BiH protiv sumnjivih trgovaca naoruànjem i vojnom opremom koji su posredovali u preprodaji vi{kova oru`ja. Istraùju}i, naime, kanale kojima se vi{ak naoruànja, municije i minskoeksplozivnih sredstava izvozio iz BiH,
inspektori SIPA-e su ponovno do{li na trag me|unarodnom {verceru Slobodanu Te{i}u, koji je zadrào primat u tim poslovima, unato~ ~injenici da se protiv njega, vi{e od godinu dana, vodi policijska istraga (SIPA-e i Federalne uprave poli cije). Prema informacijama Slobodne Bosne dobijenih
POSLOVNA KAMUFLA@A
No, premda se na listi osumnji~enih nalazi dvadesetak imena (uglavnom du`nosnika Ministarstva obrane i Oruànih snaga BiH, te rukovoditelja navedenih poduze}a), protiv kojih su prikupljeni ~vrsti materijalni dokazi, jo{ uvijek nije podignuta niti jedna optu`nica. Jednako je tako nepoznanica u kojoj se fazi
12
S KIM SU I KAKO POSLOVALI SLOBODAN TE[I] I DRAGAN KAPETINA

Te{i} i Kapetina su u posljednje tri godine prodali velike koli~ine oru`ja i municije sumnjivim kupcima u dràvama pod me|unarodnim embargom
GDJE JE ZAVR[IO VI[AK NAORU@ANJA

iz izvora bliskih istrazi, srbijanski veletrgovac oru`jem porijeklom iz sela Gojkovac kod Kiseljaka Slobodan Te{i} i njegov bosanski ortak Dragan Kapetina posljednjih su mjeseci poslovanje u BiH poku{ali kamuflirati skrivaju}i se iza drugih tvrtki, ali bez velikog uspjeha. Podsjetimo, Te{i} i Kapetina su, nakon tvrtke Bosniaspecexport koja je ranije registrirana u Isto~nom Sarajevu, u me|uvremenu otvorili novu firmu CTS -Company d.o.o. u Bijeljini (kao nominalni vlasnik je upisan izvjesni Sreten Cvjetkovi}, a direktor je Dragan Kapetina), ali su i njezine aktivnosti nedavno obustavili. Istodobno je Slobodan Te{i} na Cipru registrirao jo{ jednu tvrtku, Charso Limited, a sve s istim ciljem - da zbog katastrofalne me|unarodne poslovne reputacije prikrije vlastiti identitet. Poznato je, naime, da se Te{i}, od dolaska u BiH prije tri godine, fokusirao na otkup vi{kova naoruànja od Ministarstva obrane i Oruànih snaga, koje su kasnije (pre)prodavali krajnje sumnjivim kupcima u dràvama pod me|unarodnim embargom (o ~emu je SB u proteklih godinu i pol dana op{irno pisala). Nakon {to su, me|utim, njegovi tajni poslovi razotkriveni, a nadle`ne dràvne institucije od vi{e me|unarodnih organizacija upozorene na kriminalno i po BiH iznimno {tetno djelovanje tog bjelosvjetskog me{etara, Te{i}u je u ljeto pro{le godine, po prvi put, uskra}ena dozvola Ministarstva vanjskih poslova za izvoz ve}e koli~ine oru`ja i municije iz tvornica Bratstvo (Novi Travnik) i Igman (Konjic) za Jermeniju.
POSLOVNA SURADNJA SA ZAGREBA^KIM SCOUT-om

Potom su Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina izvoz naoruànja poku{ali maskirati, skrivaju}i se iza hrvatske firme Scout iz Zagreba. Zahvaljuju}i utjecajnim prijateljima u Ministarstvu obrane, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, s kojima su u posljednje tri godine uspostavili bliske relacije, Te{i} i Kapetina su poku{ali isposlovati dozvole za nastavak rada. Tako su od Ministarstva obrane BiH traìli suglasnost za zamjenu naoruànja tvrtki Scout, kako bi naknadno od zagreba~ke firme, preko njihovog poduze}a Bosniaspecexport otkupili isto naoruànje i kasnije ga prodali. Dodajmo tome da su Slobodan Te{i} i vlasnik tvrtke Scout, samozatajni hrvatski trgovac oru`jem Ivan Peranec, koji je u poslijeratnom periodu imao potpisane ugovore o izvozu vi{ka naoruànja iz BiH s tada{njim entitetskim ministarstvima obrane, dugogodi{nji poslovni partneri, i da su pojedini uposlenici Scouta kasnije po~eli raditi za Te{i}a. Me|u
13
ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

KRIMINALNA HOBOTNICA
Tuiteljstvo BiH jo istrauje Teievu poslovnu suradnju sa Selmom Cikotiem, Anom TriiBabi, Adijem Hadikapetanoviem...
Nakon {to je pro{le godine, u zajedni~koj akciji Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i MUP-a Srbije, a zbog sumnje da se bavio {vercom oru`ja za Sudan, uhap{en \or|e Te{i}, poslovni guru i stric Slobodana Te{i}a, obiteljski je biznis nakratko zaustavljen. No, ne zadugo, budu}i da se \or|e Te{i} (ina~e dugogodi{nji predratni direktor Tvornice konfekcije Globus u Kiseljaku) unosnim poslovima vratio ~im je pu{ten iz pritvora. Kako se, me|utim, nalazi pod prismotrom srbijanske tajne slu`be, \or|e Te{i} se navodno preko svoje off-shore kompanije, registrirane u egzoti~noj dràvici Belize, fokusirao na trì{te BiH, gdje je ba{ i kao njegov ro|ak, za{ti}en jakim politi~kim vezama. Ranije smo objavili kako se na poduga~koj listi njihovih poslovnih partnera nalaze biv{i ministar obrane Selmo Cikoti}, zamjenica ministra i tajnik Ministarstva vanjskih poslova BiH Ana Tri{i}Babi} i Adi Hadìkapetanovi}, biv{i direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal âu{evi}, pomo}nik u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Dragi{a Meki}, koji se tako|er nalaze pod
SUMNJIVO POSLOVANJE
Istraga SIPA-e je pokazala da su vi{kovi oru`ja u Pretisu fiktivno uni{tavani
njima je svakako najva`niji Darko Kandi} iz Sarajeva, koji je postao jedan od najbliìh Te{i}evih poslovnih suradnika, preko kojeg je trebala biti realizirana nabavka ve}e koli~ine pi{tolja i municije, najvjerojatnije za dogovorenog kupca u Jemenu. No, kako se i taj Te{i}ev poslovni aran`man na{ao na meti policijskih istraìtelja, ~ini se kako je kupovina u me|uvremenu prolongirana.
DEMANTI SIPA-e DEMANTI SIPA-e
Nakon {to su neki mediji objavili da je Nakon {to su neki mediji objavili da je protiv Selme Cikoti}a podignuta protiv Selme Cikoti}a podignuta kaznena prijava, uslijedio je brzi demanti kaznena prijava, uslijedio je brzi demanti
TENKOVI ZA UKRAJINCE
Prema dosada{njim nalazima istrage, Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina su u prolje}e ove godine s menad`mentom Tehni~ko-remontnog zavoda Hadì}i pregovarali o kupovini jednog tenka T-34, koji je muzejski vrijedan eksponat. Budu}i da se u skladi{tima Oruànih snaga BiH u to vrijeme nalazilo nekoliko takvih starih i rashodovanih tenkova, Kapetina i Te{i} su dogovarali da TRZ Hadì}i ponudi Ministarstvu obrane njihovu besplatnu revitalizaciju.
istragom Tuìteljstva BiH. Slobodan Te{i}, Dragan Kapetina i Dragi{a Meki} ~ak i ne skrivaju svoje prijateljstvo - ~esto se mogu vidjeti zajedno u restoranu Ribnjak u Isto~nom Sarajevu.
Aran`man je predvi|ao da, poslije izvr{ene revitalizacije, tri tenka ostanu Ministarstvu obrane, dok su za ~etvrti Te{i} i Kapetina ve} bili prona{li kupca u Ukrajini - radi se o firmi Ukrspecexport. No, dalja }e istraga pokazati da li je i ovaj ugovor realiziran. Iako je prije godinu dana, odlukom federalne Vlade, smijenjen s funkcije
SRPSKA VEZA
Nakon dravnih, Tei naao pokrovitelje i u institucijama RS-a

Osim utjecajnih pokrovitelja u dràvnim institucijama bez ~ije pomo}i Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina zasigurno ne bi u BiH razvili vi{emilijunski biznis, taj je dvojac mogao ra~unati i na jake politi~ke veze u Republici Srpskoj. U tom su smislu Te{i} i Kapetina ostvarili dobre poslovne veze s direktorom Direkcije za promet naoruànja i vojne opreme Rajkom ^konjevi}em i pomo}nikom ministra energetike u Vladi RS-a \urom Grbi}em, koji je bio posebno angaìran u pronalaènju kupca za Tehni~ki remont u Bartuncu.
direktora tvornice Bratstvo u Novom Travniku, u sumnjive izvozni~ke aran`mane sa Slobodanom Te{i}em i Draganom Kapetinom jo{ je uvijek uklju~en i Abaz Mandùka. Mandùka se, istina, u Bratstvo uspio vratiti u prolje}e ove godine, kada mu je povjerena zada}a razvoja novih artikala, ali je nastavio biti siva eminencija kada je u pitanju prodaja naoruànja. Navodno da, u suradnji s partnerima iz Slovenije, radi na registraciji zajedni~kog poduze}a u Novom Travniku, koje bi se trebalo baviti izvozom naoruànja i vojne opreme. Osim njihovog dugogodi{njeg partnera Mandùke, Te{i} i Kapetina jo{ uvijek odràvaju poslovne kontakte i s Goranom Domuzom, direktorom Tehni~kog remonta Bratunac, ~ija je prodaja najavljena prije dva mjeseca. Pored Domuza i Te{i}a, kao partneri u zajedni~kim poslovima, pojavljuju se i vlasnik Scouta Ivan Peranec, te Srbijanac Goran Todorovi}, predstavnik firme GIM iz Beograda, koja je navodno tako|er zainteresirana za izvoz naoruànja iz BiH.
14
SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE
OPELO ZA VLADIKU VASILIJA KAÂVENDU

Srpska pravoslavna crkva krenula je u obraun sa vladikama razvratnicima, kriminalcima i bludnicima koji su joj posljednjih nekoliko decenija ruili ugled; nai novinari istraili su koje vladike e ostati bez ove titule zbog brojnih afera - od sumnji na ubistva, preko pedofilije, pa do tekih kriminalnih djela
15
SJEÂ VLADIKA U SPC-u

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SB Foto: MILUTIN STOJÊVI]
SVI SKANDALI SVI SKANDALI \AVOLJEG VLADIKE \AVOLJEG VLADIKE
edan od najmo}nijih vladika SPC-a Vasilije Ka~avenda prisiljen je da demisionira pod teìnom optu`bi koje su mu predo~ene na pro{lonedjeljnom zasjedanju Svetog sinoda SPC-a. Na posljednjem zasjedanju crkvene vlade, kako saznajemo, pominjane su njegove sklonosti raznim perverzijama, nezakonito djelovanje, boga}enje, ali su otvorena i najteà krivi~na djela koja je ovaj bolesni episkop po~inio. Sasvim je jasno da Vasilije ne odlazi u penziju zbog naru{enog zdravlja, kako je to Sinod SPC-a objavio, ve} zbog ucjene da }e u javnost isplivati brojni dokazi o uàsima koje je po~inio.
Sveti Sinod SPC-a Sveti Sinod SPC-a raspravljao je o raspravljao je o Ka~avendinim tajnim Ka~avendinim tajnim sklonostima, raznim sklonostima, raznim perverzijama, perverzijama, boga}enju... boga}enju...
SVA ZLODJELA VLADIKE KAÂVENDE

Lista zlodjela zbog kojih je ovaj episkop davno morao biti ra{~injen veoma je velika. Na du{u mu se stavlja ubistvo Mili}a Blaànovi}a, mladog u~enika bogoslovije, koje se desilo 1999. godine u konaku manastira Papra}a. Prema zvani~noj verziji, Blaànovi} se ubio bombom u manastiru Papra}a kod [ekovi}a. Me|utim, njegova majka Dragica Jovi~i} tvrdi da je Mili} ubijen jer je odbio da spava sa vladikom Vasilijem, a i namjeravao je progovoriti o seksualnom maltretiranju koje se de{avalo iza zidina manastira. Svjedoci iz Crkve kao glavne krivce za Mili}evu smrt ozna~ili su vladike Vasilija, Pahomija i monaha Arsenija. U manastiru Papra}a prona|en je dnevnik monaha Arsenija, u kojem su svakodnevno biljeène bludne radnje koje je po~inio zajedno sa Pahomijem. \avolji vladika
Sredinom 1993. godine Ka~avenda je od popa Radomira Markovi}a iz Zagona traìo da njegova supruga do|e da ga sluì. Kada je pop Radomir odbio da svoju popadiju prepusti Ka~avendi, ovaj mu je poslao trideset naoruànih pripadnika Vojske RS-a da ga izbace iz ku}e i popadiju na silu dovuku u njegove dvore. Markovi}i su pruìli otpor Ka~avendinim
manastira, crkve i svog groba. Deset godina kasnije, sudskom odlukom, za poru{ene ku}e i dvori{ta od razjarenog vladike, Skup{tina op{tine Bijeljina mora vlasnicima isplatiti dva miliona KM. Vladika se nije zaustavio samo na bo{nja~kim imanjima. Na putu stvaranja njegovog par~eta neba na zemlji, kako naziva svoj dvor, vladika je nasilno, iz
Sudbina sli~na Ka~avendinoj narednih mjeseci ~eka i vladike Filareta, Pahomija, Jefrema, Lavrentija...
Ka~avenda iskoristio je svoje veze u politici i policiji da bi se slu~aj zata{kao. Nekoliko godina nakon smrti Mili}a, kod Mostara je prona|en mrtav i njegov ujak, prevoznik vo}a iz Crne Gore u RS. Tragedija se dogodila nakon {to se u jednoj kafani na putu poàlio kako mu je sestri} nastradao zbog vladike Ka~avende. \avoljeg vladiku, koji je poznat iz vremena agresije kao sve{tenik koji je redovno blagosiljao zlo~ince prije krvavih pohoda, gra|ani Bijeljine pamte i po zlo~inima koje je po~inio nad Srbima tokom rata. Ka~avenda pred sami rat iz Tuzle bjeì u Bijeljinu, gdje sa svojim crnomantija{ima po~inje ratnohu{ka~ki pohod, govor mr`nje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute.
16
vojnicima nakon ~ega su oni pucali. Tom prilikom ranjena je popadija i od dobijenih rana ubrzo umrla, a pop Markovi} je izba~en na ulicu i od Ka~avende anatemisan. Nakon tog obra~una mje{tani pet sela dolaze u Bijeljinu svojim vozilima i blokiraju grad traè}i od Karadì}a da protjera Ka~avendu. Umjesto protjerivanja, Radovan Karadì}, sa svom svojom bulumentom, dolazi na ve~eru kod vladike i daje mu podr{ku. Pop Markovi} je optuèn zbog podrivanja ustavnog poretka RS-a, zbog ~ega je bio i osu|en na zatvorsku kaznu. Nakon rata bio je sudija u Bijeljini, danas je zamjenik tuìoca u Tuzli. U svojoj pohlepi i nezasitosti vladika Ka~avenda u strogom centru Bijaljine ru{i deset bo{nja~kih ku}a i po~inje gradnju
vlastitih ku}a, izbacio dvojicu najuglednijih ljudi u Bijeljini, Dimitrija olakovi}a, brati}a Rodoljuba olakovi}a, i Boru \urkovi}a, najuglednijeg predsjednika op{tine Bijeljina u posljednjih 50 godina. Obojica su, zbog toga, pretrpjela mo`dani udar. Poku{ao je Ka~avenda da svoje dvore pro{iri i na dvori{te Atik dàmije, koja je sru{ena tokom rata, me|utim tome se suprotstavila Islamska zajednica u Bijeljini. Mra~na karijera vladike Ka~avende otpo~ela je prije nekoliko desetlje}a. Naime, prije rata je Ka~avenda bio dugogodi{nji saradnik Dràvne bezbjednosti a po~etkom rata preuzima ga Kontraobavje{tajna slu`ba koja se i zaloìla da Ka~avenda bude vladika. Na su|enju
ODLAZAK NAJMO]NIJIH VLADIKA U SPC-u

Najkompromitovanije vladike SPC-a, Ka~avenda, Pahomije, Lavrentije i Filaret, mora}e uskoro u penziju
\AKON BOJAN JOVANOVI] TVRDI
Na sjednici Sinoda SPC-a prikazan video uradak o Kaavendinim zlodjelima

Iako je portparol SPC-a, episkop ba~ki Irinej, osudiv{i praksu da se od, ~esto neproverenih vesti pravi ~itava skandalozna pri~a izjavio da se episkop Ka~avenda povla~i zbog, zdravstvenih te{ko}a, pismo koje je Bojan Jovanovi}, biv{i Ka~avendin |akon, uputio Sinodu SPC-a otkriva sasvim druga~iji slijed doga|aja. Jovanovi} Sinod obavje{tava i umoljava da prestane igrati dvoli~ne i prljave igre, obmanjivati vjernike i time unositi pometnju, na {to ih obavezuju kako crkveni tako i dràvni zakoni. Molim da javnosti predo~ite punu istinu do koje ste do{li. Znam da ste suo~eni sa te{kim zlo~inima koji su se odvijali u SPC-u, ali to je jedini na~in da se tim stvarima stane na put. Nemojte obmanjivati javnost la`nim izjavama i time jo{ vi{e uru{avati ugled SPC-a u o~ima doma}e i svetske javnosti, pi{e Jovanovi}. On tvrdi da je anketni odbor utvrdio stravi~ne stvari, potkrijepljene izjavama djece koja su seksualno uznemiravana, kao i sve{tenika koji to potvr|uju. Isto tako podsje}a da je na sjednici prikazan film koji sve to jasno svjedo~i. Na kraju pisma Jovanovi} moli Sinod da javnost hitno obavijesti od koje bolesti boluje ep. Vasilije Ka~avenda, jer Vi to znate kao i ja, da bi on mogao nekog da zarazi. Kako SB saznaje iz povjerljivih izvora, jedan od inicijatora Ka~avendine smjene je episkop {umadijski Jovan, i to zbog straha da }e u javnost dospjeti istina o njegovoj vanbra~noj zajednici u kojoj ima dvoje djece. Kako tako|er saznajemo, pred Sinodom su saslu{ani i sve{tenici Ka~avendine eparhije koji su potvrdili sve navode o seksualnom napastovanju maloljetnika. Prema istom izvoru, Sinod SPC-a }e uskoro biti prisiljen pokrenuti postupak Ka~ave ndinog ra{~injenja.
Francu Kosu u Sudu BiH, svjedoci su dali iskaz da je monstruozni Deseti diverzantski odred finansirao, izme|u ostalih, i Vasilije Ka~avenda. Duhovni blagoslov je Ka~avenda davao pripadnicima Desetog diverzantskog odreda u Srebrenici kada su strijeljali preko osam hiljada Bo{njaka. Tokom rata Ka~avenda je bio vrlo blizak sa Petrom Salapurom, {efom obavje{tajne slu`be Vojske RS-a, s kojim se tokom rata i savjetovao oko nekih vojnih akcija. Ka~avenda je jedini sve{tenik u historiji Srpske pravoslavne crkve sa ~inom generala, koji mu je svojevremeno dodijelio predsjednik Republike Srpske Mirko [arovi}. Ka~avenda je vlasnik oko 500 dunuma dràvnog zemlji{ta u Bijeljini, ali njegovi neimarski poduhvati nisu na tome stali. Kao jedan od najve}ih zemljoposjednika u Republici Srpskoj, on je po~etkom ove godine otvorio najve}e gradili{te u ovom entitetu. Vladika u Bijeljini pored manastira Sveta Petka pravi najgrandiozniji pravoslavni kompleks na Balkanu koji bi trebao u ovaj kraj da privu~e veliki broj pravoslavnih vjernika. U realizaciji ovog megalomanskog projekta u pomo} su mu pritr~ali na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} i lokalni tajkuni, kao i sam predsjednik RS-a Milorad Dodik. Osim uzurpacije privatne, vladika Ka~avenda je za svoje ambiciozne planove traìo i dobijao dràvnu imovinu. Tako je za svog mandata tada{nja predsjed17
SJEÂ VLADIKA U SPC-u
SVI SKANDALI VLADIKA SPC-a

Vasilije Ka~avenda, vladika zvorni~ko-tuzlanski
Osporavan zbog svoje uloge u ratovima u biv{oj Jugoslaviji, veza s tajnim slu`bama, luksuza u vladi~anskom dvoru u Bijeljini, vezom sa striperom, seksualnim uznemiravanjem monaha i ubistvom mladog u~enika Bogoslovije
Pahomije, vladika vranjski

Optuèn za seksualno zlostavljanje ~etvorice maloljetnih dje~aka u dobi od trinaest godina, ali ga je Op{tinski sud u Ni{u oslobodio krivice zbog zastarjelosti slu~aja
Filaret, vladika mile{evski

Rekorder po broju àlbi koje su vjernici uputili Patrijar{iji na njegovo upravljanje eparhijom, ali i po zahtjevima za smjenu zbog progona sve{tenstva i pruànja uto~i{ta |akonu pedofilu
VLADIKE KRIMINALCI I BLUDNICI MORAJU BITI RA[ÎNJENI

Patrijarh Irinej odlu~io je da se oslobodi vladika koji kompromituju ugled crkve
Lavrentije, vladika {aba~ki

Zamjera mu se {to je nakon afere Crna Reka primio u svoju eparhiju sve{tenika Branislava Peranovi}a, optuènog za ubistvo Neboj{e Zarupca, a prije tragedije ga odlikovao ~inom protojereja
Jefrem, vladika banjalu~ki

Pripisuje mu se crkveni fundamentalizam, mije{anje u politiku i javno izno{enje stavova. U svojoj kancelariji drì sliku Radovana Karadì}a
Vladika Vladika banjalu~ki banjalu~ki Jefrem Jefrem
nica RS-a Biljana Plav{i} ustupila dio kasarne u Bijeljini za izgradnju nedavno osve{tane Saborne crkve. No, vladika ne staje i ponovo traì dio kasarne za pro{irenje kompleksa crkve posve}ene svim poginulim Srbima u svim ratovima. Vasilje Ka~avenda je izuzetno bogat. Njegova imovina procjenjuje se na preko 70 miliona KM. U Bijeljini ga zovu i Hugo Boss vladika, jer kupuje odje}u isklju~ivo u prodavnici Hugo Boss u Beogradu. Uz novac i mo} gramzivi vladika bio je potpuno nedodirljiv. U svom srpskom Versaju, kako naziva svoje vladi~anske dvore, Ka~avenda je primao politi~are, tajkune, ali i stripere Bojan Jovanovi}, biv{i |akon vladike Vasilija, godinama je javno iznosio delikatne detalje iz ìvota ovog episkopa, me|utim zahvalju}i Ka~avendinim dobrim vezama u policiji i tuìla{tvu oni nikada nisu dobili svoj epilog. Pro{le godine nekoliko mjeseci na Cetinju boravila su trojica mladih bogoslova iz zvorni~ko-tuzlanske eparhije. Tom prilikom su svjedo~ili da su Ka~avendini dvori leglo pedofilije. Taj izvje{taj je stigao u beogradsku Patrijar{iju. Anketna komisija SPC-a je razmatrala ovaj izvje{taj kao i ispovijest majke ubijenog Blaànovi}a i u maju zatraìla od Ka~avende da odmah ide u penziju. Me|utim, on je vje{tim lobiranjem kod nekih vladika i politi~ara prije {est mjeseci izbjegao penzionisanje. No, na koncu je ipak ostao bez za{tite. Upu}eni
SPC LEGLO PEDOFILA I RAZVRATNIKA: Kaavenda nije jedini razvratnik u SPC-u koji je decenijama ruio njen ugled. Patrijarh i episkopi u koje ima najvie poverenja donijeli su odluku da sklone sve koji su na bilo koji nain doprinijeli naruavanju ugleda crkve
izvori tvrde da }e Ka~avenda odmah nakon penzionisanja biti optuèn i vjerovatno i uhap{en zbog ubistva mladog Blaànovi}a. Ka~avenda nije jedini razvratnik u SPC-u koji je decenijama ru{io njen ugled. Patrijarh i episkopi u koje ima najvi{e poverenja donijeli su odluku da sklone sve koji su na bilo koji na~in doprinijeli naru{avanju ugleda crkve. Sudbina sli~na Ka~avendinoj narednih mjeseci ~eka i vladike Filareta, Pahomija, Jefrema i Lavrentija. Patrijarh Irinej definitivno je
18

BESPO[TEDNA BORBA ZA SEMBERIJU na srpsko-crnogorskoj granici kada su mu crnogorske vlasti zabranile ulazak u Crnu Goru, jer se nalazio na listi osumnji~enih za pomaganje ha{kim optuènicima. Pred posljednji Sabor SPC-a u maju 2012. vladika Filaret je traìo podr{ku od ministra policije Ivice Da~i}a zbog najava da }e ga Sinod penzionisati. Do sastanka Filareta i Da~i}a ipak nije do{lo, iako je vladika insistirao na susretu. Filaret je bio najbliì vladika Milo{evi}evom SPS-u tokom devedesetih, a tokom ratova na prostoru biv{e Jugoslavije na ulazu u manastir Mile{eva li~no je postavio natpis dobro do{li, dragi socijalisti. Pored njegovog slikanja na rati{tu Slavonije na bornim kolima sa mitraljezom u rukama, poznat je i po tome {to je redovno posje}ivao Slobodana Milo{evi}a u Haagu. Zaintrigirao je javnost i kada je u Mile{evskoj eparhiji kanonizovao dvojicu novih svetaca za koje se utvrdilo da su bili sve{tena lica koje su osudili partizani u Crnoj Gori, ali su prije toga bili poznati kolja~i. Filaret je u manastiru Kumanica pruìo uto~i{te monahu Ilarionu, sve{teniku SPC-a osu|enom na godinu dana zatvora zbog bludnih radnje nad ve}im brojem dje~aka od sedam do 11 godina u Dvorskoj Ba{ti u Sremskim Karlovcima. Zbog brojnih skandala u koje je umije{an ovaj vladika }e vrlo brzo biti penzionisan.
Vladika Grigorije dolazi u Bijeljinu da zamijeni Kaavendu!?

Borba unutar Crkve za prevlast i uticaj, kako tvrdi na{ dobro upu}eni izvor, me|u vladikama je bespo{tedna. Nepomirljivi suparnik Vasillije Ka~avenda je Grigorije, vladika zahumsko-hercegova~ki. Grigorije je, tvrde dobro upu}eni izvori, bio jedan od glavnih tuìlaca u procesu protiv Vasilija i njegovih sklonosti raznim perverzijama, nezakonitom djelovanju, pa i najteìm krivi~nim djelima. Ka~avendu, koji je glumio malog Boga na zemlji, nakon penzionisanja bi trebao da zamijeni mla|i sve{tenik. Navodno je oko na ovu bogatu eparhiju bacio Grigo rije, vladika zahumskohercegova~ki, koji je u svojoj eparhiji napravio milionske dugove. Upravo zbog toga me|u Ka~avendom i Grigorijem ve} mjesecima tinja hladni rat. Obojica su bliska Dodiku i poku{ avaju njegovu naklonost zadobiti na razne na~ine. Istina, Dodikovu podr{ku Grigorije je izgubio, nakon {to je sjedi{te Eparhije iz Trebinja prenio u Mostar. Pouzdani izvori tvrde da bi odlazak Ka~avende zna~ajno oslabio Dodika kako u RS-u tako i u Beogradu. Svjestan je toga i Grigorije, koji se beogradskim crkvenim vlastima otvoreno nudi da sjedne na Ka~evendinu stolicu u Bijeljini.
GRIGORIJE ZAPIKAO KAÂVENDINU STOLICU

Ka~avendu, koji je glumio malog Boga na zemlji, nakon penzionisanja trebao bi da zamijeni Grigorije, vladika zahumsko-hercegova~ki
MUÎONICA U CRNOJ RECI

Pod svodovima Srpske pravoslavne crkve brojni su primjeri razvrata, pedofilija i brutalnih ubistva. Prije nekoliko mjeseci pop Brana Peranovi} odjeven u sve{tenu odoru ubio je svog {ti}enika u Duhovnom centru za lije~enje od narkomanije. Gvozdenom lopatom mu je bukvalno smrskao glavu. Peranovi} je u Crnoj Reci imao svoju zvani~nu mu~ionicu i osve{tenom lopatom je prebijao ljude koje je zavisnost od droge dovela tu. To je bio Duhovni centar pod upravom vladike Artemija. Vladika Artemije je pro{le godine ra{~injen jer je javno kleo biv{eg predsjednika Srbije Borisa Tadi}a i bio upleten u malverzacije oko obnove manastira na Kosovu. Vladika {aba~ki Lavrentije je nakon afere Crna Reka primio u svoju eparhiju sve{tenika Branislava Peranovi}a, optuènog za ubistvo Neboj{e Zarupca, a prije tragedije ga odlikovao ~inom protojerej stavrofor. Zbog ovog skandaloznog ~ina ve}ina vladika u SPC-u traì da se vladika Lavrentije ubrzo penzioni{e. Sinod traì da u mirovinu ode i vladika banjalu~ki Jefrem. Pripisuje mu se crkveni fundamentalizam, ali i mje{anje u politiku i javno izno{enje politi~kih stavova. Ovaj vladika, prema tvrdnji o~evidaca, u svojoj kancelariji jo{ drì sliku Radovana Karadì}a.
19
odlu~io da se oslobodi vladika koji kompromituju ugled crkve.
SLUÂJ PAHOMIJE
Vladika Pahomije bio je optuèn za seksualno zlostavljanje ~etvorice dje~aka u periodu od 1999. do 2002. u slu`benim prostorijama Eparhije vranjske. Trojica o{te}enih su tada imala manje od 14 godina. etiri godine kasnije, nakon dugotrajnog procesa, prebacivanja predmeta iz vranjskog u ni{ki Op{tinski sud, episkop Pahomije progla{en je nevinim. Presudu je potvrdio Okru`ni sud u Ni{u. Sada{nji srpski patrijarh vodio je 2003. godine tajnu komisiju Sinoda za ispitivanje slu~aja pedofilije. Pored sada{njeg patrijarha, druga dva ~lana komisije bili su vladika G rigorije iz Trebinja i Milutin Timotijevi}, rektor Prizrenske bogoslovije. Me|utim, nalazi ove komisije nikada nisu predo~eni javnosti. Irinej je bio ljut kada je nekoliko sve{tenika zajedno sa jednim od dje~aka sa optu`bama iza{lo u javnost.
Vladika Pahomije na sudu je oslobo|en optu`bi 6. marta 2007. godine, ali u javnosti se i dalje ~esto ~uju ocjene da su sudije u ovom predmetu bile pod politi~kim pritiskom. Presudom Vrhovnog suda Srbije iz oktobra 2011. godine stvoreni su uslovi da Ministarstvo pravde zaklju~i poravnanje u slu~aju Pahomije. etvorici dje~aka koje je u Vranju zlostavljao vladika vranjski Pahomije ispla}ena je od{teta od po milion dinara iako je Pahomije u dva slu~aja oslobo|en odgovornosti, dok je u odnosu na druga dva nastupila apsolutna zastarjelost. I upravo je tom Pahomiju Eparhija mile{evska, kojom rukovodi vladika Filaret, nedavno dodijelila orden Beli an|eo. Javna je tajna da je Filaret postao vladika zahvaljuju}i {vercu za Radovana Karadì}a tokom Milo{evi}eve blokade na Drini, ali i da je zavr{io Teolo{ki fakultet za dva mjeseca. Poznat je po podr{ci optuènima za ratne zlo~ine Radovanu Karadì}u i Ratku Mladi}u i {trajku gla|u
FORSIRANJE DRINE
Nakon to su poslanici (SNSD-a) Narodne skuptine RS-a prole nedjelje podrali ugovor o izgradnji etiri hidroelektrane na Drini, odnosno ugovor Vlade RS-a i njemake firme RWI INNOGY, i dalje su bez odgovora ostala brojna pitanja, kao to su vrijeme trajanja koncesije, protivljenje Vlade Crne Gore, sudbina ugovora sa firmom iz Izraela od prije 15-ak godina; na suradnica istraila je ta e se dalje deavati sa najveom investicijom u RS-u
N A
D R I N I
N I J E M C I
NEPRIJATELJ PRELAZI RIJEKU

20
VODA DO GRLA
Pi{e: NA\A DIKLI]
Opozicija ogor~ena, stanovnici Podrinja prestra{eni, ekolozi {okirani, Crna Gora internacionalizira pitanje Buk Bijele..., Vlada RS-a ide dalje
oslanici Skup{tine RS-a dali su, kako smo ve} objavili u prethodnom broju Slobodne Bosne, podr{ku za izgradnju ~etiri hidroelektrane na Drini. Pravni potpisnici ovog ugovora su Ministarstvo privrede, energetike i rudarstva RS-a, Elektroprivreda RS-a, javno preduze}e i njema~ki RWE Innogy (u daljnjem tekstu RWE). Prema Ugovoru koju je sklopljen izme|u RWE i institucija RS-a, o~ito je da postoje namjerni, ili nenamjerni propusti, koji nisu definirali osnovno pitanje: na koliko godina RWE dobija koncesiju na kori{tenje ~etiri HE koje izgradi? Nadalje, prilikom formiranja zajedni~kog preduze}a, Upravni odbor ~init }e pet ~lanova, tri predstavnika ve}inskog kapitala iz kompanije RWE i po jedan iz Elektroprivrede RS-a i Vlade ovog bh. entiteta. Odluke }e se donositi prostom ve}inom, {to zna~i u startu da je upravlja~ka kontrola u rukama njema~kog partnera.
Foto: MARIO ILIÎ]
[TA JE DOGOVORENO?
Prema ugovoru, projekat izgradnje ~etiri Hidroelektrane na Drini realizirat }e se po principu BOT (Build-OperateTransfer), pa }e nakon isteka koncesionog ugovora (~ije trajanje nije precizirano), izgra|eno ostati koncedentu, u ovom slu~aju Vladi RS-a, koja nakon isteka koncesionog ugovora dobija HE: Buk Bijelu, HE kod Fo~e, HE Paunci i HE Sutjeska. Projektna instalirana snaga ove ~etiri hidroelektrane je skoro 410 MW. Tako|er, Vlada RS-a nije ve}inski vlasnik, ve} je to RWE u omjeru 60:40 posto. Sva ~etiri HE sklopit }e posebne koncesione ugovore sa RWE. Danom stupanja na snagu ovog ugovora, njema~ki partner u korist Vlade RS-a kao bankarsku garanciju mora uplatiti 1,9 miliona eura na ra~un Nove banke. Sva elektri~na energija koja se proizvede u ovim HE prodavat }e se po trì{noj cijeni na doma}em i inostranom trì{tu. Iako se u medijima najavljuje da }e koncesioni ugovor trajati 30 godina, a dobit se dijeliti od prodaje struje po trì{noj cijeni i na doma}em i na inostranom trì{tu, jo{ nije jasno za{to tih 30 famoznih godina nije precizirano ugovorom. Na ovo pitanje odgovor nema ni prof. dr. Aleksa Milojevi}, direktor Ekonomskog instituta RS-a. Ako nije jasno definirano ugovorom, koncesija moè biti data i na 30, ali i na 300 godina. Drugo, upravlja~ka struktura je takva da }e u svakom slu~aju RS biti pre15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA
21
FORSIRANJE DRINE
glasana. U skladu sa osnovama trì{ta i kapitala, ~isto sumnjam da }e i dobit biti ravnomjerno raspore|ena kao i vlasni~ka struktura, kaè sagovornik Slobodne Bosne.
ELEKTROPRIVREDA NA DOBO[U
Ono {to je i njemu zapalo za oko jeste ~injenica da se likvidacija Elektroprivrede RS-a spominje na desetine puta u ugovoru koji ima oko 80 strana. Da li je ovo najavljivani uvod u privatizaciju Elektroprivrede RS-a, za koju su, nezvani~no saznajemo, tako|er zainteresirani Nijemci? Ovo jednostavno predstavlja prodaju svih prirodnih bogatstava, vjerujem ~ak i Elektroprivrede RS-a, isti~e Milojevi}. Ipak, Vlada RS-a se u ugovoru u ~lanu 2, ta~ki 3 i stavci 4, osigurala za tok srednje i donje Drine. Razlog je vi{e nego o~igledan. Pregovori oko davanja CRNA GORA TRA@I OBJA[NJENJE EKOLO[KA KATASTROFA
Milo \ukanovi}, stari-novi premijer Crne Gore
teta je dugorono nesaglediva

Miodrag Daki}, koordinator projekta Energija i klimatske promjene, upozorava da }e uticaj na ìvotnu sredinu planiranih sedam HE na Drini biti ogroman. Ministarstvo nadle`no za za{titu ìvotne sredine }e sigurno dati saglasnost za izgradnju, jer ministarka Srebrenka Goli} je do sada pokazala da je na to mjesto postavljena upravo da bi projekti koji ugroàvaju ìvotnu sredinu {to lak{e dobijali sve potrebne dozvole. Imaju}i u vidu da se o za{titi ìvotne sredine u RS-u skoro uop{te ne vodi ra~una, te da je svijest javnosti o njenoj va`nosti i dugoro~nim opasnostima uni{tavanja eko-sustava zanemariva, ovakvi projekti prolaze uglavnom bez otpora stru~njaka i javnosti. Ono {to posebno treba da brine jeste ~injenica da je voda osnovna ljudska potreba, a da vlada daje mogu}nost da strane kompanije odlu~uju o na~inu upravljanja hidroelektranama, jer imaju vi{e od 50% vlasni{tva. U vremenu kada nam klimatske promjene ve} pokazuju da }emo imati ozbiljne poreme}aje u koli~ini i raspodjeli padavina tokom godine, ovakvi potezi vlasti u RS-u su izuzetno neodgovorni prema stanovni{tvu u tom podru~ju, upozorava Daki} za SB.
koncesije za izgradnju jo{ tri HE su ve} u toku sa italijanskim preduze}em Seci Energia. Jo{ vredniji energetski projekat procijenjene investicione vrijednost 800 milijuna eura planiran je na srednjem toku Drine, a provode ga zajedno elektroprivrede RS-a, Srbije i Italije. Projekat predvi|a izgradnju tri hidroelektrane - Dubrava, Tegare i
êtiri hidroelektrane nepovratno êtiri hidroelektrane nepovratno }e promijeniti izgled Podrinja }e promijeniti izgled Podrinja
RIJEKA KOJE NE]E BITI RIJEKA KOJE NE]E BITI [TA SE OTKRIVA, A [TA PRIKRIVA
Ugovori izme|u Vlade Republike Srpske i njema~kog investitora RWE Innogy GmbH
22
VODA DO GRLA
BUK BIJELA NA USTAVNOM SUDU stanovnike RS-a i BiH, najavljuje Milojevi}. U cijeloj zavrzlami oko gradnje HE i milijardama vrijednih investicija, ne smije se smetnuti s uma da Crna Gora jo{ nije dala suglasnost za izgradnju Buk Bijele, odnosno, na onom dijelu Drine koji predstavlja grani~ni prijelaz BiH i na{ih susjeda. Draènka Be}irovi}, portparolka ministarstva ekonomije i energetike u Vladi Crne Gore, potvrdila je na{em listu da su na{i susjedi zatraìli uvid u svu dokumentaciju koja }e dokazati da izgradnja ove HE ne}e imati {tetan uticaj na eko-sustav oko Drine na crnogorskoj teritoriji. Tako|er, Ambasadi BiH u Crnoj Gori proslijedili su pismo u kojem kaù da ne dozvoljavaju gradnju dok se ne utvrdi mogu}a {tetnost na ekolo{ki sistem oko sliva Drine. Tako|er, insistiramo na trilateralnim sastancima sa predstavnicima Srbije i RS-a. Mi smo Crnu Goru proglasili eko-dràvom i na{e je pravo, {to nam je potvrdila i Evropska komisija, da prema Evropskoj povelji o za{titi ìvotne sredine {titimo svoje interese, jasna je Be}irovi}ka. Ekonomisti u RS-u upozoravaju na {tetnost ovakvih ugovora, Crnogorci {tite svoje, Srbijanci svoje, ekolozi svoje Ostaje nejasno ko {titi interese dràve BiH?!
Izraelci trae odtetu od Vlade RS-a

U dijelu ugovora navodi se da }e u slu~aju negativne presude u slu~aju Barak na Ustavnom sudu BiH, Vlada RS-a platiti sve tro{kove, te da ovaj slu~aj ne}e usporiti izgradnju ove HE. Ugovor sa izraelskim preduze}em Barak potpisan je 1997. godine, i podrazumijevao je tako|er izgradnju HE Buk Bijela. Na zahtjev rukovodstva Elektroprivrede RS, tada{nji institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Srpskom Sarajevu uradio je studiju, ispitivanje modela finansiranja izgradnje HE objekata u RS-u sa posebnim osvrtom na tendersku dokumentaciju Buk Bijela. Ekonomisti su utvrdili da je ugovor {tetan i zatraìli raskid. Njegova {tetnost se ogledala u ~injenici da se Vlada RS-a obvezala da }e izraelskom partneru nadokna|ivati {tetu u vrijeme niske cijene struje, odnosno pla}ati razliku u cijeni od budètskih obveznika! Ugovor je naknadno raskinut 2002. godine, a sada se ~eka presuda Ustavnog suda BiH da li }e i koliku od{tetu dobiti izraelski investitori.
SKUP[TINSKA POBJEDA SKUP[TINSKA POBJEDA
Vlada RS bez problema je osigurala Vlada RS bez problema je osigurala parlamentarnu ve}inu parlamentarnu ve}inu
Roga~ica, ukupne snage 320 megavata i godi{nje proizvodnje 1.200 gigavat-sati struje koju bi u potpunosti otkupljivali Italijani. Prema utvr|enim principima ulaganja u zajedni~ku firmu koja bi upravljala hidroelektranama, italijanska kompanija Seci Energia bi imala 51 posto u~e{}a, a elektroprivrede RS-a i Srbije po 24,5 odsto. Koji je odgovor i da li postoji na koncesione ugovore, na ~iju je {tetnost upozorio i Hamed Me{anovi}, ~lan Komisije za koncesije BiH, a zbog kojih se buni i Crna Gora?
CRNI LI SE BUK BIJELA

Profesor Milojevi} najavljuje da }e se àliti na ustavnost ugovora koji je usvojila NS RS-a Ustavnom sudu RS-a, pa BiH. Potom }u u Skup{tinu RS-a uputiti Nacrt Zakona o krivi~noj odgovornosti Vla de RS-a i poslanika koji daju saglasnost na ovakve ugovore koji su {tetni po
23
GRA\EVINSKO BEZNA\E
Svi prijeratni graevinski giganti, koji pokuavaju izmirivati obaveze prema dravi i svojim radnicima i poslovati u skladu sa vaeim zakonima, na rubu su opstanka. Radnici gladuju i trajkuju, vlasnici krme imovinu firmi, a veliki graevinski poslovi dodjeljuju se stranim kompanijama krajnje sumnjive poslovne reputacije
GP BOSNA I POSLJEDNJI DANI

GP BOSNA
Od nekada{njeg giganta ostalo je samo ime i vi{emilionska dugovanja
24
NEKADA[NJI GIGANTI, SADA GUBITA[I

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILIÎ]
S nama se gradi bolja budu}nost, poslovni je slogan Gra|evinskog preduze}a Bosna (GP Bosna) ~ijih 280 radnika pla}u nisu primili posljednjih pet mjeseca, ~iji radni sta` nije uvezan u posljednjih osam godina, koji nemaju pravo na lije~enje i odlazak u penziju zbog nepla}anja penzionog i zdravstvenog osiguranja i koji {trajkovima i podno{enjem tu`bi poku{avaju rije{iti svoje egzistencijalne probleme. Ovo je primjer kako se gradi bolja budu}nost radnika i uposlenika GP Bosne, ali i bolja budu}nost ve}ine gra|evinaca nekada velikih gra|evinskih firmi poput Vranice, @GP-a, GP Puta, Hidrogradnje....
GRA\EVINSKI (G)LOBI
Kompanija GP Bosna, koja je registrovana i osposobljena da gradi sve vrste objekata visokogradnje i niskogradnje, nakon vi{e od 60 godina duge tradicije dovedena je na rub opstanka. Radnici su za opstanak firme, ali problem je u odnosu ve}inskih vlasnika spram GP Bosne, odnosno investicijskih fondova koju su sve, samo ne investicijski, kaè Franjo Rener, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, dodaju}i da nigdje u svijetu ne postoji primjer da radnici svojim nepla}enim radom finansiraju privatni kapital, kao {to je slu~aj u GP Bosni, ali i u drugim gra|evinskim firmama. Svi prijeratni gra|evinski giganti, koji se trude izmirivati obaveze prema dràvi i svojim radnicima i poslovati u skladu sa vaè}im zakonima, na rubu su opstanka. S druge strane, u Sarajevskom kantonu ima registrovanih preko 400 gra|evinskih firmi koje rade na crno, koje ne prijavljuju svoje radnike niti po{tuju zakone, a kojima jo{ niti jedna institucija nije poku{ala stati u kraj, kaè Rener. Me|utim, ono {to Rener nije komentarisao jeste ~injenica da su svi prijeratni gra|evinski giganti, me|u kojima je i GP Bosna, bili vlasnici vrijednih nekretnina. Dakle, investitore koji su postali njihovi ve}inski vlasnici uglavnom su interesovale nekretnine tih kompanija, a manje su bili zainteresovani za pokretanje proizvodnje i
Direktor Uglje{a Kisi} u dru{tvu gradona~elika Alije Direktor Uglje{a Kisi} u dru{tvu gradona~elika Alije Behmena ii biv{eg ministar kulture ii sporta ii dopremijera Behmena biv{eg ministar kulture sporta dopremijera Vlade FBiH Gavrila Grahovca prilikom obilaska Vije}nice Vlade FBiH Gavrila Grahovca prilikom obilaska Vije}nice
RAD, RED I NEDISCIPLINA RAD, RED I NEDISCIPLINA
oìvljavanje firmi na zdravim temeljima. Najilustrativniji primjer takvog poslovanja je Vranica, me|u ~ijim vlasnicima su svojevremeno bili Avaz, FDS, a ~iji ~lan Nadzornog odbora je bio Zijad Bleki}, VRANICA, GDJE VRANICA, GDJE JE NEKAD BILA JE NEKAD BILA
vlasnik brokerske ku}e Eurohaus. Uprkos anga`manu Vranice na izgradnji velikih objekata, kakav je primjerice Avazov Twist Tower, firma je dovedena do ste~aja koji je izbjegnut rasprodajom imovine. Na bubnju
Na mjestu uprave Na mjestu uprave zgrade Vranice, danas je zgrade Vranice, danas je improvizovani parking improvizovani parking
Kako se gradi bolja budu}nost radnika i uposlenika GP Bosne, ali i bolja budu}nost nekada velikih gra|evinskih firmi poput Vranice, @GP-a, GP Puta, Hidrogradnje...
25
GRA\EVINSKO BEZNA\E
su se na{le nekretnine Vranice u Mostaru, sarajevskim Mihrivodama i hotel Palace. Prethodno, 2005. godine, Vranica je svoju upravnu zgradu u centru Sarajeva prodala jednoj od austrijskih banaka koja je za pet miliona KM postala vlasnikom objekta od 5.000 kvadratnih metara, sa saglasno{}u Op}ine Centar za pro{irenje postoje}eg objekta za dodatnih 700 kvadratnih metara. Objekat je sru{en do temelja, a na mjestu upravne zgrade Vranice danas je improvizovani parking prostor. Ni{ta bolje radnici Vranice nisu pro{li ni prodajom u~e{}a te gra|evinske firme u VF Komercu, odnosno Wisi. Davne 1997. godine u izgradnju prvog poslijeratnog trgova~kog centra u Sarajevu Vranica je unijela zemlji{te, gra|evinski projekat, urbanisti~ku i gra|evinsku saglasnost op}ine Novi Grad. Pet godina kasnije, pod izgovorom da se ne bavi trgovinom, svoje u~e{}e u Wisi Vranica je prodala Jasminu Selmanagi}u, vlasniku VF Komerca za 1,4 miliona KM. Me|utim, ta sredstva nisu ispla}ena u gotovini, a prema kupoprodajnom ugovoru, iznos od 1,4 miliona KM ispla}en je u bonovima pa su radnici Vranice dvije godine uzimali besplatnu fasungu u VF Komercu! IGRE BEZ GRANICA
Radi se, gradi se, samo para nema

Krajem avgusta ove godine biv{i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH i desna ruka Fahrudina Radon~i}a u njegovoj Stranci za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) Adnan Terzi} postavljen je na mjesto direktora kompanije GP Put. Ve}inski vlasnik te kompanije je Nexe Group iz Na{ica (Hrvatska), deset posto dionica pripada IGM-u Visoko, a oko pet posto dionica kontroliraju dva bh. investiciona fonda - ve} spomenuta MI Group i Prevent invest, pa ostaje nejasno svojevremeno zalaganje Dnevnog avaza za uklju~enje kompanije GP Put, koju su predstavili kao doma}u, u izgradnju autoputa. Navodno, utemeljitelj Avaza i predsjednik SBB-a Radon~i} u{ao je u vlasni~ku strukturu GP Puta, kompanije koja je prvo polugodi{te 2012. zaklju~ila sa gubitkom od tri miliona KM, a pro{lu godinu zaklju~ila je sa gubitkom od 10 miliona KM! Igre bez granica igraju se i oko iseljenja @GP-a sa zemlji{ta koje pripada Op}ini Novo Sarajevu u naselju êngi} Vila. Naime, Op}ina je dobila sudski spor, a neizgra|eno gradsko gra|evinsko zemlji{te 2007. godine dodijelila je Miprogradnji, koja je za njega ponudila gotovo tri miliona vi{e nego @GP. Jedna od obaveza budu}eg investitora bila je da vlasniku betonare i ostalih gra|evinskih sadràja @GP-a isplati naknadu za eksproprisane nekretnine koje se nalaze na ovom lokalitetu, u iznosu koji je potreban za kupovinu takvih objekata. Miprogradnja nikada nije isplatila naknadu @GP-u, a @GP jo{ se uvijek nije iselio sa posjeda koji mu ne pripada. U posred ni~ke poslove izme|u Miprogradnje i @GP-a navodno je svojevremeno bio uklju~en i biv{i na~elnik Op}ine Novi Grad i sada{nji ministar u Vije}u ministara BiH Damir Hadì}.
MI (G)RUPA I GP BOSNA
Navodno, generalni direktor GP Bosne Uglje{a Kisi}, ina~e biv{i direktor Vranice, spreman je u~initi sve da odrì u ìvotu GP Bosnu, ali je razvu~en izme|u dugovanja i potraìvanja radnika, s jedne, i namjera vlasnika firme, s druge strane. O~ekivano, jedini izlaz iz krive vlasnici GP Bosne vide u (ras)prodaji preostalih nekretnina. Naime, to je zaklju~ak Nadzornog
odbora GP Bosne na ~ijem je ~elu Erol Dèbo, koji je i ~lan uprave ve}inskog vlasnika GP Bosne, Zatvorenog investicijskog fonda MI Group. Nadzorni odbor donio je odluku o prodaji tre}eg i ~etvrtog sprata poslovne zgrade MIS u Sarajevu te devastiranih objekata i zemlji{ta u Zenici. Prema prijedlogu direktora Kisi}a koji je usvojio Nazorni odbor, u opticaju su dvije varijante. Prva je prodaje tre}eg sprata poslovne
NEKAD I NIKAD VI[E
Slika Josipa Broza Tita u hali GP Bosne podsje}a Slika Josipa Broza Tita u hali GP Bosne podsje}a na dobra, za tu firmu, davno pro{la vremena na dobra, za tu firmu, davno pro{la vremena 26
zgrade MIS (453 metra kvadratna) za 1,36 miliona KM. Tim sredstvima kreditno zaduènje kod banaka bilo bi umanjeno za 750 hiljada KM, radnicima bi bila ispla}ena jedna i po neto plata 300 hiljada KM, 180 hiljada KM bilo bi ispla}eno penziono-invalidskom osiguranju za penzionisanje 10 radnika, a za otpremnine 30 radnika bilo bi odvojeno 130 hiljada KM. U slu~aju prodaje oba sprata poslovne zgrade MIS zarada od 2,48 miliona KM bila bi utro{ena na izmirenje istih obaveza, samo bi se pove}ali iznosi, a otpremninu bi umjesto 30, dobilo 100 radnika GP Bosne, za {to bi se izdvojilo 670 hiljada KM. Prodajom dvije etaè poslovne zgrade MIS, GP Bosna rje{ila bi se stotinjak radnika, ali bi sudbina preostalih 180 radnika ostala i dalje krajnje neizvjesna. Naime, Nadzorni odbor vjeruje da bi firma mogla da preìvi i da bi oko 130 radnika imalo budu}nost, a u rezervi je i proizvodni kompleks GP Bosne u sarajevskom naselju Brije{}e, koji po procjenu sudskog vje{taka vrijedi oko osam miliona KM. Trenutno GP Bosna bankama duguje vi{emilionske iznose, po osnovu doprinosa dug se procjenjuje na tri miliona maraka, a porezno dugovanje firme prelazi dva miliona KM. Kako trenutno stoje stvari, pitanje je dana kada }e ve}inski vlasnici GP Bosne preko Nadzornog odbora pokrenuti i pitanje prodaje jedine preostale nekretnine u vlasni{tvu GP Bosne proizvodnog kompleksa u sarajevskom naselju Brije{}e.
SKANDAL NEDJELJE
Federacija plaa milionsku taksu za odobrene a nerealizirane kredite
Najveu taksu, vie od 810 hiljada KM, u prvih est mjeseci platila dravna kompanija Autoceste Federacije BiH, koja je povukla svega 11 posto kredita EBRD-a
PENALI ZA PENALI ZA NEPOVUÊNA NEPOVUÊNA SREDSTVA SREDSTVA
U prvih {est mjeseci U prvih {est mjeseci Federacija BiH na ime Federacija BiH na ime taksi na nepovu~ena taksi na nepovu~ena sredstva platila je 1,3 sredstva paltila je 1,3 miliona KM miliona KM
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILIÎ]
ohvalio se prije nekoliko ve~eri federalni premijer Nermin Nik{i} uspjehom svoje vlade u cestogradnji. Izgradi}emo vi{e kilometara autoceste nego sve prethodne vlade, ponovio je premijer svoj poznati refren, navode}i kao dokaz otvorenih {est gradili{ta na Koridoru 5C i angaìranih 2.500 gra|evinskih radnika. Nekoliko dana nakon Nik{i}evog istupa, odràna je sjednica Vlade Federacije BiH, na kojoj je, pored ostalog, razmatrana i informacija o javnom dugu Federacije BiH, zaklju~no s krajem juna 2012. godine, a federalnim ministrima predo~ena je i precizna tabela s odobrenim kreditima na koje Federacija BiH pla}a tzv. taksu na nepovu~ena sredstva. Ukratko, vanjski dug Federacije BiH na dan 30. 6. 2012. godine iznosio je 4 milijarde i 298 miliona KM, i u pore|enju s
junom 2011. godine porastao je za oko 445 miliona KM, ne ra~unaju}i novi kredit koji je BiH nedavno ugovorila s MMF-om. No, realizacija odobrenih kredita, i ranijih i novih, nije ba{ za pohvalu. Samo u prvih {est mjeseci Federacija BiH }e na ime taksi na odobrena a nepovu~ena sredstva platiti vi{e od 1,3 miliona KM. Najve}u taksu, u iznosu od oko 810 hiljada KM, platila je direkcija Autocesta Federacije BiH koja je, prema raspoloìvim podacima, do sada realizirala svega 11 posto kredita koji joj je EBRD odobrio za izgradnju Koridora 5C. U posljednjem samoreklamerskom istupu, premijer Nik{i} je istaknuo {est otvorenih gradili{ta, no pre{utio je tri jo{ uvijek neotvorena gradili{ta na Koridoru 5C (sva tri u Posavskom kantonu) za koja su jo{ prije tri godine obezbije|ena kreditna sredstva i projektna dokumentacija. Aktuelnoj vlasti ostalo je samo da raspi{e tendere i otvori gradili{ta, no od ukupno devet planiranih, za dvije godine mandata, otvorila je {est gradili{ta.
EBRD je odobrio jo{ ~etiri kredita - dva za Direkciju cesta FBiH, i po jedan za @eljeznice FBiH i BH Gas. Direkcija cesta ne{to je uspje{nija od Direkcije autocesta: jedan kredit je realiziran 78 posto a drugi 68 posto, pa je na ime taksi platila oko 135 hiljada KM. Kredit EBRD-a odobren @eljeznicama FBiH realiziran je 61 posto (taksa 81 hiljadu KM) a kredit odobren BH Gasu svega 29 posto, pa je ovo preduze}e na ime taksi u {est mjeseci ove godine moralo platiti oko 78 hiljada KM. Apsolutni {ampion po neu~inkovitosti je nesumnjivo Elektroprivreda HZHB, kojoj je njema~ka bankarska grupa KfW odobrila dva kredita - jedan za obnovu HE Rama a drugi za izgradnju Vjetroelektrane Mesihovina. Dosada{nja realizacija oba kredita iznosi 0 posto, pa je Elektroprivreda HZHB na ime penala samo u posljednjih {est mjeseci morala platiti oko 200 hiljada KM! Treba li uop}e napominjati da se na ~elu svih navedenih preduze}a nalaze kadrovi koje je odreda imenovala Nik{i}eva vlada.
27
REFORMA POLICIJE U KRAJINI, DVADESET GODINA POSLIJE
Diskretna rehabilitacija ratnih pripadnika Autonomne pokrajine Zapadna Bosna i simpatizera Fikreta Abdia koja je zapoela prije desetak godina, kada je za policijskog komesara u Unsko-sanskom kantonu izabran Husein Jakupovi, nastavljena je nakon imenovanja efika Smlatia za ministra policije USK: naa novinarka otkriva manje poznate detalje iz biografije efika Smlatia, jednog od glavnih aktera neuspjelog policijskog pua u Krajini, i njegovih najbliih suradnika
NA STRATE[KIM MJESTIMA BABINI LJUDI

Foto: Mario Ili~i}
Ministar policije USK [efik Smlati}, komesar Marijan [imi} i zapovjednik Sudske policije Muharem Begi} su u ljeto 1993. potpisali pismo u kojem su centrali MUP-a u Sarajevu javno otkazali poslu{nost!!!
28
VELIKI POVRATAK ABDI]EVIH POLICAJACA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
tkako je po~etkom februara pro{le godine na du`nost ministra policije Unsko-sanskog kantona izabran [efik Smlati}, do tada direktor podru`nice Mesne industrije Lijanovi}i u Velikoj Kladu{i i kadar Narodne stranke Radom za boljitak, zapo~ela je diskretna rehabilitacija policajaca koji su se u ratnim godinama stavili u slu`bu Fikreta Abdi}a. Koriste}i vje{to situaciju u kojoj se rukovodstvo MUP-a Unsko-sanskog kantona na{lo, nakon {to je potkraj 2010. uhap{en dotada{nji policijski komesar Ramo Brki}, ministar Smlati} je na ~elne pozicije, jednoga po jednoga, postavljao biv{e autonoma{e, neko} najbliè suradnike Irfana Sara~evi}a @ileta, ratnog na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti Biha} a potom ministra policije u Vladi Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, odnosno, svoje nekada{nje policijske kolege.
POLICIJSKE PRIPREME
Prije povratka Fikreta Abdi}a Babe u Krajinu na najva`nije funkcije u MUP-u instalirane su njegove pristalice i simpatizeri
DIREKTOR PROPALE LIJANOVI]EVE FIRME NA ÊLU MUP-a

Iako je, naime, [efik Smlati} uporno negirao bilo kakve veze s autonoma{ima, isti~u}i kako je u ratu bio pripadnik Petog korpusa Armije BiH, u MUP-u Unskosanskog kantona se otvoreno pri~a da je aktualni ministar u prolje}e 1993. prihvatio Sara~evi}ev poziv, otkazav{i lojalnost zvani~nim strukturama MUP-a RBiH. Navodno je prvi Abdi}ev policajac Sara~evi} tada imenovao Smlati}a za na~elnika Sektora dràvne bezbjednosti, tajne policije koja je paralelno formirana uz tada{nji SDB BiH. I mada nije poznato koliko se [efik Smlati} na toj du`nosti zadrào, ~injenica je da se, iako je u MUP-u radio jo{ u predratnom periodu, u policiju vi{e nije vra}ao. Prema podacima iz njegove slu`bene biografije, Smlati} je u poratnim godinama radio u Fondu za zdravstvenu za{titu, Agenciji za pravne
poslove i promet nekretninama, Kantonalnom fondu za izgradnju stanova, sve dok ga vlasnici Mesne industrije Lijanovi}i nisu po~etkom 2006. postavili za direktora njihove obiteljske tvrtke Farmko, koja je poslovala u iznajmljenim pogonima Agrokomerca. Nakon {to je i ta firma, kao uostalom i sve druge tvrtke koje su Lijanovi}i osnovali kako bi izbjegli pla}anje carinskih i poreznih obveza, naprasno uga{ena a prevareni radnici ostali bez vi{emjese~nih pla}a, {irokobrije{ka bra}a Ivankovi} su svog operativca Smlati}a kandidirali za kantonalnog ministra policije i tako ga spasila od kaznenog progona. Kompromitirani se ministar, potom, u MUP-u okruìo provjerenim kadrovima, prije svih, vreme{nim Marijanom [imi}em koji je, uz funkciju na~elnika kriminalisti~ke policije, ve} skoro dvije godine i vr{itelj du`nosti policijskog komesara. Marijan [imi} je, ba{ kao i njegov mla|i kolega [efik Smlati}, pripadao skupini kraji{kih policajaca koji su u aprilu 93. stali uz Irfana Sara~evi}a @ileta, kada je tada{nji na~elnik CSB-a u Biha}u RATNI PUÎSTI NA ÊLU POLICIJE USK
Ministar [efik Smlati} i vr{itelj du`nosti policijskog komesara Marijan [imi}
prekinuo svaku suradnju sa centralom MUP-a u Sarajevu. Sara~evi} je, podsjetimo, u to vrijeme izravno rukovodio operacijom instaliranja ilegalnih policijskih snaga na podru~ju Biha}kog okruga, koje su trebale biti u funkciji AP Zapadna Bosna, odnosno, formiranja {taba Centra slu`bi bezbjednosti Biha} za komandovanje stanicama i jedinicama policije. Pored Irfana Sara~evi}a, kojeg je Fikret Abdi} postavio za komandanta, u {tabu su bili njegov zamjenik Marijan [imi}, Enes izmi}, [efik Smlati}, Jasminko Dervi{evi}, Mustafa Handì}, Muharem Begi}, Marinko Turi}, [erif Bajraktarevi}, Husein Jakupovi}... Ve}ina ovih policajaca je po~etkom jula 1993. potpisala otvoreno pismo u kojem su ratnom republi~kom ministru policije Bakiru Alispahi}u otkazali poslu{nost. Kada je, me|utim, u jesen iste godine slanjem poja~anja iz Sarajeva policijski pu~ u Krajini osuje}en, poni{tena su sva Sara~evi}eva imenovanja, nekolicina je neposlu{nih policajaca (me|u kojima i Marijan [imi}) dobila otkaze, dok je ve}ina drugih, nakon pokajanja, ostala u policijskim slu`bama. No, veze s biv{im
29
REFORMA POLICIJE U KRAJINI, DVADESET GODINA POSLIJE

na~elnikom Irfanom Sara~evi}em nisu prekinuli ni poslije otpo~injanja ratnog sukoba izme|u jedinica Petog korpusa i autonomo{a. RATNA OD[TETA
ABDI]EVI PETOKOLONA[I U POLICIJSKIM REDOVIMA

Slobodna Bosna je ranije pisala o iskazu nekada{njeg zapovjednika interventnog voda u SJB Biha} a poslije Abdi}evog operativca Esada ovi}a, koji je uhap{en krajem 93., kada je u neuspjeloj diverzantskoj operaciji, zajedno sa S mailom [abi}em zvanim Pipi poku{ao ispaliti zolju na stan Mirsada Veladì}a. ovi} je, prema vlastitom prizanju, tada iz Velike Kladu{e, po nare|enju Rasima Ba{i}a, koji je u {tabu Fikreta Abdi}a bio zaduèn za sigurnost, upu}en u Biha}, da likvidira ratnog predsjednika Izvr{nog odbora Okruga Biha} Veladì}a i minira prostorije Radija Biha}. Prilikom prelaska linije razgrani~enja njegova je diverzantska grupa likvidirala dva pripadnika Petog korpusa, dok su jo{ dvojica policajaca ranjena u akciji njihovog hap{enja. Kako je tada ovi} (kod kojeg je prona|en cijeli arsenal oru`ja) izjavio da mu je re~eno kako u slu~aju problema moè ra~unati na policajca Muharema Begi}a, tada{nji na~elnik SDB-a u Biha}u Enver Rami} naredio je da se Begi} privede i saslu{a. U me|uvremenu je Begi} suspendiran odlukom na~elnika CJB Biha} Edhema Be{i}a, a potom je Bakir Alispahi} potpisao rje{enje o njegovom otkazu. Begi} se kasnije na tu odluku àlio i dobio spor, ali su ga pripadnici SDB-a ponovno uhapsili godinu dana poslije, za trajanja vojne operacije Tigar- Sloboda. Sredinom 1994., nakon pogibije Rasima Ba{i}a, u njegovoj je torbi prona|en plan blokade Biha}a, s imenima ljudi na koje su Abdi}evi autonoma{i mogli ra~unati u planiranoj akciji zauzimanja grada. Izme|u ostalih prikrivenih Babinih simpatizera, na popisu su bili Marijan [imi} i Muharem
Komandir Sudske policije u Bihau Muharem Begi od ratnog naelnika CSB-a Edhema Beia trai 90.000 KM?!
Edhem Be{i}
Nakon zavr{etka rata Muharem Begi} je podnio tu`bu protiv Federacije BiH i Unsko-sanskog kantona, traè}i da mu se isplati nov~ana od{teta zbog otkaza i hap{enja. No, kako je Op}inski sud u Biha}u odbacio njegovu tu`bu jer su Federacija BiH i USK progla{eni pasivno nelegitimnim, Begi} se nastavio tuàkati s ratnim na~elnikom CSB-a Biha} Edhemom Be{i}em. Iako mu je rje{enje o otkazu potpisao nekada{nji ministar policije RBiH Bakir Alispahi}, i mada je svaki put uhap{en od strane biha}kog SDB-a, Begi} traì da mu Be{i} iz svog dèpa isplati oko 90.000 KM od{tete, {to je uistinu jedinstven slu~aj u BiH. Sudska trakavica, me|utim, nije zavr{ena ni nakon 19 godina, ponajvi{e zahvaljuju}i ~injenici da je Muharem Begi} kao komandant Sudske policije u Biha}u vr{io pritisak na lokalne suce.
Begi}, koji je iz preventivnih razloga, kraj vojne operacije do~ekao u prostorijama biha}kog SDB-a. Zahvaljuju}i privatnim vezama Marijan [imi} i Muharem Begi} su prije desetak godina isposlovali povratak u MUP USK, ali je njihov nagli uspon u karijeri zapo~eo dolaskom Huseina Jakupovi}a na du`nost policijskog komesara. Jakupovi}, tako|er jedan od svojedobno najbliìh Sara~evi}evih suradnika, najprije je unaprijedio [imi}a na funkciju na~elnika uniformirane
DISKRETNA REHABILITACIJA AUTONOMA[A

Po nalogu ~elnika MUP-a u Biha}u u policijsku slu`bu se vra}aju do ju~er nepodobni kadrovi 30
policije, dok je Muharem Begi} imenovan za komandira Sudske policije u Biha}u, i na toj se du`nosti nalazi do danas. I mada je poslije Jakupovi}evog odlaska s mjesta policijskog komesara povratak autonoma{a privremeno obustavljen, dolaskom ministra Smlati}a Abdi}evim su policajcima ponovno {irom otvorena vrata. Tako je uz na~elnika krim-policije i v.d. policijskog komesara Marijana [imi}a, za na~elnika Administracije za upravu i podr{ku MUP-a USK postavljen Halid Toromanovi}, koji je u Sara~evi}evoj policiji bio krim-inspektor. Jedan od biv{ih kadrova Irfana Sara~evi}a je i Pero Petrovi}, kojeg je Smlati}, odmah po preuzimanju du`nosti, imenovao za {efa svog kabineta. Kako nezvani~no doznajemo, kadrovska politika ministra [efika Smlati}a i policijskog komesara Marijana [imi}a u posljednjih je godinu i pol dana izazvala o{tre reakcije me|u kraji{kim policajcima, koji su navodno na taj problem upozorili i kantonalnog premijera, SDPovca Hamdiju Lipova~u. No, bez ikakvih rezultata, budu}i da je Lipova~a vi{e ra~una vodio o pragmati~nim politi~kim interesima (vladaju}oj je koaliciji u USK neophodna podr{ka Narodne stranke Radom za boljitak) nego o sramnoj ratnoj pro{losti policijskih ~elnika.
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
Od dru{tveno isklju~enih do aktivnih mladih

Sva relevantna istraìvanja potvr|uju da se mladi u BiH suo~avaju s mnogim problemima u razli~itim podru~jima ìvota: Troje od ~etvero mladih u BiH je nezaposleno, ve}ina njih nije u braku, nemaju djece i nisu rije{ili stambeno pitanje. êsto na svoju budu}nost gledaju s pesimizmom, svoj ìvotni standard u najboljem slu~aju ocjenjuju srednjim, a trì{te rada zahtijeva vje{tine koje mnogi mladi ljudi nemaju. Prema globalnom izvje{taju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma 20122013, BiH je na 140. mjestu (od 144 zemlje) kada je u pitanju odljev mozgova. U odnosu na 2010. godinu, BiH je do danas pala za 13 mjesta. Institut za razvoj mladih KULT ve} 11 godina radi na pobolj{anju poloàja mladih u Bosni i Hercegovini i regiji, te se ubraja me|u vode}e organizacije u na{oj zemlji koje se bave pitanjima mladih. Tajna uspjeha leì u saradnji s vlastima i partnerstvu s drugim organizacijama i institucijama, za {to je bilo potrebno dokazati kako kompetentnost u oblastima u kojima djeluje tako i ~injenicu da su rje{enja koja nude konkretna i korisna, u interesu svih, a prvenstveno mladih ljudi. Da rad Instituta donosi rezultate, pokazuju nam mnogi primjeri gdje su se dru{tveno isklju~ene mlade osobe uklju~ile u politi~ke stranke i izborile za mjesto na izbornim listama, a neki su izabrani za vije}nike/ce u svojim op}inama. Vlast vrlo ~esto kuka i kritizira omladinski nevladin sektor i tvrde da ne postoji predstavni~ko tijelo mladih s kojim bi vlasti mogle sara|ivati. Institut za razvoj mladih KULT, u saradnji sa velikim brojem omladinskih udruènja iz FBiH, upravo i radi na uspostavljanju takvog jednog tijela - vije}a mladih. Institut za razvoj mlade podrào je preko 30 neformalnih grupa koje su se odmah aktivno uklju~ile u formiranje vije}a mladih. Dvadeset tri op}inska vije}a mladih, koliko ih je formirano u proteklih godinu dana, zabiljeìla su sjajne rezultate: Vije}e mladih op}ine Cazin i op}ine Tomislavgrada rade na izradi op}inskih strategija prema mladima, Vije}a mladih op}ine Gora`de, Novo Sarajevo i jo{ neka izborila su se za prostor za rad, a rad ~lanica Vije}a mladih op}ine Novi Grad Sarajevo finansijski je podràla Op}ina Novi Grad. U Tomislavgradu Vije}a mladih ima svoje dvoje predstavnika u Komisiji za pitanja mladih. Kao {to ne moèmo re}i da su svi mladi shvatili koja su im prava i obaveze iz Zakona o mladima FBiH i da prema njima postupaju ozbiljno, ne moèmo tvrditi ni da lokalna vlast svugdje ima dobar odnos prema omladinskim organizacijama i mladima op}enito. Adnan Hamedovi}, polaznik jedne od obuka koje Institut za razvoj mladih KULT provodi, isti~e: Nakon zavr{ene obuke omogu}ena je integracija mladih kroz djelovanje, znanje i aktivizam u zajedni~ki prostor lokalne zajednice u cilju ravnopravne participacije u dono{enju odluka i odlu~ivanja kroz osnivanje vije}a mladih. Na lokalnim izborima 2012. osvojio sam mandat vije}nika za Op}insko vije}e op}ine Klju~. Samoj odluci za politi~ki aga`man i politi~ko sudjelovanje presudila je ~injenica da su mladi neaktivni i {to svoju politi~ku i dru{tvenu uklju~enost manifestiraju kroz iskazivanje nezadovoljstva pri~om i slijeganjem ramena. Sama obuka i moduli koje sam pro{ao sa Institutom za razvoj mladih KULT i pasivnost mladih, kakav sam i sam bio, navelo me je da dam svoj doprinos dru{tvenom razvoju kroz politi~ki anga`man. Izi{li smo kao produkt projekta Institucionalni dijalog izme|u mladih i vlasti kroz formiranje Vije}a mladih Instituta za razvoj mladih KULT iz Sarajeva, s kojima imamo izuzetno dobru suradnju. Puno na{ih aktivista je pro{lo kroz obuke Instituta i mogu s ponosom kazati da su sada ti mladi ljudi okosnica razvoja aktivizma mladih u Tomislavgradu. Kroz godinu dana podigli smo na noge Udrugu mladih Mi mladi Tomislavgrada, koja je stup Vije}u mladih i svakako jedna od najaktivnijih udruga koje djeluju na podru~ju op}ine Tomislavgrad, rekao je Luka Krstanovi}. Rezultati posljednjeg istraìvanja o mladima, koje je radio Evropski forum mladih, pokazali su da neformalno obrazovanje ima visok utjecaj na razvoj tzv. soft-skills vje{tina koje su potrebne za svakodnevni posao. Me|u {est vje{tina koje poslodavci naj~e{}e zahtijevaju jesu one vje{tine koje se razvijaju kroz sudjelovanje u aktivnostima omladinskih udruènja: komunikacijske vje{tine, timski rad,
dono{enje odluka, organizacijske vje{tine i samopouzdanje. Mladi BiH imaju mogu}nost ste}i kompetencije kroz obuke i savjetodavnu podr{ku koje Institut za razvoj mladih KULT provodi. Nesebi~no pomaèmo mladima, udruènjima, vlastima, pojedincima, neformalnim grupama. Dakle, imamo sveobuhvatan pristup mladima, od direktnog rada s njima pa do zagovaranja za usvajanja zakonskih rje{enja, sve sa ciljem njihovog potpunog razvoja u aktivne i korisne gra|ane i gra|anke. Doprinosimo stvaranju ambijenta u kojem }e dràva biti naklonjena mladima, a oni }e joj na tu naklonjenost uzvratiti svojim uspjesima, od kojih }e koristi imati i pojedinac i dru{tvo, poru~uju iz Instituta za razvoj mladih KULT. Za one koji èle saznati ne{to vi{e, Institut predlaè da posjetite njihovu stranicu na internetu www.mladi.org.
KNJIGE STUARTA LAYCOCKA
Stuart Laycock, autor tek objavljenog istraivanja koje govori o tome da je Velika Britanija tokom svoje povijesti pokorila ak 90 posto drava na svijetu, ve je napisao i narednu knjigu ija je radnja djelimino smjetena i u Bosni i Hercegovini, gdje je on tokom rata bio angairan na humanitarnim poslovima
BOSANSKO ISKUSTVO BRITANSKOG POVJESNIARA

Pi{e: DANKA SAVI]
vi su mediji pro{le sedmice objavili vijesti o rezultatima istraìvanja britanskih vojnih intervencija, britanskog povjesni~ara Stuarta Laycocka, objavljene u njegovoj knjizi Sve zemlje koje smo osvojili: i nekoliko njih koje nismo nikada, koje pokazuje da je Velika Britanije tokom vijekova pokorila ~ak 90 posto dràva na svijetu. Njen autor u me|uvremenu je zavr{avao i novi roman, ~ija je radnja djelimi~no smje{tena u BiH, ali ona jo{ nije objavljena. Knjiga koju sam upravo napisao govori o humanitarnim radnicima, ludoj ljubavnoj aferi i ubistvu, ne temelji se na istinitoj pri~i, radnja se doga|a dijelom u imaginarnom bosanskom gradi}u i bolnici u srednjoj Bosni, a dijelom u centralnom Londonu, kaè Laycock za na{ list.
BITI HUMANITARAC U RATU U BiH

Nakon izbijanja rata u BiH, Laycock je pomogao osnivanje i vo|enje humanitarne organizacije S.O.S Bosna. Prethodno, tokom ljeta 1992., sa djevojkom je proputovao Evropu, boravio u Hrvatskoj koja mu je odranije bila poznata. Zatekao se u Slavoniji u vrijeme kada su izbjeglice prelazile most iz Bosanskog u Slavonski Brod i tada je zaklju~io da trebamo ne{to uraditi da pomognemo. Danas se prisje}a: Po~eli smo prikupljati novac, mislili smo da smo skupili 2.000 funti, ali ispostavilo se da smo prikupili 20.000. funti. Imao sam medicinske kontakte, tako da smo donijeli anestetike i antibiotike, a moja djevojka ih je prebacila u Mercedesovom kombiju kroz Hrvatsku do Tomislavgrada a onda preko planinskog puta dalje. Imali smo kontakt sa bolnicom u Bugojnu, ali zbog borbi u Prozoru, prebacili smo ih u bliù bolnicu. Nakon dolaska u Bosnu u oktobra 92., on se ponovo vra}a u zemlju dva puta godi{nje, boravi u Gornjem Vakufu, Vitezu, Travniku, Mostaru, Banovi}ima, Tuzli, gdje je bio angaìran na organizaciji
34
NA RATNOM ZADATKU
Stuart Laycock, britanski povjesni~ar, autor istraìvanja o invazijama Britanskog carstva, bio je nakon izbijanja rata u BiH angaìran na poslovima humanitarne pomo}i, dostavi lijekova bolnicama, te organiziranju konvoja
ROMAN O SREDNJOJ BOSNI I ISTO^NOM LONDONU

ODNOS BRITANIJE PREMA BIV[OJ JUGOSLAVIJI
Sada, toliko godina nakon rata, Britanci su poeli ponovo voljeti ovu regiju u kojoj su rado ljetovali prije raspada Jugoslavije
Knjiga o britanskim osvajanjima navodi jo{ neke detalje o kojima se malo znalo, recimo, malo je Britanaca znalo da su njihovi preci napali Iran tokom Drugog svjetskog rata zajedno sa Sovjetima. Mnogi Britanci to ne znaju, ali sam siguran da je puno Iranaca kojima je to itekako poznato, kaè autor ove knjige. Na karti britanskih osvajanja u Laycockovoj knjizi nalazi se i Hrvatska. Britanci su Vis koristili kao jaku utvrdu iz koje su poku{avali odbiti napade francusko-talijanske flote po~etkom 19. stolje}a, a o vezama Britanaca i Visa nedavno je u Engleskoj objavljena i knjiga o toj temi. [to se ti~e Balkana, on, ipak, nije bio jedno od glavnih podru~ja za koji su se Britanci borili. Britanci su voljeli Balkan prije rata, mnogo ih je za vrijeme biv{e Jugoslavije tamo odlazilo na odmor, ja, osobno, na svojoj polici imam kopiju Odmor u Jugoslaviji 1990. godine. Mislim da su sada, toliko godina nakon rata, Britanci po~eli ponovo voljeti ovu regiju...
USPOMENE IZ BiH
Stuart Laycock je u ratnoj BiH obilazio gradove u srednjoj Bosni, poput Viteza, koji je posjetio 1994. godine
konvoja. S.O.S. Bosnia je bila i jo{ je mala dobrotvorna organizacija, grupa nas koji smo èljeli pomo}i, rade}i na sakupljanju novca i dostavi lijekova. Bili smo u kontaktu sa bolnicama u Bosni i drugim humanitarnim organizacijama koje su ovdje radile... Tokom rata u Bosni uglavnom smo radili sa Hrvatima i Bo{njacima. Posljednjih mjeseci rata, u vrijeme kada je u gradu bilo mnogo izbjeglica, odvezli smo konvoj u bolnicu u Banjoj Luci u saradnji sa organizacijama WarChild i ADRA. Vrlo kratko vrijeme krajem devedesetih radio sam za princezu Katherine, a SOS Bosnia jo{ uvijek ima veze sa srpskom kraljevskom porodicom, rade}i na nekim projektima oko Ni{a u ju`noj Srbiji. Bili smo angaìrani oko velike psihijatrijske klinike nedaleko od Ni{a. Boravio sam i na Kosovu, za vrijeme rata izme|u srpske policije i Oslobodila~ke vojske Kosova, ali i nakon toga..., nastavlja Laycock. U Mostaru je tokom rata bio i ranjen, a izgubio je i dvojicu prijatelja, Neila i Tonyja, koji su ubijeni u vrijeme dok su kamionom prelazili preko Igmana. Znate kako je bilo u ratu, bilo je mnogo onih kojima je trebala pomo}, a mi smo mogli
Moja nova knjiga govori o humanitarnim radnicima, ljubavi i ubistvu, a sve se doga|a u imaginarnom bosanskom gradi}u i bolnici u srednjoj Bosni, a dijelom i u centralnom Londonu
35
KNJIGE STUARTA LAYCOCKA

pruìti malo toga, ali mislim da je i to malo bolje nego ni{ta. Sarajevo nisam posjetio do 1996. godine, ali sam mnogo puta bio u Mostaru, ~ije je ljepota bila primjetna ~ak i tokom ratnih strahota. Prije nekoliko godina on je sa porodicom ponovo posjetio Bosnu. Bili smo na odmoru u Ba{koj Vodi i posjetili Mostar, ru~ali u Blagaju, zatim nastavili do Jablanice kako bi vidjeli gdje izvire Neretva. To je ne{to prekrasno. Bilo mi je drago biti ponovo u Mostaru koji sada ìvi u miru, ~iji Stari grad posje}uju turisti. Znam da je tamo jo{ uvijek ima problema, ali ipak je neuporedivo bolje nego {to je bilo. [TA POVEZUJE RIMSKU BRITANIJU, BALKAN I IRAK
Sa nestankom jake, centralne drave otvoren je prostor regionalnim silama da se bore za vlast
U jednoj od svojih prethodnih knjiga (The Failed State), Laycock je pisao o tome kako su plemenski sukobi imali glavnu ulogu u raspadu Rimske Britanije, stvaranjem scenarija neuspjele dràve (failed state) i tu je situaciju poredio sa de{avanjima na Balkanu i Iraku. Za SB on kaè: Problem sa razumijevanjem kraja Rimske Britanije je u tome {to se Rimska Britanija raspala prije dolaska Anglo-Saksonaca. Njihov dolazak nije uzrok te propasti. Kako bismo rije{ili tu enigmu, moramo saznati za{to je rimska kultura nestala u Britaniji, a nije recimo u galskoj Francuskoj. Rimski histori~ar biljeì da su se u ranom petom vijeku britanski pobunjenici digli protiv Rima i zbacili rimsku vlast. Tvrdim da je naglo uklanjanje jakog, centralnog tijela, da je sve to vodilo do naru{avanja integrirane rimske britanske ekonomije, a nove su se regionalne sile borile za uspostavu granice u postrimskom svijetu.
KAKO SU BRITANCI POKORILI SVIJET

Laycock je na ideju da napi{e knjigu Sve zemlje koje smo osvojili: i nekoliko njih koje nismo nikada do{ao nakon {to je prethodno istraìvao britanska osvajanja u ranom srednjovjekovnom periodu, a ovaj ga je rad, koji je trajao oko ~etri godine, kako kaè, doveo do nekih ~injenica kojima se Britanci ne mogu ponositi. Cilj mu, me|utim, nije bio da prosu|uje o moralnosti imperijalisti~kih osvajanja britanskog carstva kroz vijekove, nego da ~itatelji na jedan zabavan na~in nau~e ne{to o njegovoj povijesti. Razmi{ljao sam, na neki na~in vi{e iz zabave, da bih èlio pisati o britanskim borbama u drugim zemljama. Tako sam po~eo ovo raditi i po~eo uvi|ati da je sve vi{e zemalja u kojima su djelovale na{e snage, sve dok nisam do{ao do podatka da je rije~ o 90 posto dràva svijeta. To je vrtoglavo velika cifra, vjerovatno ve}a nego {to je slu~aj sa bilo kojom drugom zemljom na svijetu, i jednostavno sam smatrao da bi i druge ljude zanimali ovi podaci. Laycock smatra da bi i druge zemlje mogle napisati sli~ne knjige, ali da bi bile puno tanje. Mislim da niko ne moè dosti}i britanski rekord, iako su Amerikanci, koji su krenuli puno kasnije u osvajanja, na tome puno radili tokom dvadesetog stolje}a, kaè. Zemlja koja je po osvajanjima u povijesti najblià Britaniji je Francuska, koja je ujedno i zemlja koja biljeì najve}i broj britanskih pohoda na svoj teritorij. Laycock smatra da bi kona~an broj zemalja u koje su stupili britanski osvaja~i mogao biti i ve}i, navode}i kao mogu}nost Mongoliju. Laycock je, abecednim redom, istraìo svaku zemlju traè}i informacije o tome jesu li britanske snage ikada stupile na njihov teritorij, prave}i razliku izme|u osvajanja vojnom silom, prijetnjom sile, pregovorima ili pla}anjem. U osvaja~ke pohode uklju~eni su i napadi britanskih gusara, privatnih i naoruànih istraìva~a pod uvjetom da su imali odobrenje vlade u Londonu.
36
DOBROTVNORNI RATNI ANGAMAN: Grupa nas koji smo eljeli pomoi, radili smo na sakupljajnju novaca i dostavi lijekova. Bili smo u kontaktu sa bolnicama u Bosni i drugim humanitarnim organizacijama koje su ovdje djelovale tokom rata
Tako su se na popisu na{le i zemlje za koje se vjerovalo da su imale vrlo malo ili nimalo povijesnih veza s Velikom Britanijom, kao {to su Kostarika, Ekvador, El Salvador, nekada dio {panskog carstva, a na{le su se na putu osvaja~kih pohoda britanskih mornara. Me|u prvim osvaja~kim pohodima s Britanskog oto~ja bio je upad na Gaul, na sjeveru Francuske, koncem drugog stolje}a. Vojni zapovjednik Clodius Albinus je preko Kanala poveo vojsku u poku{aju da osvoji carski dvor. Poraèn je u bici kod Lyona 197. godine nove ere. Me|u manje poznatim osvajanjima autor isti~e napad na Island, 1940. godine, kada je ova mala, neutralna zemlja otok odbila u}i u rat na strani Saveznika. U tom osvaja~kom pohodu sudjelovalo je 745 britanskih vojnika, koji su nai{li na sna`ne prosvjede stanovnika, ali bez fizi~kog otpora. Britanija nije napala samo 22 zemlje, a to su: Andora, Bjelorusija, Bolivija, Burundi, Srednjoafri~ka Republika, ad, Gvatemala, Kongo, Luksemburg, Obala Bjelokosti, Kirgistan, Lihten{tajn, Mali, Mar{alovi otoci, Monako, Mongolija, Paragvaj, Sao Tome i Principe, [vedska, Tadìkistan, Uzbekistan i Vatikan.
PROCVAT TURSKE EKONOMIJE
U posljednjih deset godina Turska je uspjela utrostruiti nacionalno bogatstvo i svrstati se u red drava s najbre rastuom ekonomijom na svijetu; na novinar analizira fenomen munjevitog uspona turske ekonomije na kojem se temelji i njen rastui politiki znaaj i utjecaj u svijetu
KAKO JE BOLESNIK SA BOSFORA PRERASTAO U EVROPSKU KINU

Tajna ekonomskog uspona Turske krije se u mladom, poduzetni~kom dru{tvu
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ijest da je Turska odobrila kredit Egiptu vrijedan milijardu dolara u trenu je obigrala svijet. Samo prije deset godina, turski zvani~nici kucali su na vrata MMF-a traè}i kredit za spas uzdrmane nacionalne valute lire i zaustavljanje galopiraju}e inflacije NOVI CILJ NOVI CILJ TURSKE VLADE TURSKE VLADE
koja je razarala tursku ekonomiju. Kada je MMF 2001. godine Turskoj odobrio kredit vrijedan 23 milijarde ameri~kih dolara, malo ko je vjerovao u skori oporavak nacionalne valute a jo{ manje da }e turska ekonomija tokom narednih nekoliko godina dospjeti na vrh liste najbrè rastu}ih ekonomija svijeta. Ve} deset godina zaredom, GDP Turske raste po visokoj stopi iznad 6 posto, dvostruko brè od
najboljih ekonomija Evropske unije, a to prakti~no zna~i da je ova dràva tokom deset posljednjih godina uspjela utrostru~iti nacionalno bogatstvo! Premijer Turske Recep Tajjip Erdogan, koji puca od samopouzdanja, postavio je novi cilj ulazak dràve u krug 10 najve}ih ekonomija svijeta do 2025. godine. Pohvale turskoj ekonomiji stiù sa svih strana.
Premijer Turske Recep Premijer Turske Recep Tajjip Erdogan obe}ao je Tajjip Erdogan obe}ao je da }e Turska do 2025. da }e Turska do 2025. godine biti deseta godine biti deseta ekonomija svijeta ekonomija svijeta
38
TURSKA PREDVODI NOVE EKONOMSKE TIGROVE - TIMBI
MONUMENTALNA HIDROELEKTRANA
HE Deriner, visoka 249, a {iroka 720 metara, druga je najve}a hidroelektrana na svijetu
Turska se razvila u jednu od pet, {est najva`nijih zemalja svijeta, izjavio je nedavno biv{i ameri~ki savjetnik za sigurnost Stephan J. Hadley, a najutjecajniji vanjskopoliti~ki magazin Foreign Policy, koji je svojevremeno najavio ekonomsku dominaciju grupe BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) identificirao je dolazak nove
grupe najprosperitetnijih ekonomija svijeta pod nazivom TIMBI na ~elu s Turskom.
BAZA - NAMJENSKA INDUSTRIJA

Korijeni turskog preporoda znatno su dublji, seù nekoliko decenija unazad, i uveliko sli~e ekonomskom preporodu BiH nakon Drugog svjetskog rata. Spekta-
TITOIZAM I KEMALIZAM, RAZLIKE I SLI^NOSTI
Titoizam je guio, a kemalizam poticao poduzetniki duh

Tursku i BiH povezuje i sli~no iskustvo s totalitarnim reìmima. Titoizam u BiH bio je po mnogo ~emu sli~an kemalizmu u Turskoj, ali se razlikovao u jednom, iznimno va`nom segmentu. Za razliku od titoizma koji je iznjedrio model socijalisti~kog samoupravljanja i zasnivao se na planskoj ekonomiji i dru{tvenom vlasni{tvu nad proizvodnim snagama, turski kemalizam poticao je privatno poduzetni{tvo i razvoj liberalne ekonomije s minimalnim intervencijama centralne dràve. Zahvaljuju}i tome, Turska je danas moderno, poduzetni~ko dru{tvo, za razliku od BiH ~iji gra|ani, sa zaostalim ~ipom titoizma u glavi, jo{ uvijek o~ekuju da im dràva rije{i egzistenciju.
kularni uspon BiH nakon Drugog svjetskog rata predominantno se oslanjao na ubrzani razvoj energetskog sektora i namjenske industrije kao temeljne grane cijelog sektora metaloprera|iva~ke industrije BiH. Nakon Drugog svjetskog rata, BiH je imala samo jednu ve}u hidroelektranu Bogati}i kod Trnova, instalirane snage 7,2 megavata! Prvi termoblok koji je nakon rata u Kaknju izgradio sarajevski Energoprojekt (kasnije Energoinvest) na ~elu s Emerikom Blumom bio je pet puta ve}i, a ve} naredni bio je 10 puta ve}i! Do kraja 80-ih godina pro{log vijeka, BiH je postala najve}i proizvo|a~ i izvoznik elektri~ne energije na prostoru biv{e Jugoslavije, a golemi vi{ak (jeftine) struje potaknuo je razvoj cijele prera|iva~ke industrije, uklju~uju}i i proizvodnju aluminija koja u osnovi po~iva na raspoloìvim vi{kovima elektri~ne energije. Metalski sektor BiH, s oko 50 hiljada radnika, uglavnom se oslanjao na namjensku industriju nastalu na modernim tvornicama koje su na temelju ratnih reparacija prenesene iz Njema~ke u Jugo39
PROCVAT TURSKE EKONOMIJE

slaviju, a predominantno u BiH. Preko namjenske industrije BiH je preuzela i, za to vrijeme, modernu tehnologiju obrade metala. Primjerice, 50-ih godina iz Sarajeva je na jugoslovensko trì{te lansiran ~uveni pretis lonac, a samo su rijetki znali da se pretis lonac proizvodio na istim strojevima na kojim su se u tada{njem Preduze}u Tito Sarajevo - Pretisu proizvodile granate velikog profila. Pretis je kasnije, uz namjensku industriju, pokrenuo i autoindustriju koja je procvjetala 80-ih godina pro{log vijeka kada je nakon poznate bube krenula proizvodnja golfa. PROJEKAT GAP TE@AK 40 MILIJARDI DOLARA
Ingra spojila Demirela i Tumana
GAP, NAJVE]I PROJEKAT U MODERNOJ HISTORIJI TURSKE

Nekako u isto vrijeme, po~etkom pedesetih godina pro{log vijeka, kada je BiH pokrenula velike investicije u elektroenergetskom sektoru, Turska je lansirala dìnovski projekat GAP vrijedan preko 40 milijardi ameri~kih dolara, ~iji je cilj bilo iskori{tavanje vode Tigrisa i Eufrata za proizvodnju elektri~ne energije, ali i navodnjavanje su{nih predjela jugoisto~ne Anadolije. Zahvaljuju}i projektu GAP, Turska je izgradila dvadesetak dìnovskih hidrocentrala koje strujom snabdijevaju tamo{nju industriju, ali je o istom tro{ku obezbijedila navodnjavanje golemih prostranstava koja su pretvorena u poljoprivrednu oazu. Turska je danas 17. ekonomija svijeta, ali u poljoprivredi, najve}im dijelom zahvaljuju}i upravo projektu GAP, ubraja se me|u pet najve}ih na svijetu! Vlastitim prehrambenim proizvodima uspijeva zadovoljiti sve trì{ne potrebe svog stanovni{tva, a nametnula se i kao jedan od najzna~ajnijih izvoznika hrane u Evropi, s izvozom ~ija godi{nja vrijednost prema{uje 25 milijardi dolara. Drugi vaàn stub ekonomskog procvata Turske nesumnjivo je vojna industrija STI@E TIMBI - NOVI EKONOMSKI TIGROVI OPRO[TAJ S OPRO[TAJ S PRIJATELJEM PRIJATELJEM
Biv{i turski predsjednik Biv{i turski predsjednik Sulejman Demirel bio je Sulejman Demirel bio je bliski prijatelj prvog bliski prijatelj prvog hrvatskog predsjednika hrvatskog predsjednika Franje Tu|mana Franje Tu|mana
Energetsko-poljoprivredni projekat GAP spada u red najve}ih investicionih projekata u posljednjih 100 godina turske dràve. Na njemu je stasala moderna gra|evinska operativa, na identi~an na~in kako je na izgradnji elektrana u BiH stasao sarajevski Energoinvest. GAP je privukao na desetine kampanija iz Evrope, Japan i Amerike, a dio poslova pripao je i nekim gra|evinskim kompanijama s prostora ex-Jugoslavije, poput primjerice hrvatske Ingre ~ijih je 350
radnika, za vrijeme minulog rata, od 1991. do 1994. godine, gradilo hidroelektranu Manzelet. Tada{nji turski predjednik Sulejman Demirel, ina~e gra|evinski inìnjer, uloìo je golemu energiju u projekat GAP, a sve vrijeme rata, posredstvom Ingre, odràvao je tijesnu vezu s tada{njim hrvatskim predsjednikom Franjom Tu|manom. Kada je Tu|man umro 1999. godine, Demirel je bio jedini inostrani dràvnik koji je do{ao na sprovod u Zagreb.
naslonjena na NATO standarde i najmoderniju tehnologiju koja neizostavno prati vojnu industriju. Kao va`na ~lanica NATO-a, Turska je, primjerice, postala jedna od rijetkih zemalja svijeta koje imaju pravo
Ekonomska budunost pripada mladim nacijama

Tezu o dolasku novih privrednih tigrova predvo|enih Turskom pod nazivom TIMBI (Turska, Indija, Meksiko, Brazil, Indonezija) ameri~ki magazin Foreign Policy zasniva na nekoliko elemenata, me|u kojima su pozitivna demografija i otvorena, slobodna ekonomija. Turska broji 75 miliona stanovnika, a polovina njenog stanovni{tva mla|a je od 30 godina. Turska nacija spada u red najmla|ih nacija na svijetu i u prosjeku je 10 godina mla|a od nacija zapa dnoevropskih dràva. Svake godine Turska otvori milion novih radnih mjesta, a poduzetni~ki duh turskog dru{tva najbolje ilustrira podatak da u Turskoj radi skoro svaki drugi stanovnik. Pore|anja radi, u BiH danas radi tek svaki peti stanovnik!
licencne proizvodnje aviona F-16. Njena vojna industrija op}enito se smatra najboljim segmentom cijele industrije i nesumnjivo je najzna~ajnija platforma za razvoj i upotrebu najsuvremenije tehnologije koja se iz vojne {iri i na civilnu industriju. U tom kontekstu treba posmatrati i spektakularni razvoj automobilske industrije a jednako tako i industrije ku}anskih aparata. Turska godi{nje proizvodi vi{e od milion automobila i u tom je segmentu {esta u Evropi, a 75 posto proizvoda autoindustrije izvozi na trì{te Evropske unije. Jo{ je uspje{nija na trì{tu ku}anskih aparata - pokriva tre}inu evropskog trì{ta! Ukupni izvoz Turske u protekloj godini prema{io je iznos od 145 milijardi dolara, {to je dobrim dijelom rezultat uspje{nog privla~enja stranih investicija, u ~emu je Turska u samom evropskom vrhu s oko 10 milijardi dolara godi{nje!
40
EVROPA, ODMAH Zapadni Balkan nema alternativu EU ZA RASPRAVU

O PRAVOSU\U U OKVIRU STRUKTURIRANOG DIJALOGA
Pierre Mirel
Pierre Mirel, direktor za Zapadni Balkan u Direkciji za pro{irenje EU-a, u tekstu objavljenom na stranici Delegacije EU-a u BiH, upozorava da svaka rasprava u vezi s nadle`nosti pravosudnih institucija i vlasti BiH mora jasno odgovoriti da li }e predloène promjene ili reforme oja~ati sistem provjera i ravnoteè potrebne zemlji koja razvija demokratiju. U nedavno zapo~etoj raspravi o ulozi Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a upravo to pitanje jo{ trebamo pojasniti. S na{e strane, Evropska unija je jasno iskazala punu podr{ku integritetu i mandatu VSTV-a. Smatramo da je uloga VSTV-a od posebne va`nosti za ja~anje nezavisnosti, odgovornosti, nepristranosti, stru~nosti i efikasnosti u pravosu|u... Politi~ka debata je vaàn i potreban element u reformskim procesima. Me|utim, moraju se izbje}i brze popravke, koje mogu da poni{te rezultate prija{nje reforme, umjesto da ih pobolj{aju, pi{e Mirel. Evropska unija, kako je naveo, smatra da se ova rasprava prvenstveno treba odvijati u kontekstu dijaloga koji vodi sa BiH i u kontekstu budu}eg ~lanstva ove zemlje u EU, poznatom kao strukturirani dijalog.
Centar za izuavanje Jugoistone Evrope Univerziteta u Gracu prolog je vikenda na trodnevnoj konferenciji okupio sedamdesetak lidera iz regiona, pravnika, politologa, sociologa i naunika iz drugih oblasti, kako bi razgovarali o problemima Balkana na putu ka Evropskoj uniji
FRANCUSKINJA NA ÊLU INTERPOLA

Francuskinja Mireille Ballestrazzi izabrana je u Rimu za predsjednicu Interpola i tako postala prva èna koja je ikada predsjedavala me|unarodnom organizacijom za policijsku suradnju. Pedesetosmogodi{nja Mireille Bellastrazzi ve} je bila na du`nosti u Interpolu kao potpredsjednica Izvr{nog odbora organizacije za Evropu. Policijska komesarica
42
riza koja vlada u EU moè uticati na dalji proces pridruìvanja, upozorili su u~esnici konferencije Napu{taju}i ~ekaonicu za Evropu: Prevazilaènje krize pro{irenja EU-a na Zapadni Balkan, odràne pro{log vikenda u organizaciji Centra za izu~avanje Jugoisto~ne Evrope Univerziteta u Gracu. Tim Judah, novinar lista The Economist, konstatirao je kako je do{ao trenutak kada se svi mogu upitati kakav uticaj na region moè imati pitanje [kotske, eventualni izlazak Velike Britanije
iz EU-a, pitanje Katalonije...Moèmo se svi pitati ~emu to region teì da se priklju~i?, rekao je Judah. Prethodni dan govorilo se o tome kako je kriza u Gr~koj uticala na ekonomiju i evropsku perspektivu dràva Zapadnog Balkana. Gr~ka kriza je smanjila vjeru u pro{irenje i diskreditirala cijelu regiju jer je Gr~ka pala, ocijenila je Rica Panajot iz Centra za planiranje i ekonomsko istraìvanje iz Atine. Istovremeno, de{avanja u Gr~koj su hrana na tanjiru za euroskeptike, navela je
u nego da se prikljui EU
AKADEMSKI RAZGOVORI O BUDU]NOSTI REGIJE
O izazovima pribliàvanja zemalja Zapadnog Balkana EU pro{log su vikenda govorili stru~njaci iz regije okupljeni na konferenciji u Gracu
Panajot na konferenciji. S njom se sloìo i gostuju}i profesor na dràvnom sveu~ili{tu u Bukure{tu Franc-Lotar Altman ocijeniv{i
da je gr~ka kriza dodatno rasplamsala ve} postoje}i skepticizam prema pro{ir enju. Stefan Lehne, gostuju}i istraìva~ na Carnegie Europe u Briselu, napominje da se Evropa koja je trenutno u krizi, mijenja, preoblikuje, ali, da se, ipak, su{tinski, u njenim temeljima nije ni{ta promijenilo. Principi, dakle, ostaju isti, svaka zemlja koja pretendira na ~lanstvo se pribliàva EU na temelju svojih zasluga i reformi koje je provela. Bosna i Kosovo, su, me|utim, zemlje koje izazivaju posebnu zabrinutost, prvu jo{ nije ni priznalo pet zemalja ~lanica. BiH zabrinjava zbog svoje disfunkcionalnosti, zbog koje, recimo, iako to Komisija godinama od nje traì, nije izvr{ila sve potrebne pripreme za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Ilir Dugoli, ambasador Kosova u Briselu, govorio je pak o poziciji zemlje ~iji status na me|unarodnom planu jo{ uvijek nije do kraja rije{en. Za sada je na{ glavni cilj u Briselu da svojim prisustvom ukaèmo na na{e odsustvo. Dakle, da organizacijama koje imaju sjedi{te u tom gradu kaèmo da nismo njihovi ~lanovi, a da to èlimo postati i ostati. Ipak, Kristof Bender, analiti~ar Evropske inicijative za stabilnost, skrenuo je pa`nju na to da proces pro{irenja, sa svim svojim zahtjevima, zaista ima efekta. Moglo bi, naravno, sve to biti puno bolje, ali mislim da te{ko da je bilo mogu}e uspostaviti mehanizam koji bi bolje radio, dodao je on. S njegovim zaklju~kom vjerovatno bi se svi sloìli: Zapadni Balkan nema alternativu nego da se priklju~i EU. (D. Savi})
jo{ od 1975. godine, poznata je u Francuskoj kao jedna od prvih èna koja je obavljala visoke du`nosti u policiji. Bila je i na ~elu grupe za suzbijanje razbojni{tva u Bordeauxu 1978. godine, zatim je rukovodila sudskom policijom na Korzici u jednom od najnemirnijih perioda na tom podru~ju 1993. godine.
[VEDSKA I DALJE PREDNJAÎ PO REGIONALNIM INOVACIJAMA

Izvje{taj o regionalnim inovacijama za 2012. godinu Evropske komisije, koji se odnosi na 190 regija u EU, zaklju~uje da se po stepenu inovativnosti i dalje prednja~i [vedska, na drugom mjestu je Danska, zatim slijede Njema~ka i Finska. Svi regioni podijeljeni su u ~etiri grupe na temelju stepena razvoja. Gledano po dràvama, od 16 regija u Njema~koj njih 12 u{lo je u prvu grupu u kojoj su lideri u inovacijama. U Finskoj je tri od pet regiona u{lo u prvu grupu, dok je u [vedskoj u grupu s najboljim u{lo pet od osam regija. Od najrazvijenijih dràva samo je u Danskoj ve}ina regije u{la u drugu grupu, dok su dva od pet regiona u{la u skupinu inovativnih predvodnika. Studija je pokazala da stupanj inovativnosti varira zavisno od regionalnih razlika. Skoro sve evropske dràve imaju regione na razli~itom stupnju inovativnog napretka. Najbolji primjer za to su Francuska i Portugal, a najhomogenije dràve po pitanju inovativnosti su Ma|arska, Poljska, Gr~ka i Slova~ka.
OSTAVKE NA BBC-u
Skandali, izvinjenja i ostavke potresaju BBC, najve}u medijsku kompaniju na svijetu, ru{e}i njen ugled u godini u kojoj treba da proslavi svoj 90. ro|endan. Direktorica vijesti na BBC-iju Helen Boaden i njen zamjenik Steve Mitchell dali su ostavke o~ekuju}i rezultate unutra{nje istrage, a nakon {to je ostavku podnio generalni direktor Georgea Entwistle. Boaden je bila direktorica BBC Newsa, a Entwistle direktor BBC Visiona u vrijeme kada je donesena odluka da se ne emitiraju optu`be o navodima za zlostavljanje koje je po~inio biv{i BBC-jev voditelj Jimmy Savile.
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Bankari razmatraju rast kamata Drina privukla ameri~ke investitore Nepotrebna decentralizacija Ureda za àlbe Sve dràve regije trguju s minisom
NEOPRAVDAN RAST KAMATA
Mijo Mi{i}, Izvr{ni sekretar Udruènja banaka BiH, najavio je rast kamata na kredite
Jo etiri elektrane na Drini

Vlada Republike Srpske i ameri~ka kompanija New Generation Power zaklju~ile su sporazum o suradnji u istraìvanju hidropotencijala donjeg toka rijeke Drine i realizaciji izgradnje ~etiri hidroelektrane ukupne vrijednosti oko 1,3 milijarde eura. Potpredsjednik vlade RS-a Jasmin Komi} precizirao je da se radi o elektranama Kozluk i Drina jedan, dva i tri, i da }e, ukoliko se na osnovu istraìvanja pokaè opravdanost projekta, do}i do osnivanja zajedni~kog dru{tva izme|u ameri~ke kompanije i Elektroprivrede RS-a, kako bi se projekat realizovao kroz model koncesije. On je dodao da je ovim sporazumom otvoren proces koji moè dati zna~ajne podsticaje novim investicijama i otvaranju novih radnih mjesta. Prema ranijim projekcijama, ove ~etiri hidroelektrane imale bi instalisanu snagu od oko 400 megavata, a mogu}a godi{nja proizvodnja iznosila bi oko 1.500 gigavat sati elektri~ne energije. Elektroprivreda RS-a uradila je ranije projektnu dokumentaciju idejnog rje{enja i studiju izvodljivosti, koje }e predo~iti ameri~kim partnerima kako bi se u naredenih godinu dana do{lo do konkretnih projektnih rje{enja i studije ekonomske opravdanosti. Direktor Centralnoevropske kancelarije ameri~ke savezne dràve Ilinois Macej Cibilski istakao je da je ova dràva pomogla kompaniji New Generation Power i dodao da je sa predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom razgovarao o mogu}em potpisivanju Memoranduma o saradnju izme|u Srpske i Ilinoisa.
Kamate rastu zbog bankarske pohlepe

Izvr{ni sekretar Udruènja banaka BiH Mijo Mi{i} nije isklju~io mogu}nost da komercijalne banke u skorije vrijeme pove}aju kamatne stope na kredite. Ekonomski pokazatelji stanja u BiH ukazuju da bi u narednom periodu komercijalne banke mogle pove}ati kamatne stope na kredite, rekao je Mi{i}, uz obrazloènje kako su banke prisiljene na taj potez jer je, zbog lo{eg kreditnog rejtinga BiH, cijena kapitala na me|unarodnom trì{tu jako visoka. Imamo najniè kamatne stope u regionu, {to je te{ko odrìvo, s obzirom na to da su u pro{loj godini banke koristile svoje rezerve. Kreditni obim je izuzetno skroman, dva do tri procenta, {to zna~i da vi{e nema rezervi i da je zaista cijena kapitala na trì{tu izuzetno visoka, istakao je Mi{i}, dodaju}i da su sve to razlozi koji idu u prilog pove}anju kamatnih stopa. Mi{i} kaè da }e se eventualno pove}anje kamatnih stopa odnositi samo na nove kredite, a koliko }e ono biti odluka je svake banke pojedina~no. Bankarske kamate na dugoro~ne kredite u doma}oj valuti u septembru su za privatna preduze}a prosje~no iznosile 7,76 posto, dok su za gra|ane bile 7,55 posto, {to je najniì nivo u posljednjih pet godina, podaci su Centralne banke BiH. Kamate na dugoro~ne kredite u KM sa valutnom klau44
zulom za privredu iznosile su 7,14, a za stanovni{tvo 8,38 posto. Nismo ba{ sigurni da je Mi{i} naveo stvarne razloge zbog kojih }e banke pove}ati kamate. Istina, uvjeti na me|unarodnom trì{tu kapitala nisu povoljni, ali nisu se ni bitnije mijenjali u posljednjih desetak mjeseci. O tome svjedo~e i slijede}i podaci. Banke u Federaciji BiH na kraju prvog polugodi{ta ove godine ostvarile su pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 71 milion KM. Trend je identi~an i u Republici Srpskoj: s profitom je poslovalo svih deset komercijalnih banaka, ~iji je zbirni polugodi{nji profit prema{io 36 miliona KM. Kako je identi~an trend zabiljeèn i tokom tre}eg kvartala 2012. godine, ve} se sada moè predvidjeti da }e ukupni profit komercijalnih banaka na kraju godine prema{iti 200 miliona KM! Ne postoje, dakle, opravdani razlozi za podizanje kamatnih stopa. Ako pak banke ipak pove}aju kamate, to ne}e biti zbog pogor{anih uvjeta na me|unarodnom trì{tu kapitala, nego isklju~ivo zbog bankarske pohlepe. A pitanje je i da li bi rast kamata donio ve}i profit - Izvr{ni direktor Udruènja ekonomista RS-a (Swot) Sa{a Grabovac sumnja jer }e sve manje privrednih subjekata biti u stanju da iznese tako veliki teret.
Izvor korupcije u javnim nabavkama
Rasprostranjeno je uvjerenje da se glavni izvor korupcije u BiH krije u javnim nabavkama dràve i dràvnih preduze}a. Prema nekim, dodu{e pau{alnim procjenama bez opipljivim podataka, korupcija u javnim nabavkama te{ka je 700 miliona KM godi{nje! Tako|er je rasprostranjeno uvjerenje da je potrebno pobolj{ati postoje}i Zakon o javnim nabavkama i funkcioniranje Ureda za razmatranje àlbi. Taj je problem dijelom dotaknut i u nedavno potpisanom Sporazumu o programskoj suradnji SDP-a i SNSD-a, ali ponu|ena rje{enja nisu ba{ najsretnija. Cijela reforma po zamisli SDP-a i SNSD-a svela bi se na decentralizaciju Ureda za àlbe, na taj na~in {to bi se umjesto jednog formirala ~etiri ureda! Uredi u Mostaru, Banjoj Luci i Br~kom odlu~ivali bi po àlbama do iznosa od 800.000 KM, dok bi centralni Ured za àlbe u Sarajevu
razmatrao i rje{avao prigovore koji se odnose na nabavku iznad 800.000 KM. Sporazum o~igledno nije ciljao na eliminaciju korupcije, nego je usmjeren na osiguranje efikasnije procedure i dodjele ugovora o javnim nabavkama, kako doslovno pi{e u dijelu Sporazuma posve}enom problemu javnih nabavki. Predvi|eno je, naime, uve}avanje administrativne takse u procesu àlbi kako bi se sprije~ile manipulacije fiktivnim àlbama, {to bi u kona~nici trebalo rezultirati smanjenjem broja podnesenih àlbi na povredu tenderske procedure. Ta }e odredba, ako bude usvojena, osigurati efikasnije procedure, ali sasvim izvjesno ne}e smanjiti nego potaknuti korupciju u javnim nabavkama. Uve}anje administrativnih taksi ne bi bilo sporno ako bi se na drugoj strani dodatno zao{trila odgovornost onih koji kr{e Zakon o javnim nabavkama.
Polugodinji minus BiH u vanjskoj trgovini 1,7 milijardi eura

Zbirni obim vanjskotrgovinske razmjene BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore u prvom polugodi{tu ove godine iznosi oko 30 miliona eura, no sve ~etiri dràve suo~avaju se s golemim trgovinskim deficitom. Najve}i obim uvoza i izvoza ostvaruje Hrvatska, ali ova dràva ima i najve}i trgovinski deficit, koji je u {est mjeseci ove godine prema{io iznos od 3,5 milijardi eura. Udio Crne Gore u vanjskoj trgovini je najmanji - svega 1,1 milijardu eura u pola godine, no i polugodi{nji trgovinski minus Crne Gore je najmanji - 680 miliona eura.
45
PROSPERITET BEZ POKRI]A
Nakon dvije propale kandidature Sarajeva za organiziranje jo jedne OLIMPIJADE, predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radoni ovih je dana lansirao jo jednu inicijativu za kandidaturu Sarajeva; novinar SB analizira razloge ove besmislene inicijative, ta je Sarajevo dobilo organizacijom ZOI 84 te zato je nova kandidatura samo mamuzanje mrtvog konja
SUMANUTA RADONIEVA IDEJA O NOVOJ OLIMPIJADI

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
umanuta ideja o jo{ jednom kandidiranju Sarajeva za zimsku olimpijadu ovih se dana diskretno, ali poprili~no vje{to provla~i u medijima u vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a. Vjerovatno ro|ena u glavi Izeta Ra|e, ~elnika Olimpijskog komiteta BiH, koji se mjesecima skrivao od ovda{nje javnosti koja je traìla da pojasni razloge sramotnog nastupa bh. olimpijaca u Londonu ali i zbog ~ega je, o tro{ku OK, na Olimpijadu vodio svoju k}erku. Prvi je javno svoju podr{ku ideji dao Enes Terzi}, vi{estruko diskreditirani nekada{nji ~elnik OK BiH (slu~aj novca sa ra~una OK BiH u {vicarskoj Lausannei) a zatim redom ~elnici OK. I nigdje kriti~ke ocjene o razlozima zbog kojih su propale dosada{nje dvije kandidature Sarajeva, ni{ta o potrebnom plebiscitu gra|ana, fizibiliti studijama o opravdanosti projekta... Va`no je lupiti, zaigrati na kartu osje}aja svijeta prema Sarajevu (iako se svijet odavno zadeverao sam o sebi) i spremati se za bacanje jo{ koje stotine hiljada maraka na kandidaturu koja je u startu osu|ena na propast.
famozne samodoprinose kojima su bh. gra|ani dobrano napunili kasu u koju se slijevao novac neophodan za Olimpijadu. Tada{nji {ef poola ABC-ja Tom Oserton pri~ao je kako je njegova ku}a, osim 91 milion dolara upla}enih za otkup tv prava (od kojih je tre}ina oti{la MOK-u), morala platiti i sve tro{kove ptt veza, transporta vlastitih ure|aja, ili ishrane. Niko se tada nije usu|ivao govoriti koliko su ovda{nje kompanije zaradile na njima, ali se spekuliralo svotom od 10 miliona dolara.
Pokazat }e se kako je za Sarajevo najve}i, mo`da i jedini pravi dobitak bila izgradnja stambenih kompleksa u naseljima Dobrinja i Mojmilo (oko 650 stanova), koji su u vrijeme Igara sluìli kao olimpijska sela u kojima su bili smje{teni sporta{i i novinari. No, novinari koji su pratili Olimpijadu ve} su tada sumnjali kako }e Sarajevo mo}i kvalitetno, poput vode}ih svjetskih i evropskih skija{kih centara, iskoristiti pogodnosti koje su mu donijele Igre. Vrijeme je da se postavi pitanje moè li
TADA[NJIH 140 MILIONA

Osim grandiozne promid`be u svijetu i izgradnje olimpijskih objekata i infrastrukture, sarajevske su ZOI imale i svoju drugu stranu. Naime, tada{nje bh. i jugoslovenske vlasti nikada nisu objavile zvani~ni zavr{ni ra~un o sredstvima koja su utro{ena u organiziranje Igara i gradnju olimpijskih borili{ta. [u{kalo se kako je za organiziranje Igara tada utro{eno oko 140 miliona dolara, no to su bila samo naga|anja inozemnih novinara i privatna razmi{ljanja ljudi neposredno uklju~enih u organiziranje. Znalo se, primjerice, kako je ve}inu novca obezbijedilo tada{nje Savezno izvr{no vije}e, te Coca Cola i ameri~ka tv ku}a ABC. Ne treba svakako zaboraviti niti
46
SARAJEVO NIJE GDJE JE NEKAD BILO

najskuplji objekat izgra|en za potrebe Olimpijade bila je bob i sanjka{ka staza na Trebevi}u. Prema tvrdnjama onih koji su nakon Igara radili na njoj, izgradnja je ko{tala sedam miliona dolara. Iako je bila najju`nija staza u Evropi, radila je svega dva mjeseca godi{nje. Ostali su mjeseci kori{teni za remont i ona je u svakom trenutku zapo{ljavala tridesetak ljudi. Poku{avalo se sa projektima kojim bi se staza koristila 100 dana u godini, no nije se uspjelo. Bob staza se Sarajevu nikada nije isplatila. Potpuno je uni{tena tijekom godina opsade Sarajeva i smatra se kako bi danas za gradnju nove trebalo izdvojiti milione dolara. Sli~nu sudbinu kao i bob staza doìvjele su i skakaonice na Igmanu, koje je projektirao Janez Gori{ek. Na njima su, poslije Olimpijade, organizirana tek tri Kupa i sluìle su uglavnom u ljetnim mjesecima, kada je na plasti~noj plohi trenirala tada{nja leta~ka reprezentacija Jugoslavije. Za odràvanje tih ploha dolazili su ogromni ra~uni za vodu koji su, pak, dogovorom nadle`nih, prebijani sa komunalnim preduze}ima. Jedini profitabilan objekat bila je Zetra, no najvi{e novca nije donosila organiziranjem sportskih natjecanja, nego iznajmljivanjem 7500
Njena gradnja za Olimpijadu Njena gradnja za Olimpijadu ko{tala je, prema nekim ko{tala je, prema nekim procjenama, 14 miliona dolara procjenama, 14 miliona dolara
UNI[TENA BOB STAZA UNI[TENA BOB STAZA
NEKOM ÎMBURIJADA, NEKOM ÎMBURIJADA, NIKOM OLIMPIJADA NIKOM OLIMPIJADA
Vu~ko, zaboravljeni simbol Vu~ko, zaboravljeni simbol olimpijskog Sarajeva olimpijskog Sarajeva
Na dvije dosada{nje propale kandidature Sarajeva za dobijanje Olimpijskih igara ba~eno skoro milion maraka!
Sarajevo ostvariti svoju èlju da postane centar zimskih sportova nakon {to i posljednja hokeja{ka utakmica bude zavr{ena, napisa}e Stewart Sidel, tada urednik nedavno uga{enog Newsweeka. To }e biti spor i teàk proces. Bojim se da }e za Sarajevo to biti te{ko. Desetine miliona dolara potro{eno je na organizaciju, ali bi}e potrebno jo{ vi{e da bi se gomile skija{a privukle na Bjela{nicu ili Jahorinu. Kratko nakon Olimpijade ispostavi}e se kako je Sidel bio u pravu. Sarajevo nikada nije steklo reputaciju u svjetskim okvirima relevantnog skija{kog centra. Tek jedno finale Svjetskog kupa u skijanju, organizirano na Bjela{nici 1987. godine, potvrda je za to. Mada se u godinama nakon Olimpijade poku{avalo olimpijska borili{ta u~initi profitabilnim objektima, u toj se nakani nikada nije uspjelo. Osim toga, ve}ina borili{ta, zbog kratkih rokova gradnje pred Olimpijadu, nikada nije pro{la proceduru tehni~kog prijema, pa su se brojne gre{ke graditelja morale skupo ispravljati. Svi objekti, osim donekle Zetre, ìvotarili su od dotacija gradskih i republi~kih vlasti. Mo`da i kvadratnih metara skladi{nog prostora koji je tada bio glavni izvor prihoda. Me|utim, mo`da i najve}i problem kada je u pitanju kandidatura je pitanje kadrova te naravno novca. Onda{nju je Olimpijadu organizirala Partija koja nije pitala koliko ko{ta, iskoristila ju je kao novi na~in otvaranja ka svijetu nakon Titove smrti. Niko ne}e saznati koliko je novaca utro{eno u organizaciju, koliko su samo besplatnih sati proveli vojnici JNA ure|uju}i staze na planinama. Prodavnice su po direktivi radile po cijelu no}, u pomo} su dolazili hotelijeri i turisti~ki radnici iz Dalmacije...
SARAJEVO, IZME\U RAFALA I LUTALICA

Sarajevo je zbog Olimpijade dobilo dva moderna stambena naselja, poslijeratne kantonalne vlasti nisu u stanju obnoviti dva sarajevska stadiona. Nada da }e se ne{to promijeniti pojavila se 1991. godine kada je Roberto Sestra, u ime talijanskih industrijalaca, htio kupiti sarajevske planine i od njih napraviti novi Sestriere. Njegov projekat stopirali su pred rat ~elnici paljanske Op}ine. Nakon rata mnogi su zainteresirani
47
PROSPERITET BEZ POKRI]A
STAZA NA BJELA[NICI
Nakon Olimpijade ovdje je odràno tek jedno ozbiljnije svjetsko takmi~enje
JAHORINA PLANINA
Jedino ozbiljnije skijali{te u blizini Sarajeva svoj status ne duguje Olimpijadi nego stoljetnoj skija{koj tradiciji
dolazili, no brzo su se vra}ali ku}i. Ovo je ve} tre}i put da se sarajevske vlasti, kojima je valjda sve u Sarajevu, od infrastrukture preko pasa lutalica pa do kriminala, potaman, bave idejom o ponovnom kandidiranju Sarajeva za Olimpijske igre. I ova }e ideja, kao i dvije prethodne, okon~ati neslavno. No, plati}e za to poreski obveznici. Ba{ kao {to su pla}ali i posljednjih desetak godina sto-
tinama hiljada maraka. Zaklju~ci specijalne komisije MOK-a, koja je raspravljala o aplikacijama gradova-kandidata za ZOI 2010, za Sarajevo bili su katastrofalni. Sagledani su svi aspekti i etape koje svaki ozbiljan grad kandidat treba pro}i. Sarajevo je dobilo najniè ocjene, u analizi inozemne agencije koju je angaìrao MOK. U najkra}em, tada su, a ni do danas se ni{ta bitnije promijenilo nije, ovda{nje ceste i op}enito putne komunikacije ocijenjene katastrofalnim, a postoje}e telekomunikacijske mreè najlo{ijim u Evropi. Osim toga, utvr|eno je kako Sarajevo nema nikakve mogu}nosti niti kapaciteta da SKAKAONICA SKAKAONICA NA IGMANU NA IGMANU
Sluìla tek kao mjesto Sluìla tek kao mjesto za ljetne pripreme za ljetne pripreme slovena~kih skaka~a slovena~kih skaka~a
smjesti sporta{e i sve posjetitelje koji bi u gradu boravili tokom Igara, a procjenjuje se da bi njih bilo najmanje 35 hiljada. Izjave gradskih du`nosnika navedene u aplikacijskom materijalu kako }e do}i do zna~ajnih promjena u tim segmentima, ocijenjene su kao neuvjerljive uz zaklju~ak da se u svakoj kandidaturi razmatra trenutna sposobnost svakog grada kandidata. Pored toga, u poglavlju o kreditnoj sposobnosti BiH, u kojem su drugi gradovi-kandidati zaradili opisne ocjene, primjerice Vancouver, Kanada AAA ili Salzburg, Austrija AA1, Sarajevo i BiH ostali su na posljednjem mjestu, bez ikakve ocjene, ali sa komentarom kako je BiH zemlja kreditno nesposobna i pod protektoratom UN-a. Da li se danas, deset godina kasnije i{ta su{tinski promijenilo? Tre}i, mo`da i najbitniji segment istraìvanja mogu}nosti kandidature Sarajeva odnosio se na politi~ku, ekonomsku i posebice sigurnosnu situaciju u gradu. Nije te{ko zaklju~iti da je situacija u Sarajevu, u kojem gotovo svakodnevno odjekuju rafali i detonacije bombi, izrazito nepovoljna. No, kako i pored katastrofalnih ocjena koje je MOK dao propalom poku{aju kandidature Sarajeva za ZOI 2010, koja je ina~e poreske obveznike u Federaciji ko{tala skoro 700 hiljada maraka, du`nosnici OK BiH sada najavljuju novu kandidaturu, koja moè samo ko{tati mnogo vi{e. Su{tina je isklju~ivo u zamajavanju javnosti, u njihovim privatnim interesima i vlastitoj promociji, jer je i njima itekako jasno kako je svaka kandidatura Sarajeva, zbog stanja u kojem se BiH nalazi, u za~etku osu|ena na propast.
48
FELJTON SB-a
Po odluci komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u Jerusalimu, broj pravednika meu narodima u BiH se poveao sa 47 na 49, a nova imena su NURIJA i DEVLETA POZDERAC; u ovom i sljedeem broju SB-a objaviemo priu o Nuriji Pozdercu, predratnom politiaru i ratnom partizanu, iji emo 120. roendan obiljeiti u januaru naredne godine
Husnija Kamberovi}: Nurija Pozderac je znao odabrati pravu stranu, ali se drào i nekih svojih temeljnih principa
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
DENETSKI NURIJA
{irom Bosne. Tragom tih javljanja obavio sam oko pedeset intervjua i utvrdio da je broj pravednika iz BiH daleko ve}i. Knjiga Kada su kom{ije bili ljudi izdata je kao monografija, luksuzno opremljena. Dok }e moja nova knjiga o pravednicima, koju sam ve} po~eo pripremati, nositi opravdani naziv Spa{avanje Jevreja BiH i podnaslov Kom{iluk je presudio, kaè Eli Tauber. A, ko je bio Nurija Pozderac? Prije svega, sin Murat-age iz Cazina i jedne od njegove tri ène. Imao je i brata Mehmeda, koji tako|e zasluùje medalju Pravednika me|u narodima. uveni Murat-aga imao je, dakle, jo{ dvije ène i jo{ pet sinova i ~etiri k}erke. Vojni istori~ar i general JNA pokojni Mirko Turi} iz Cazina napisao je najta~niji biografski tekst o Nuriji Pozdercu. Pro~itao ga je u junu 1983. u Cazinu, na sve~anoj sjednici povodom ~etrdesete godi{njice pogibije Nurije Pozderca, potpredsjednika AVNOJ-a. Ro|en 15. januara 1892. u Cazinu, Nurija Pozderac je osnovnu {kolu zavr{io u rodnom mjestu, ~etiri razreda gimnazije u Biha}u i, od 1914. godine, u~iteljsku {kolu u Sarajevu. Potom je oti{ao na odsluènje vojnog roka. Po{to je izbio Prvi svjetski rat, umjesto u u~ionicu, odlazi u Be~, a onda na front u Galiciju gdje je, ranjen, pao u rusko
aprosto, velikom brzinom treba od{tampati novo, dopunjeno izdanje knjige Kad su kom{ije bili ljudi Elija Taubera, vi{eg stru~nog saradnika u Institutu za istraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti BiH. Autor je pisao o ~etrdeset i sedam pravednika me|u narodima iz Bosne i Hercegovine, a sada }e ih, po odluci komisije Muzeja holokausta Yad Vashem u Jerusalimu, biti dvoje vi{e: bra~ni par Nurija i Devleta Pozderac.
SVOJEVRSNI USAMLJENIK
înjenica je da o brojevima nikada nije zahvalno govoriti. Naravno, da ni broj ljudi koji su spa{avali Jevreje u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini nije tako mali - 47. Ali, smatram da je realni broj nekoliko stotina ljudi, koji su direktno ili indirektno utjecali na spa{avanje Jevreja. Nakon promocije knjige, napisao sam nekoliko ~lanaka o spa{avanju Jevreja i snimio dokumentarno-propagandni film koji je bio bespalatno objavljen na skoro svim TV stanicama. Rezultat je bio impresivan. Javili su mi se mnogi ljudi
50
zarobljeni{tvo. Nastoje}i da uhvati vezu s bratom Alijom Pozdercem, koji je, tako|e ruski zarobljenik, stupio u Crvenu armiju i, po svjedo~enju doktora Pavla - Paje Gregori}a Brzog, postao njen oficir, Nurija je, vatreni pobornik jugoslovenske ideje, ideje oslobo|enja i ujedinjenja naroda Slavenskog Juga, veoma aktivan u Dobrudì u stvaranju dobrovolja~kih jedinica za borbu protiv centralnih sila i za stvaranje prve jugoslavenske dràvne zajednice. Po svr{etku rata vra}a se u svoj Cazin, uklju~uje u politi~ki ìvot i, kao istaknuti pripadnik Jugoslavenske muslimanske organizacije, postaje najmla|i poslanik u Ustavotvornoj skup{tini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, napisao je i izgovorio Turi}, izme|u ostalog, prije skoro trideset godina. Povjesni~ar iz Zagreba i znanstveni suradnik Instituta dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, dr. Zlatko Hasanbegovi}, promovisao je, pak, ove godine knjigu Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (u ratu i revoluciji 1941.-1945.), u kojoj je pisao i o svojevrsnom usamljeniku, mjesnom prvaku JMO-a i skup{tinskom zastupniku i senatoru iz Cazina Nuriji Pozdercu. Slom Kraljevine Jugoslavije Pozderca je zatekao u Cazinu, bez ikakvih dodira sa Sarajevom, pa se politi~ki
STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (I)
Fotografija Nurije Pozderca Fotografija Nurije Pozderca snimljena 1932. u Albaniji snimljena 1932. u Albaniji
BIJEG OD TERORA BIJEG OD TERORA
51
FELJTON SB-a
pasivizirao, nezadovoljan zlo~inima i razli~itim usta{kim prosrpskim postupcima u Biha}u i Cazinskoj krajini. Nakon uspostave NDH u Krajini je na povr{inu isplivalo staro politi~ko suparni{tvo izme|u Pozderca i disidenta JMO-a i na~elnika op}ine u Velikoj Kladu{i, Hasana Miljkovi}a, koji se u novim okolnostima poku{ao nametnuti kao mjesni muslimanski politi~ki autoritet. Miljkovi} je do 1941., kao disident JMO-a, i 1938. kandidat na Me~ekovoj listi u cazinskom kotaru, stajao u Pozder~evoj sjeni. U korist Miljkovi}eva politi~kog uspona u NDH i{la je i ~injenica da je Paveli} u sklopu politike ispravljanja nepravdi iz jugoslavenske pro{losti svojom javno objavljenom odlukom u kolovozu 1941. simboli~no poni{tio staru presudu Miljkovi}u i drugovima, prista{ama JMO-a, su|enima jo{ u kraljevoj diktaturi 1933. zbog izazivanja nereda na op}inskim izborima u Vrbaskoj banovini, izdvajamo iz Hasanbegovi}evog teksta.
IZVR[NI ODBOR AVNOJ-a POÊTKOM 1943. GODINE U CRNOJ GORI

Mladen Ivekovi}, Veselin Masle{a, Vlada Ze~evi}, Ivan Milutinovi}, Sima Milo{evi}, Mile Peruni~i} (gornji red, slijeva na desno); Nurija Pozderac, Ivan Ribar, Pavle Savi} (donji red, slijeva na desno)
OZBILJNI GOVORI
Dugo smo, zaista, i iscrpno putem telefona razgovarali sa Zlatkom Hasanbegovi}em, pa mu postavili i pitanje da li je Nurija Pozderac bio, hajde da to tako kaèmo, kvalitetan predratni politi~ar: Najto~nije bi bilo re}i da je Pozderac bio tipi~an gra|anski real-politi~ar svoga vremena ~iju su politiku obiljeàvali poslovi~ni oportunizam te kopernikanski obrati i prilago|avanje stvarnosti. Strana~ki je pripadao JMO-u i uèm krugu prista{a Mehmeda Spahe. Prihvatio je Spahin politi~ki zaokret 1935. putem ulaska u vladu Milana Stojadinovi}a i Jugoslavensku radikalnu zajednicu i napu{tanje tradicionalnog zahtjeva za autonomiju Bosne i Hercegovine. Pozderac je time u{ao u krug vladinih politi~ara, {to je bilo pra}eno uobi~ajenim poslani~kim i kraljevskim senatorskim sinekurama. Iako se u neznanstvenoj i propagandnoj literaturi i publicistici Pozderac isti~e kao neprikosnoveni vo|a kraji{kih muslimana izme|u dva rata, u stvarnosti Cazinsku krajinu je razdiralo sna`no me|umuslimansko politi~ko suparni{tvo i borba za utjecaj u muslimanskim masama. Glavni Pozder~ev suparnik u Krajini bio je kladu{ki politi~ar i na~elnik H asan Miljkovi}, koga ne treba mije{ati s tada politi~ki bezna~ajnim i nepoznatim Huskom Miljkovi}em. Tek je ~injenica da je popularni Hasan Miljkovi} 1935. ostao u opoziciji prema Spahinoj politici kompromisa s Beogradom otvorila vrata kona~nom Pozder~evu strana~kom usponu. Spahin i Pozder~ev kompromis s Beogra dom postupno je doveo do procesa otu|enja kraji{kih muslimana od politike sarajevskog vodstva. Zato je na skup{tinskim
52
izborima 1938., posebice u Biha}u, ve}ina kraji{kih muslimana glasala za muslimanske kandidate na Ma~ekovoj opozicijskoj listi, dok je Pozderac, osim potpunog poraza u Velikoj Kladu{i, u Cazinu izabran za skup{tinskog zastupnika tek uz pomo} nekoliko stotina srpskih glasova. Na{ sagovornik je u svojoj knjizi pisao i da je Nurija Pozderac, Hrvat-musliman posjednik iz Cazina, 1932. morao napustiti familiju i radno mjesto i pribje}i u Albaniju radi terora tadanjih vlasti (Pozder~eve rije~i, op.a), koje su njega i njegovu familiju progonili kao istaknute Hrvate. Raznorazne kontroverze svih ovih godina i decenija prate Nuriju Pozderca, mijenjale su interpretacije o njegovom liku i djelu, ba{ kao i analize o kompletnoj familiji Pozderac. Nurija Pozderac je znao odabrati pravu stranu, ali se drào i nekih svojih temeljnih principa. On je znao dràti ozbiljne govore u Narodnoj skup{tini u Beogradu, posebno kada je bilo rije~i o agrarnoj reformi, a on se protivio oduzimanju pa{njaka od muslimanskih
ZLATKO HASANBEGOVI: Odreeni mit o Pozdercu nije nastao sluajno ve je on bio rezultat zamrenih odnosa meu jugoslavenskim i bosanskohercegovakim komunistima od pada Rankovia
posjednika i njihovoj dodjeli solunskim dobrovoljcima i sli~no. Pripadao je krugu Spahinin prista{a, ali njegov politi~ki utjecaj, po mom mi{ljenju, nikada nije pre{ao lokalne okvire. Mislim da ni njegov utjecaj u partizanima nije bio pretjerano veliki i da je dobrim dijelom samo bio ikebana u tom pokretu, bez obzira {to je bio jedan od potpredsjednika Izvr{nog odbora AVNOJ-a, obja{njava dr. Husnija Kamberovi}, direktor Instituta za istoriju Sarajevo. Zlatko Hasanbegovi} pi{e i sljede}e re~enice: Pozderac je vi{e od godinu dana nakon progla{enja NDH s obitelji ìvio u Cazinu u svojevrsnoj dru{tvenoj izolaciji, ali neometan od vlasti, bez izravnih dodira s ostalim politi~kim i dru{tvenm krugovima u Sarajevu i Zagrebu. Prema nekim navodima, odbijao je odre|ene pozive da promijeni neprijateljsko drànje prema NDH, jer bi Usta{e (...) sigurno pre{le i preko njegovih stavova, a to su i poku{ale, ali je Nurija odbio svaku saradnju s njima. Kolegica Medina Delali} prije nekoliko godina objavila je u na{em magazinu tekst o Pozdercima, bo{nja~kim Kennedyjevima, u kojem je pisala i o susretu Nurije Pozderca i Dàfer-bega Kulenovi}a, kojeg je Paveli} imenovao za potpredsjednika Vlade NDH. Kulenovi} je posjetio Nuriju Pozderca u Cazinu, prenio selame od poglavnika i ponudio mu mjesto u Vladi NDH, koriste}i Paveli}ev {ablon o Muslimanima kao hrvatskom cvije}u. Pozderac se zahvalio i po~ast odbio, uz jedino logi~no obja{njenje - selam }e{ i ti poglavniku, ali u takvoj }e dràvi, Dàfere, nakon {to zavr{e sa Srbima na red do}i i cvije}e. I Husnija Kamberovi} i Zlatko Hasanbegovi} vele da treba razdvojiti mit o Nuriji Pozdercu i stvarnog Nuriju Pozderca. [ta
STVARNI I MITOLO[KI NURIJA POZDERAC (I)

dalni{tva muslimanskih lidera, koja uklju~uje Mehmeda Spahu, Nuriju Pozderca, Dèmala Bijedi}a, Hamdiju Pozderca i jo{ neke istaknute muslimanske politi~are. nikakve kontakte sa novim vlastima NDH osim administrativne obaveze da dokaè porijeklo svoje imovine - govori o njegovom nezadovoljstvu Nezavisnom dràvom Hrvatskom, isti~e Kamberovi}. Svatko tko posegne za postoje}om literaturom o Nuriji Pozdercu shvatit }e da zapravo postoje dva Pozderca. Jedan je mitski Pozderac, (prvo)borac protiv fa{izma, potpredsjednik AVNOJ-a i sudionik bitke na Sutjesci, a drugi stvarni Pozderac, ~ovjek u svom vremenu. Klasi~no djelo mitskog pristupa je Pozder~eva romansirana socrealisti~ka biografija autora Vlade Kecmana iz 1987., ina~e poratnog rukovoditelja Udbe, u kojem se na temelju naknadnih sje}anja iznose brojne i uglavnom nelogi~ne tvrdnje koje se ne mogu potkrijepiti niti jednim dokumentom ili drugim relevantnim izvorom, te koje su ~esto u sukobu s pame}u i zdravim razumom. Odre|eni mit o Pozdercu nije nastao slu~ajno ve} je on bio rezultat zamr{enih odnosa me|u jugoslavenskim i bosanskohercegova~kim komunistima od pada Rankovi}a. Tada je zapo~ela ustavno-politi~ka debata u sklopu koje su se reinterpretirali ciljevi partizanske i komunisti~ke borbe, a koja je porodila latentni sukob izme|u onih koji su isticali da je primarni partizanski cilj bila obnova Jugoslavije i onih koji su naglasak stavljali na republi~ku dràvnost. Za muslimanske komuniste, posebice utjecajan kraji{ki klan Pozderaca, mit o Nuriji Pozdercu trebao je biti odre|ena politi~ka potpora, ali i odgovor na latentne prigovore da su pobjeda 1945. u prvom redu bili rezultat srpske ustani~ke borbe u Bosni i Hercegovini, a u kojoj muslimanske, i hrvatske, mase, osim malobrojnih komunista, sve do samog kraja rata nisu gotovo ni{ta pridonijele. Na ovo se kasnije nadogradila i pripovijest kako Nurija Pozderac na Sutjesci zapravo nije umro od posljedica neprijateljskog ranjavanja ve} od pucnja u le|a njegovih ratnih drugova. Time je Pozder~ev lik u{ao u panteon bo{nja~kih velikana, Mehmed Spaho, Dèmal Bijedi}, koji navodno nisu umrli ve} su bili ubijeni od ruke neprijatelja, nagla{ava Hasanbegovi}. Za kraj I dijela na{eg feljtona o Nuriji Pozdercu, uvijek vjerniku i nikada ~lanu Komunisti~ke partije Jugoslavije, oti}i }emo jo{ nakratko do porodi~nog stabla. Nurija Pozderac otac je tri k}erke: Sadete, Seide i Emine, te sina Seada. Sadeta i Emina su jo{ uvijek ìve i zdrave. Sadetina djeca su Sead i Sena, a Senina djeca Senka i Vuk Jeremi}. Eminin sin zove se Mi{o Ajaz, Seidin Adnan Hadìabdi}, a Seadova djeca Amir i Zlatan. Sa nekima od njih razgovara}emo u drugom dijelu na{e pri~e.
MITSKI PRISTUP
Ta mitolo{ka dimenzija je uvijek bila atraktivnija i privla~nija za {iru publiku nego ~vrste historijske ~injenice. A ~injenice su da je Nurija Pozderac jo{ pred Prvi svjetski rat ~ak drugovao sa nekim pripadnicima Mlade Bosne u Sarajevu, da je izme|u dva rata bio ~vrsto uz Mehmeda Spahu, koga je slijedio i u vremenu nakon 1935. kada je pristupio Stojadinovi}evoj Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici. U to je vrijeme on ~ak do{ao do pozicije potpredsjednika Narodne skup{tine u Beogradu, 1939., a po~etkom rata se pasivizirao i aktivirao se tek nakon partizanskog ulaska u Biha} i Cazinsku krajinu koncem 1942. godine. injenica je da je po~etak rata proveo u Cazinu, da nije bio podvrgnut nikakvoj torturi, da nije imao
Proglas Nurije Pozderca kraji{kim muslimanima 1942. godine
je, dakle, je mit, a {ta stvarnost? Njegov politi~ki anga`man u okviru Jugoslavenske muslimanske organizacije izme|u dva svjetska rata, te prelazak u partizane 1942. i smrt nakon ranjavanja u bitci na Sutjesci 1943. otvorili su prostor za stvaranje mita o njemu i njegovoj li~nosti. O njemu se uglavnom pisalo kao o uglednom Muslimanu Cazinske krajine koji je opredijeljen za NOP i koji je presudno utjecao na muslimansko uklju~ivanje u partizanski pokret. S druge strane, upravo zbog njegove predratne pripadnosti Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji neki su gradili mit o tome da je njegova smrt ostala nerazja{njena, odnosno sugerirali su da se radi o mogu}em ubojstvu, {to se, po mom mi{ljenju, odli~no uklapa u teoriju straMAJKE KRAJI[KE
ELI TAUBER: Broj ljudi koji su spaavali Jevreje u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini nije tako mali - 47. Ali, smatram da je realni broj nekoliko stotina ljudi, koji su direktno ili indirektno utjecali na spaavanje Jevreja
Hakija Pozderac pored nadgrobnih spomenika svoje majke Safije i supruge Nurije Pozderca Devlete
(Nastavi}e se)
53
PROJDI VILO
Opinske vlasti Ravnog su na muan nain iz spilje Vjetrenica i projekta njezinog revitaliziranja izgurale speleologe iz UDRUGE VJETRENICA; doktor IVO LUI, u otvorenom razgovoru za na list, govori o tome kako je, nakon decenijske borbe za ouvanje ovog jedinstvenog prirodnog fenomena, grubo istjeran iz projekta Vjetrenica
PODZEMNI TURIZAM ZAMELA IH VJETRENICA U HERCEGOVINI

54
JO[ JEDNO UBIJANJE RAVNOG
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
sve je izgledalo tako idili~no. Nakon nekoliko godina muke, moljakanja po svijetu, traganjem za ulaga~ima i donatorima, najljep{a bh. spilja Vjetrenica, jedinstvena takve vrste u svijetu, proteklog je ljeta postala odredi{te mnogobrojnih turista, ovda{njih i inozemnih koji su hrlili zaviriti u nju, istraìti njene dubine, pogledati ~ovje~iju ribicu, diviti se podzemnim jezerima... Ure|ena je rasvjeta, staze su dotjerane, angaìrani su vodi~i, animirane djevojke-vile... inilo se kako je projekat Vjetrenice jedna od rijetkih uspje{nih poslijeratnih bh. pri~a, djelo ljudi zaljubljenih u svoj kraj, u mjesto gdje je poginula prva `rtva agresije na BiH. No, ispostavit }e se kako je pri~a o Vjetrenici daleko od idili~ne kakvom ju se predstavlja protekle dvije godine. Jer iz projekta ure|enja i odràvanja spilje, na bezo~an na~in, protjeran je doktor Ivo Lu~i}, ~elnik speleolo{ke udruge Vjetrenica, najzaslu`niji za njezinu obnovu i stavljanje na kandidatsku listu spomenika UNESCO-a. Sve radi nekoliko stotina hiljada maraka.
POLA MILIONA JE POLA MILIONA

U biti, radi se o ru{enju jedne autohtone i vrlo plodne ideje-projekta koja je volonterski okupila stru~njake iz regije i svijeta, uklju~uju}i i slu`benu suradnju tri akademije nauka (slovensku, rumunjsku i bh.). Njezin cilj je bio Vjetrenicu stru~no i organizacijski postaviti kao jedno od klju~nih svjetskih znanstvenih, edukativnih i privrednih sredi{ta te vrste, kaè nam doktor Lu~i}, poku{avaju}i pojasniti razloge za{to je, nakon decenijskog rada, istjeran iz spilje. Izme|u ostalog, Lu~i} je u Zagrebu objavio i monografiju o Vjetrenici, u dugogodi{njem donkihotovskom poku{aju da Vjetrenicu i njene ljepote pribliè ljudima. Njegov brat Andrija dugo je radio kao vodi~, no prije nekoliko godina je skinut sa platnog spiska zaposlenih u op}ini. Andrija Lu~i} je osniva~ i direktor op}inskog JP Vjetrenica - Popovo polje, koje je na poticaj Udruge osnovano u Ravnom da premosti nepostojanje sli~ne institucije u BiH. Kada je op}ina preuzela poduze}e, ba~en je na ulicu i od 2009. je nezaposlen i ìgosan u op}ini Ravno kao neprijatelj. Danas je te{ko bolestan. Ivo Lu~i}, pak, nastavlja poja{njavati {ta se de{avalo sa njihovim projektom. Vjetrenica je po preporuci {efa IUCN-a za kr{ prof. dr. Elerija Hamiltona-Smitha trebala postati nacionalni park koji bi zahvatio otprilike ju`nu polovicu op}ine Ravno, a na globalnom planu biti upisana u Svjetsku ba{tinu kao prvo prirodno dobro iz BiH,
55
Vladari Ravnog, potpomognuti ministrom Nevenkom Hercegom, odlu~ili su Ivi Lu~i}u zabraniti bavljenje njegovim ìvotnim djelom
PROJDI VILO
kaè, nastavljaju}i: Svjetsko pitanje Vjetrenice svedeno je na interes nekoliko lokalnih i nekoliko skrivenih me{etara, koji su sve pravdali s pet novih radnih mjesta. Op}ina Ravno nije imala nikakvu stru~nu infrastrukturu ni za puno banalnija pitanja. Ustvari, klju~no je bilo da je desetogodi{nja ideja Vjetrenice u me|uvremenu priskrbila nekih 500.000 maraka, koje su trebali potro{iti op}inari a ne ljudi na projektu. Speleolo{ka udruga nikada nije dovodila u pitanja lokalnu upravu kao nominalnog vlasnika i bili smo spremni pripisati joj sve zasluge, ali da sve bude po najvi{im kriterijima, {to prili~i najve}em dobru te vrste u svijetu. Da sve pro|e onako kako su zamislili u op}ini, kasnije se pobrinuo federalni ministar Nevenko Herceg. Isprva je podràvao udrugu, osigurao neka sredstva iz budèta no nakon pomirenja dva HDZ-a, Herceg je okrenuo }urak i podrào izbacivanje Lu~i}a iz projekta. Sve zbog oko 500 hiljada maraka koje je svojim radom Udruga prikupila kako bi revitalizirala Vjetrenicu. Op}inari su sma-
DOKTOR IVO LUI: Kada su lokalni monici shvatili da silom ne mogu istjerati Luia i njegove suradnike poeli su ih optuivati za krau skeleta iz spilje
trali da taj novac pripada njima. Angaìrali su lokalne policajce koji su Lu~i}u u nekoliko navrata prijetili a onda ih, kona~no, i fizi~ki odstranili. Preuzimanje Vjetrenice je ura|eno uz pomo} fizi~kog nasilja, ~este upotrebe policije koja je stavljena u slu`bu lokalne grupe politi~ara, i uz trokratno pozivanje vodstva udruge na kriminalisti~ku policiju, kaè nam Lu~i} iznose}i dalje {okantne tvrdnje. U lokalnoj zajednici je stvorena atmosfera lin~a lansiranjem dvostrukih iracionalnih argumenata: prvo da su bra}a Lu~i}i izdajice koji }e Vjetrenicu prodati muslimanima i da su, dabome, pokrali sve pare od Vjetrenice. Ministar Herceg, koji je odobrio nasilje na razini sektora, formirao je toboè neku komisiju koja je kori{tena kao argument da u Vjetrenici nema invazivnih radnji. Kori{tena su imena dva biologa koja nisu upu}ena u speleologiju i Vjetrenicu (koja su u neslu`benoj komunikaciji odbacila da su sudjelovali u tome), jedan ~lan WWF iz BiH i neki drugi. Tako|er, Hercegovo ministarstvo fabriciralo je podatke za odgovor Bernskoj konvenciji koja je na pritu`bu ANUBiH traìla obja{njenje od BiH. Dràvna Komisija za spomenike je laìrala peticiju udruge za za{titu Vjetrenice, pretvaraju}i je iz tipa kulturni pejza` u kulturno dobro, ~ime su se odrekli nadle`nosti. Konzultanti koji su radili studiju izvodljivosti za
56
uklju~uju}i regionalne stru~njake i intelektualce. Policija je bila u rukama politike.
DOKTOR, A NE [IBICAR
Kada su shvatili da prljavi projekat protjerivanja ne}e pro}i ba{ lako, pribjegli su jo{ surovijoj taktici. Optuìli su Lu~i}a i njegove kolege da kradu kosture ìvotinja iz Vjetrenice. Vjetrenica ima dugu povijest ozbiljnih istraìvanja. Godine 1929. na njoj je obranjen prvi doktorat. Tako|er, ima dugu neslu`benu turisti~ku
za{ti}eno podru~je Vjetrenice imali su unaprijed sugestiju da je najbolje da Vjetrenica ostane na razini kantona. Opet, moè biti prva u svijetu, ali je drugorazredna u BiH. Nisu uzeti u obzir apeli 4000 najve}ih stru~njaka svijeta,
Stani{te ~ovje~ije ribice
JO[ JEDNO UBIJANJE RAVNOG

SRAMNA ULOGA
Federalni ministar Nevenko Herceg
povijest, a slu`beno je otvorena s motelom i elektrificirana 1964. Bila je veliki i zanosni projekt tada mlade Bosne i
Hercegovine. Op}ina Ravno nije zaslu`na za njezino zadnje otvaranje, pri~a Lu~i}. Vjetrenica je dugo nakon rata bila otvorena i neza{ti}ena, pa je Speleolo{ka udruga osnovana s misijom da je o~uva. Op}ina se uklju~ila kad je sjela lova, i kad je shvatila da je krajnje vrijeme da uni{ti univerzalni okvir i transparentni pristup. Nakon nasilnog preuzimanja, ostali su projekti i poduze}e za upravljanje koje je razvila udruga, koje su zaposjeli, vodstvo je izba~eno na ulicu, bez posla i pla}e. Nakon {to je imenovana, nova direktorica poduze}a Vjetrenica je izjavila u jednoj tv emisiji da su zatekli praznu Vjetrenicu jer su nezasitni znanstvenici pokupili sve ìvotinje koje su postojale uz stazu, izjedna~iv{i najzaslu`nije, svjetski slavne stru~njake s obi~nim {ibicarima. Rezultat op}inskih vlasti? Danas u Ravnom nema nikoga ko ima znanja i sposobnosti odgovorno upravljati spiljom. Ali ima privatnika koji su otkupili staru zgradu èljezni~ke stanice i okolne objekte, obnoviv{i ih tako da odudaraju od ostalih zgrada. Ura|eno je to sa zgradom stanice na nakaradan na~in, iako je udruga od vlasti u Be~u dobila originalan projekat stanice iz
Crteì u unutra{njosti Vjetrenice Crteì u unutra{njosti Vjetrenice
vremena Austro-Ugarske monarhije, èle}i na}i sredstva da ju se tako i restaurira i u njoj otvori muzej. Speleolo{ka udruga je godinama s vlastima razvijala ideju osnivanja federalnog zavoda za za{titu prirode kao institucije koja }e propisati standarde upravljanja i monitoringa te osigurati kontrolu upravljanja i nad Vjetrenicom. Udruga je o~ekivala osnivanje zavoda da mu preda odgovornost nad Vjetrenicom. To se nije dogodilo. Danas u Vjetrenici, pa naàlost ni u cijeloj Hercegovini, nemate nikoga tko bi mogao odgovorno preuzeti Vjetrenicu jer nema zna nja, kaè Lu~i}, dodaju}i: Ne sumnjam u mlade ljude koji rade kao vodi~i, ne sumnjam u njihov trud, ljudske kvalitete i gostoprimstvo. Ali, {ta ste od njih mogli saznati? Da je u Vjetrenici 55 a ne 101 podzemna vrsta, po ~emu je Vjetrenica ne druga u Evropi nego prva u svijetu; da tamo ima mnogo skeleta medvjeda, a nema nego samo jedan; da se ne zna kako su leopardi u{li, a to je upravo bila tema nedavne doktorske disertacije. Impresionirali su vas besmislenim upozorenjem da ne slikate ~ovje~ju ribicu? Jeftinim mitologiziranjem vila i hajduka? Atestima za turisti~ke vodi~e? Upornim opstrukcijama ideje Vjetrenice i slabljenjem njezina integriteta, bitno je naru{ena mogu}nost adekvatnog upravljanja Vjetrenicom. Strate{ka gra|evina, èljezni~ka stanica, prodana je privatnoj osobi. Izgra|ene su nove gra|evine koje su naru{ile tradicijski urbanizam, jednu od klju~nih odlika kulturnog pejzaà. Tokom jednog od brojnih susreta s na~elnikom op}ine, kojem je bila prisutna i biv{a federalna ministrica erkez, bili smo uvjeravani da nove gradnje ne}e biti. Upravljanje koje sebi postavlja za cilj napuniti Vjetrenicu turistima, moè se samo nestru~njacima ~initi velikim djelom. U blizini Dubrovnika to nije nikakav problem. Problem ju je o~uvati. Zbog svega u~injenog, doktor Lu~i} odlu~io je podi}i krivi~nu prijavu SIPA-i. Ako ni zbog ~ega drugog, onda zbog kra|e idejnog rje{enja projekta osvjetljenja koje je za Udrugu napravio stru~njak iz Australije, a koju su op}inari iskopirali i predstavili kao svojih ruku djelo. No, kao i mnoge druge, prijava se ve} godinu dana kiseli u nekoj od ladica Tuìteljstva BiH...
57
BERININE ÂKRE
GLUMCI NA SNIMANJU U SARAJEVU

Branko \uri} \uro, Mira Furlan i Marija Piki} tuma~e glavne uloge u filmu Berinine ~akre
U Sarajevu je prije nekoliko dana poelo snimanje dugometranog igranog filma BERININE AKRE sarajevskog scenariste i reditelja FARUKA LONAREVIA; bili smo na prvoj klapi koja je pala u blizini mosta obanija i u razgovoru sa rediteljem i glavnim akterima MIROM FURLAN, BRANKOM URIEM UROM i MARIJOM PIKI pokuali saznati o emu govori ova filmska pria...
Lon~arevi}: Ovo je film bez rata, politike, nacionalnog i religijskog problema; mo`da je zato trebalo pet godina da ga isproduciramo
58
FARUKOVA PRVA KLAPA
PRIA O ODRASTANJU I UMIRANJU

Zlatnog medvjeda za Grbavicu Jasmile @bani} i niza drugih priznanja na evropskim i svjetskim filmskim smotrama... Sve skromniji produkcijski uvjeti i budèti za razvoj filmskih projekata ustanovljeni kroz Fondaciju za kinematografiju FBiH nu`no diktiraju pronalaènje stranih producenata za svaki novi dugometra`ni igrani film, a ako u scenariju tog filma nemate barem dva, tri elementa nabrojana na po~etku ovog teksta, strane investitore }ete te{ko prona}i.
problem, religijski problem, rat i takve stvari... A kad toga nemate u pri~i koja nastaje u ovoj regiji, onda je realno o~ekivati da }ete jako te{ko prona}i producente. Ipak, uspjeli smo kona~no sklopiti taj budèt, kaè Lon~arevi}. Svoj prvi dugometra`ni film Mama i tata Lon~arevi} je snimio 2006. godine. Premijerno prikazan na 12. Sarajevo Film Festivalu, gdje je osvojio Specijalnu nagradu ìrija, Mama i tata bio je svojevrstan filmski eksperiment o ostarjelom paru i njihovom me|usobnom odnosu nakon decenija braka i svakodnevnih ustaljenih rituala, snimljen u maniru reality showa. Lon~arevi} je ve} sa svojim prvjencem pokazao autorski interes za filmske pri~e koje se odvijaju na mikroplanu, unutar porodice, a sli~nom putanjom nastavlja i sa svojim novim filmom. Berinine ~akre pri~a su o sarajevskoj porodici ~iji je stub majka Jasna, koja upravo ulazi u terminalnu fazu raka dojke sa kojim se bori ve} devet godina. Njen mu` Mladen ne zna kako da se nosi sa izvjesnim skorim gubitkom supruge, njihova starija k}erka Berina
SUOÂVANJE SA SMR]U I IRONIJA @IVOTA

Sa sli~nim problemima suo~io se sarajevski reditelj Faruk Lon~arevi} u pripremama za realizaciju svog novog igranog filma pod naslovom Berinine ~akre, ~ija je prva klapa zvani~no pala proteklog vikenda u blizini mosta obanija u Sarajevu. Nisam bio spreman na to da se prilago|avam i da pravim neke ustupke u smislu scenarija i mo`da je zato trebalo pet godina da isproduciramo ovaj film. Kada kaèm ustupke, mislim na nacionalni
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
at, tranzicijsko dru{tvo, politika, vjera, nacionalizam - sve su to pitanja koja gotovo neizbje`no prate bosanskohercegova~ku filmsku produkciju u posljednjih dvadesetak godina. Upravo te najva`nije odrednice po kojima je, naàlost, na{a zemlja globalno (pre)poznata u svijetu, bh. kinematografiji i doma}im filmskim autorima donijele su i neke od najve}ih uspjeha u njenoj istoriji, po~ev od Oscara Danisu Tanovi}u za Ni~iju zemlju, koji se sada ve} nostalgi~no spominje, preko berlinskog
INTIMNA FILMSKA PRIÂ

Film je dijelom zasnovan na li~nom iskustvu autora Faruka Lon~arevi}a 59
BERININE ÂKRE
mlada je umjetnica koja tako|er poku{ava prihvatiti neizbje`nu smrt majke, dok istovremeno tek otkriva ìvot i vlastitu seksualnost, a mla|a k}erka Luna izuzetno je povu~ena i djetinjasta... Berina je u potrazi za nadom i poku{ava spasiti majku na jedini na~in koji zna - kroz magiju, obrede, vjeru... Berinine ~akre dijelom su zasnovane na li~nom iskustvu scenariste i reditelja Lon~arevi}a. Ali kako to obi~no biva kod takvih stvari, ispostavilo se da i mnogi ~lanovi filmske ekipe dijele sli~no iskustvo iz vlastitih porodica. Me|u njima je i Mira Furlan, koja u filmu tuma~i ulogu Jasne. Naàlost, imam veliko iskustvo sa ovom temom. Moja mama je bolovala od iste bolesti kao Jasna u filmu, tako da sam ovu ulogu negdje shvatila kao dug pro{losti i toj borbi moje majke, pri~a Mira Furlan. . Scenarij je vrlo potresan i nisam u ovom projektu od ju~er - to je pri~a o kojoj sa Farukom razgovaramo ve} skoro tri godine i drago mi je {to sada kona~no kre}emo sa njenom realizacijom. Prema njenim rije~ima, ovaj film nije ona vrsta projekta u koji se ulazi sa rado{}u, nego jednostavno iz potrebe da se pozabavi ozbiljnom i va`nom temom. To je jedna mala pri~a o porodici u koju je u{la bolest, a sa njom i nesre}a i bol. To je pri~a o odrastanju i umiranju, o paralelnom otkrivanju ìvota mlade djevojke i umiranju njene mame. Dok se majka priprema za blisku i neizbje`nu smrt, njena k}erka istovremeno otkriva ljubav, seks... Tako|er, majka ima veoma kompliciran odnos prema svojoj k}erki, koja èli ìvjeti punim plu}ima i ne èli se baviti bole{}u, niti razmi{ljati o tome... Sve su to univerzalne, ljudske teme, obja{njava Mira Furlan. Posebno je zanimljivo to {to je Jasna ljekar koji se upravo bavi tom bole{}u od koje oboli. To je jedna od onih ìvotnih ironija kroz koju se neizbje`no name}e pitanje koliko uop}e imamo kontrole nad svojim ìvotom. I u stvarnom ìvotu, uprkos tome {to se svakodnevno susre}u sa takvim pri~ama, ljekari ~esto misle da imaju kontrolu nad bole{}u i da se to njima ne moè dogoditi... A doga|a se, i bez obzira na to koliko se ~ovjek borio, samo rijetki uspiju pobijediti takvu bolest. Partner Furlanovoj u filmu je Branko \uri} \uro, koji tuma~i ulogu njenog supruga Mladena. \uro kaè da se za ovu ulogu nije morao posebno pripremati. Mladen je Sarajlija i ~ovjek vrlo sli~an meni, ~ak i sa sli~nim iskustvom tako da, {to se mene ti~e, nema tu nekog velikog bijega od realnosti. On je poprili~no ravan lik od po~etka do kraja pri~e i kod njega nema nekih velikih potresa i promjena, bez obzira na svu tu dramu koja ga okruùje. ini mi se da }e kompletan rediteljski
60
MIRA FURLAN O ULOZI JASNE: Naalost, imam veliko iskustvo sa ovom temom. Moja mama je bolovala od iste bolesti kao Jasna u filmu, tako da sam ovu ulogu negdje shvatila kao dug prolosti i toj borbi moje majke
GLUMA^KA I AUTORSKA EKIPA FILMA
pristup ovom filmu biti u tom jednom mirnom, odmjerenom maniru, obja{njava \uri}. Uloga Berine pripala je mladoj trebinjskoj glumici Mariji Piki}, koju je bosanskohercegova~ka publika upoznala kroz film Djeca Aide Begi}, u kojem je tako|er tuma~ila glavnu ulogu. Upravo joj je ta debitantska uloga donijela i anga`man u projektu Faruka Lon~arevi}a koji je bio impresioniran na~inom na koji je Marija odigrala svoj lik u Djeci, za koji je dobila i Srce Sarajeva za najbolju ènsku ulogu ljetos na Sarajevo Film Festivalu. Uloga Berine je veoma te{ka i zahtjevna, kao i cijeli ovaj film, upravo zato
Impresivne biografije i naporan rad

Film Berinine ~akre je bosanskohercegova~ko-njema~ko-slovena~ka koprodukcija. Producent u BiH je SCCA/pro.ba iz Sarajeva, u Njema~koj Detail film iz Hamburga, a u Sloveniji Vertigo/Emotionfilm iz Ljubljane. Producenti filma su Amra Bak{i} âmo i Adis \apo, a ukupan budèt iznosi oko 750.000 eura. Projekat su podràli Fondacija za kinematografiju, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo te evropski fond za podr{ku koprodukcijama Eurimages. Pored pomenutih glumaca, uloge u filmu ostvari}e i Edina Kordi}, Sanja Vejnovi} i Igor Skvarica. Scenograf je Osman Arslanagi}, kostimografkinja Lejla Graho, a direktor fotografije je rumunski snimatelj Oleg Mutu, koji je radio na filmovima Cristiana Mungiua i Sergeja Loznice. Ekipa je zaista fenomenalna, ~ini mi se da ja ovdje imam najslabiju biografiju, kroz smijeh kaè reditelj Lon~arevi}. Posebno mi je drago {to smo uspjeli da dobijemo Olega Mutua za snimatelja, a {to se ti~e glumaca, nikoga od njih ne treba posebno predstavljati. Sretan sam {to imam priliku raditi s Mirom, \urom, Sanjom i vidjeti ih kako ulaze u ne{to sasvim druga~ije od onoga {to su radili do sada. Pre{li su neki prag koji do sada nisu prelazili, {to zna~i da moja ideja ve} dobija neki svoj smisao i ìvot. Sve se odvijalo u jednom vrlo duga~kom kontinuitetu i trebalo je jako puno energije da se cijela pri~a akumulira i posloì. Radimo naporno, ali lijepo nam je i osje}amo da pravimo ne{to vrlo zna~ajno, isti~e Lon~arevi}.
FARUKOVA PRVA KLAPA

MARIJA KAO BERINA MARIJA KAO BERINA
Naslovna uloga pripala je mladoj Naslovna uloga pripala je mladoj trebinjskoj glumici Mariji Piki} trebinjskoj glumici Mariji Piki}
PODR[KA KOLEGAMA
Na prvu klapu do{ao je i oskarovac Danis Tanovi}
{to je to jedna intimna pri~a koja se de{ava u okviru ~etiri zida. Naàlost, to je pri~a koja se dogodila jako velikom broju porodica, a mislim da nikada do sada nije ispri~ana na ovako intiman i realisti~an na~in kao {to }e to biti u Farukovom filmu, nagla{ava Marija. Nije izostavljen nijedan, pa ~ak ni onaj najteì i najbrutalniji momenat u svakodnevnoj borbi sa te{kom bole{}u. To suo~avanje sa izvjesnom smr}u svaki ~lan porodice doìvljava na druga~iji na~in i zati~e ih u razli~itim fazama njihovog ìvota, njihove zrelosti, interesa, ciljeva, me|uodnosa... Berina kao lik i njena interesovanja su dosta jasno napisani, ona je jedna prili~no introvertna, ekscentri~na osoba... Cijeli scenarij je jako slojevito ispisan i na{ zadatak je da ga iznesemo na najìvotniji, najljudskiji mogu}i na~in. Veliki je posao pred nama i
veliki izazov, ali vjerujem da }emo uspjeti da ostvarimo ono {to smo zamislili, zaklju~uje ova mlada glumica.
KOLEKTIVNO ISKUSTVO
Kao valjda i svaka filmska pri~a, i Berinine ~akre su nastale po nekom kolektivnom iskustvu, mada su djelomi~no bazirane na istinitoj pri~i, ali u su{tini to i nije pretjerano va`no zato {to se ispostavilo da dobar dio ekipe, naàlost, ima upravo to iskustvo koje je u fokusu ovog filma, dodaje reditelj Lon~arevi}. Mislim da smo i u scenariju i u na~inu na koji radimo film uspjeli izbje}i bilo kakvu vrstu tog tranzicijskog pogleda izvana na Bosnu i Hercegovinu i dru{tvo u kojem danas ìvimo. Takva perspektiva mi apsolutno nije bila interes, jer pitanja smrti, seksu-
alnosti i borbe sa karcinomom nisu i ne mogu biti nu`no vezana za Bosnu i Hercegovinu. Dakle, ne pravimo evropski, ni bosanski film - pravimo samo film. A {ta }e na kraju od toga ispasti, vidje}emo. Ja sam u ovom projektu ve} deset godina i te{ko mi je predvidjeti kako }e publika reagovati. Nadam se da }e film imati ono zna~enje koje mu svaki gledalac bude dao, to bi bilo idealno, zaklju~uje Faruk Lon~arevi}. Ako sve bude teklo po planu, najve}i dio snimanja filma trebao bi biti zavr{en do sredine decembra, a Berinine ~akre do}i }e pred publiku negdje tokom idu}e godine, najvjerovatnije premijerno na narednom Sarajevo Film Festivalu. Ekipi èlimo sretan i uspje{an rad, a mi se unaprijed radujemo bosanskohercegova~kom filmu bez rata, politike, vjere, nacionalizma...
GILLETTE ODGOVOR NA ZAHTJEVE MU[KARACA ZA UGODNIM IZBRIJAVANJEM JE GILLETTE FUSION PROGLIDE

Gillette Fusion ProGlide je odlu~io okrenuti svijet naglava~ke i predstaviti brija~ koji omogu}ava nevjerovatno ugodno brijanje uz dlaku. [ta mu{karac moè vi{e poèljeti za odli~an po~etak dana? Mu{karci koriste razli~ite tehnike brijanja. Neki se briju povla~e}i brija~ uz dlaku, neki niz dlaku, ali ve}ina mu{karaca kombinuje ova dva na~ina. Rezultat toga je da se mnoge dlake sijeku suprotno od smjera njihovog rasta. Gillette Fusion ProGlide tehnologija je dizajnirana da osigura nevjerovatnu ugodu pri izbrijavanju, zahvaljuju}i: Tanjim sje~ivima glatkih ivica koje omogu}avaju manji otpor, klize po koì i nje`nije sijeku dlaku; Sistemu mikro~e{lja, koji pomaè optimalnom navo|enju dlake na sje~ivo. Liniija proizvoda za njegu koè mu{karca Gillette Fusion ProGlide gel za brijanje Gillette PRO 3u1 Instant balzam za hidrataciju Gillette PRO losion poslije brijanja
61
NA[ BRAT, ALEKSA
INTERVIEW
Branislav Lei
glumac
Zamoli glumca da izjavi neto za novine u kojima radi, a on ti da intervju, ist, iskren i potpuno otvoren, ba kao da pred tobom izgovara neki od genijalnih monologa; BRANISLAV LEI (57), jedan od najveih ivuih srbijanskih glumaca, nije nam previe priao o svojim ulogama, ve o nama onakvima kakvi jesmo, ta nismo a ta, pak, moemo biti, samo ako budemo normalni
Ne postoji druga podela osim one jesi li pravi ili nisi, jesi li hadìja ili nisi
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
na{em pro{losedmi~nom izdanju, u tekst o premijeri dokumentarnog filma Walter: Mit. Legenda. Stvarnost Andreja A}ina u Beogradu uvrstili smo i izjavu glumca Branislava Le~i}a. No, ta izjava, koju }emo sada objaviti integralno, u beogradskom Jazz Clubu Iguana pretvorila se u intervju, koji je tako|e ispred vas, po{tovani ~itaoci. A na samom po~etku... Svi|a mi se ono od Dubioze kolektiva: Vrati}e se Valter, jeba}e vam mater... kaè veliki srbijanski glumac.
TEGOVI SU SVE TE@I I TE@I

Po Vama, dokumentarni film Andreja A}ina ima tri nivoa, ako sam dobro shvatio uvod u na{ razgovor? Da. Prvi je svakako realni Valter, koji je zanimljiv kao ~ovek i kao pri~a, kao istorijska li~nost i pripada, naravno, vremenu u kojem je ìveo. Simboli~no i zna~ajno jeste to {to ba{ na kraju svog puta, kada je trebao da uìva u plodovima dobijenog, bilo kako da uìva, biva ubijen. I to na na~in da se posumnja kako je ubijen od strane svojih, a ne od nekih drugih. Prosto, takav kapacitet i takav buntovnik ne moè a da ne zasmeta onima koji imaju druge planove. Ali, to je sudbina svih buntovnika. Slede}a etapa je pri~a o Velimiru Bati @ivojinovi}u, koji je sam postao Valter, simbol bunta izdr`ljivo{}u, uporno{}u u nekom svom ratu sa ìvotom i okolinom.
62
I tre}i nivo je Va{ odgovor na pitanje kako to sve zajedno sa Valterom funkcioni{e danas? Danas, posle svih iskustava koje imamo. Svi mi koji smo ìveli u zajedni~koj dràvi, a sada u vi{e dràva, ose}amo sna`nu potrebu da se nekako izrazimo, ne samo kroz svoje profesije nego i kroz jedan vapaj i krik, i da ne bude, {to se kaè u filmu, na{ bunt izraèn ~itanjem recepata. Ve} da bude kako smo primenili recept, zna~i kako smo uzeli stvar u svoje ruke. A uzeti danas stvar u svoje ruke, kada su toliko iskliznule iz na{ih ruku, zaista je podvig. Kad to kaèm, ne mislim na bilo kakvo formiranje novih dràva, ja govorim o jednom zajedni~kom duhu koji ovde postoji, koji je negovan i kojem mi pripadamo. Koliko god se mi protiv toga borili. Taj duh nije samo na{, taj duh po~inje sve vi{e da pripada svetu. I tu se krije srce Valtera. To je njegova du{a. I taj bunt }e da se artikuli{e, siguran sam.
Ma, ne{to su ti buntovi preslabi i preblijedi, a mi i dalje siroma{ni. Siroma{nog, obespravljenog ~oveka, sa novim tegovima koje on ne prime}uje, ohrabruju time {to mu je stan u kome je ìveo - manji. Ali, kao tvoj je. Nije ni{ta na{e. To se mi samo zavaravamo. Dobili smo sobe sa imenima Bosna, Srbija ili Hrvatska, ali to uop{te nije na{e vlasni{tvo. A to {to mi u tome uìvamo i mislimo da smo se oslobodili jeste kurac. Ni{ta se mi nismo oslobodili. Mi smo se zarobili. Ozbiljno. Ta svest do nas tek treba da stigne. A jesu li ti tegovi s godinama sve teì i teì? Normalno da jesu. Za{to? Pa, zato {to je ekonomija u pitanju, jebiga. Ekonomsko ropstvo. Nemamo razvijenu duhovnu svest, prisustvo ravnoteè izme|u realnosti i na{eg autenti~nog duha. E, da smo na tome radili, nas ne bi mogli da jebu kako oni ho}e. Nego bi, jednostavno, imali respekta zato {to razumemo igru. Ali s obzirom da smo podatni naivci koji su se odmah zalepili za nacionalizme, za nove dràve, za religijske ratove, za ne znam ni ja {ta sve, mi smo se dali kao materijal ohoho onoliko i sasvim je u redu da se to i desi, kad smo ov~ice za klanje. Nismo valjda? Jesmo, a voleo bih da smo ovce sa vu~ijom pame}u. Da imamo du{u pitome
PIR MALOGRAANA: Svest malograanska samo na momente negde izbije u pojedincu, koji je eventualno svestan ta se deava, ali on biva uguen. Jer su ove struje jae, zato to je u pitanju interes
LEKA ZA SVAKU BOLEST

SPREMAN ZA ANTOLOGIJU
Branislav Le~i} jedan je od najzna~ajnijih srbijanskih glumaca u istoriji
63
NA[ BRAT, ALEKSA
ov~ice, ali i da razumemo {ta to oni ho}e. Kad kaèm oni, mislim na sve. I na politi~ku, ekonomsku oligarhiju koja vlada svetom, ali i na na{e oligarhije koje nam du{u uze{e, a pokori{e nas i zarobi{e nas. Sve manje imamo, sve smo sku~eniji, a to se zove na{e. I trebam da uìvam u tome na{e, a sve sam u manjem prostoru i sve mi se vi{e pamet smanjuje i sve vi{e trebam da mrzim i ne razumem i da podozrevam i da se raspitujem ko je odakle, a govorimo istim jezikom i imamo istu du{u. Ne postoji druga podela osim one jesi li pravi ili nisi, jesi li hadìja ili nisi.
PROBLEMATIÂN I POETIÂN
Scene iz filma Specijalno vaspitanje (gore, lijevo) i TV serija Sivi dom (gore, desno) i Moj brat Aleksa (desno) u kojima je Branislav Le~i} odigrao briljantne uloge
HVALA BOGU
A, jesmo li se pomirili, svi na ovim prostorima, barem kada govorimo u Va{oj profesiji, o nepatvorenoj gluma~koj igri? Vidi, kultura je uvek i{la korak napred i pravila te veze. Po{to ona po definiciji i jeste komunikacija. Jebe{ kulturu koja ne komunicira. [ta zna~i nacionalna kultura? Zatvorena, nekomunikativna, sama sebi dovoljna. To zna~i da si potpisao epitaf na grob. I umire{, samo {to nisi svestan toga. Kov~eg ti je super, uglancan, sjajan, ali si u njemu. Tako da je kultura uvek pravila te iskorake i hvala Bogu da je tako. Ali, ne mislim da je to dovoljno. I ne mislim da je to ve~no. I mi smo ljudi, i mi zavisimo od ovih koji nam leba daju. Zna~i i mi moèmo da se, kako da kaèm, zatalasamo u onom pravcu koji je njima neophodan i potreban da ih ili slavimo ili veli~amo u njihovim malogra|anskim idejama. Jedan deo umetnika i to }e uraditi zarad opstanka, a ima i onih koji }e rado da sluè zato {to jednostavno druk~ije ne mogu da se izraze i da budu umetnici osim da su uz vlast. Mada ste i Vi nekad bili aktivni u izvr{noj vlasti, kao ministar kulture u Vladi pokojnog Zorana \in|i}a. Da li ste se ikada pokajali {to ste u{li u politiku? Ne, nisam se pokajao. Zato {to sam ìvot uvek shvatao kao pro{irenje svesti, kao nove izazove koji mi omogu}avaju da budem ono {to jesam. A ne da budem neko drugi. Zna~i, kad menjam uloge, nisam tu
64
LEKA, GLUMÎNA
Specijalno vaspitan za sve uloge

godine. I od tada je glumac kojeg prepoznaju i kao zlog momka na filmskom platnu i televizijskom ekranu. Dijametralno suprotno od Branislava Le~i}a u privatnom ìvotu. A da kao glumac nije uvijek zao, dokaz je uloga direktora Ivana \akovi}a u TV seriji Televizije Sarajevo Pri~e iz fabrike, koju je reìrao Vojislav Mila{evi}. U toj seriji, onako nevinoj i nepretencioznoj, koja je i metafora za neka ljep{a i sretnija vremena, igrao je izvrsnog ~ovjeka. Ne}emo nabrajati sve njegove uloge, imate valjda internet. Zapravo, ne}emo vi{e nijednu spomenuti. Osim lika Milo{a Radeki}a kojeg je tuma~io u filmu Gluvi barut Bate êngi}a, snimljenog u sumrak Jugoslavije i praskozorje rata na njenoj nekada{njoj teritoriji. Stalni je ~lan i prvak Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u Beogradu. A diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1978., kada je imao dvadeset i tri godine. Ro|en je u [apcu. I ovda{njoj teatarskoj publici Branislav Le~i} - reditelj gotovo da je nepoznat. Posljednja predstava koju je reìrao zove se Indigo, a igra se u beogradskom Domu omladine. Branislav Le~i} ne gleda filmove i TV serije u kojima je igrao. [teta!
Prvi dugometra`ni igrani film u kojem je igrao Branislav Le~i} bio je Specijalno vaspitanje Gorana Markovi}a, 1977.
LEKA ZA SVAKU BOLEST

da bih bio neko drugi, nego da bih pro{irio svoj kapacitet razumevanja du{e i ~oveka. Da nisam bio u politici, ne bih toliko shvatio prirodu na{eg ~oveka i du{u na{eg ~oveka, bez obzira kako mu je ime, bez obzira {ta je postigao, bez obzira koliko para ima. Iz pozicije vlasti to sam mnogo bolje video nego iz pozicije glumca. Vidi li se iz pozicije vlasti bolje i Mostar, grad u kojem ste snimali film i TV seriju o Aleksi [anti}u? [ta snimali, igrali lik velikog mostarskog pjesnika... Bio sam i na otvaranju Cluba Aleksa, preko puta hotela Bristol, kod Aleksandre Savi}. Jadno je u Mostaru danas, ba{ kao i u svakom gradu u kojem pobedi malogra|an{tina. A mi nismo uspeli da defini{emo, barem ne u ve}ini slu~ajeva, da je sada{nja politi~ka oligarhija na vlasti malogra|anska do koske. Ne samo u Mostaru gradu, nego u celoj biv{oj zemlji. Svest malogra|anska samo na momente negde izbije u pojedincu, koji je eventualno svestan {ta se de{ava, ali on biva ugu{en. Jer su ove struje ja~e, zato {to je u pitanju interes. Ekonomski, pre svega. Danas je taj interes toliko jak da }e ljudi radije prodati dràvu i njene {anse za budu}nost zarad li~ne koristi. To se vidi na svakom koraku i zabava je za duhovno nezrele. SVE BILO JE POLITIKA
Le~i} je bio ministar kulture u Vladi pokojnog Zorana \in|i}a
BOSNA JE PRELEPA
A kako normalnom i ozbiljnom glumcu i ~ovjeku izgleda dana{nja Bosna i Hercegovina?
VAPAJ I KRIK: Svi mi koji smo iveli u zajednikoj dravi, a sada u vie drava, oseamo snanu potrebu da se nekako izrazimo, ne samo kroz svoje profesije nego i kroz jedan vapaj i krik, i da ne bude, to se kae u filmu, na bunt izraen itanjem recepata
ovek mora duboko da se zavu~e ili u se}anje ili da stvarno ode u prirodu gde nema mnogo ljudi, pa da kaè: uh, {to je lepa i uh, {to mi je ovde divno. A jeste, Bosna je prelepa! I uvek je imala taj jedan nevini duh. Ali, vidi{ kako taj nevini duh ume da se pretvori u ne{to {to moè da se povampiri i popije krv. Mislim, jedni drugima, je li tako. @ao mi je Bosne, ào mi je svih ovde. Ponekad mi se i pla~e. Ali, dobro... Stegnem zube pa plivam dalje. A sa pozicije [anti}a to je jo{ tu`nije. [anti} kao da nastavlja svoj ìvot u nepromenjenom obliku. A sva{ta je doìveo. Ne samo {to je sva{ta za ìvota doìveo, nego mu je i spomenik doìveo. Pa i on, kao duh. Spomenuh maloprije TV seriju, a kad smo ve} kod toga, sjetite li se ikad Sivog doma?
@ivot je san, Calderona de la Barce, {to sam i igrao. U Dubrovniku, na Min~eti, u reìji Du{ana Jovanovi}a. Dobio sam Orlanda za najbolje ostvarenje u deset godina Dubrova~kih ljetnih igara. Bilo je to godinu pre pojave Franje Tu|mana.
Kako Vam je danas u Dubrovniku? Nisam bio. Prosto me put nije naneo. Ali, mislim da je lepo. Dubrovnik je uvek bio lep grad. A, sad, {ta je... Dolaze nove generacije, menja se svest, sve je druk~ije. Da li se neko se}a i da li uop{te ima potrebu da se se}a? Mo`da neko èli da zaboravi. Nekad se brakovi rasture sa ose}anjem: najzad sloboda, a nekad se rasture a da nisi ni svestan {ta si uradio. Pa posle kaè{: jebemu mater, ova sloboda je mnogo lo{ija nego onaj brak, hahaha... A ima li gostovanja u susjednim dràvama? Ima, ima... [to se toga ti~e: kazali{te, pozori{te, teatar. I dobro se snalazim u svakom od njih. To je moja ku}a i bez obzira kako se zove mi se odmah prepoznamo. Boga mi, ne samo scena i ja, glumci i ja, nego i publika i mi.
65
Nemam {ta da se se}am, drugi me podse}aju. I, ono, Crni. Neki dan sam odvajao de~ije stvari koje sam hteo da bacim u sme}e. Kada sam ih kona~no bacio u jednoj kutiji, shvatih da sam suvi{e luksuzan. Postoje ljudi kojima sigurno treba ono {to ja bacam. Pa sam re{io da to vratim. Zaronio sam glavom u kontejner kako bih prona{ao kutiju, kad prolazi jedan ciganin sa detetom. Gleda me zapanjen kad sam izronio i govori: Auuu, bre ti Crni, pa zar i ti. Zna~i, vrijedilo je? Kako da ne! Stvarno me interesuje koji je najljep{i dramski tekst koji ste pro~itali u ìvotu?
VAN DER STOCKT U GALERIJI 11/07/95
U organizaciji Centra ANDRE MALRAUX i Galerije 11/07/95, u Sarajevu je 14. novembra prikazana projekcija serije fotografija LAURENTA VAN DER STOCKTA pod nazivom UBIJANJE ALEPA; jedan od najpoznatijih ratnih fotoreportera dananjice za SB govori o svom sirijskom iskustvu i potresnim slikama koje je tamo zabiljeio
TEROR NAD CIVILIMA U ALEPU ISTI JE KAO U SARAJEVU 90-ih

Pi{e: MAJA RADEVI]
elgijski fotoreporter Laurent Van der Stockt pokrivao je svaki ve}i sukob u svijetu u posljednjih dvadeset godina - od biv{e Jugoslavije do Afganistana, od ê~enije do Zaljevskog rata, prolaze}i kroz Afriku i Bliski Istok... Njegove fotografije objavljivali su New York Times, Newsweek, Le Monde, Liberation, Stern, Geo, Paris Match, El Pais, Le Figaro, The Independent... Iskustva iz ratnih zona mu svakako ne manjka, ali ono {to je vidio za vrijeme svog boravka u Siriji, u periodu
izme|u jula i septembra ove godine, Van der Stockt opisuje kao najteè iskustvo u svom dosada{njem profesionalnom radu.
NASILJE U SVIM OBLICIMA

Uprkos tome {to sirijska vlada i pristalice predsjednika Bashara al-Assada na sve na~ine poku{avaju prikriti, odnosno opravdati koli~inu nasilja pred o~ima svijeta, pojedini ratni izvje{ta~i i fotografi uspjeli su proteklih mjeseci ilegalno u}i u zemlju i prenijeti slike o pravim razmjerama krvavog sukoba. Me|u njima je bio i Van der Stockt. U po~etku sam se krio u jednoj privatnoj ku}i, a moji doma}ini koji su
pristali da me sakriju rizikovali su ìvote zbog mene, pri~a ovaj fotograf. To je bilo u vrijeme kada su se revolucionari tek po~eli organizovati u borbi protiv reìma. Najprije je to bio mirovni pokret, ali veoma brzo su shvatili da ako èle svrgnuti Bashara al-Assada s vlasti, mora}e da uzmu oru`je u ruke. Nakon {to je Slobodna sirijska vojska preuzela sjevernu regiju, vi{e se nisam morao kriti. Stranim fotoreporterima je gotovo nemogu}e da rade u podru~jima koja kontroli{u vladine snage. Van der Stocktove fotografije snimljene u najnaseljenijem sirijskom gradu Alepu, u kojem se i dalje vode èstoke borbe izme|u
66
UBIJANJE ALEPA
al-Assadovih pristalica i Slobodne sirijske vojske, imala je priliku vidjeti i sarajevska publika 14. novembra u Galeriji 11/07/95. Nije to bila klasi~na izlo`ba, nego projekcija fotografija, a za razliku od decembra 2010. kada je posljednji put izlagao u glavnom gradu BiH, tako|er u organizaciji Centra Andr Malraux , Laurent ovog puta, naàlost, nije mogao do}i i li~no predstaviti svoje najnovije radove Sarajlijama. Ipak, njegove potresne fotografije, kao i uvijek, govore same za sebe. Postoji mnogo oblika nasilja u Siriji, kaè Van der Stockt. Jedan oblik koji je vrlo ra{iren i efikasan u gu{enju revolucije je ekstremna, barbarska odmazda prema pojedincu, njegovim ro|acima ili prijateljima koji su na bilo koji na~in uklju~eni ili zainteresirani za antivladine ideje i akcije. Tako|er, podru~ja u kojima su isklju~ivo civili redovno se bombarduju iz aviona i ga|aju tenkovima i drugom artiljerijom. Neki piloti slu{ali su nare|enja od vlade, ali istovremeno su svjesno ciljali nenaseljena podru~ja kako bi izbjegli `rtve. Vojnici koji èle da pobjegnu ne mogu to u~initi, ali ne boje se oni za sebe, nego za svoje porodice. Vlada hapsi njihove majke, sestre, ène... Kada su pobunjenici stavili pod kontrolu sjevernu regiju, veliko podru~je izme|u granice sa Turskom i Alepa, gotovo svi vojnici koji su bili u tom podru~ju pobjegli su i pridruìli se pobunjenicima.
NAJTE@E ISKUSTVO
Laurent Van der Stockt izvje{tavao je iz mnogih ratnih zona, ali kaè da je nasilje kojem je svjedo~io u Siriji za njega jedno od najpotresnijih iskustava
NEODLU^NA ME\UNARODNA ZAJEDNICA

Procjenjuje se da je od po~etka sukoba u Siriji ubijeno vi{e od 36.000 ljudi, ve}inom civila. Svakog dana stiù izvje{taji o novim `rtvama. Ipak, Sirijci koji posljednjih mjeseci proìvljavaju najteè dane u svojoj istoriji, unato~ stalnim borbama i granatiranjima, nastoje koliko-toliko zadràti privid normalnog ìvota. @ivot u Alepu veoma je sli~an ìvotu u opkoljenom Sarajevu od 1992. do 95. godine, kaè Van der Stockt: Tih prvih dana sukoba ljudi su ostajali u ku}ama, ali onda su sve vi{e i vi{e po~eli izlaziti na ulice, odlaziti na posao... Ponovo su se otvorile prodavnice, jer su stanovnici Alepa prosto shvatili da uprkos granatiranju i stalnom riziku kojem su izloèni, moraju nastaviti ìvjeti. Granatiranja su svakodnevna, kao {to je bilo i u Sarajevu. Jedina razlika je u tome {to to nije borba izme|u dva ili vi{e razli~itih naroda, nego izme|u vladinih snaga i pobunjenika koji pripadaju istom narodu. Ali teror nad civilima je isti, samo {to u Siriji jo{ imate i stalna bombardovanja iz aviona.
67
VAN DER STOCKT U GALERIJI 11/07/95
Vidio sam dovoljno ratova da znam kako je rat uvijek prljava stvar i da su civili oni koji uvijek ginu prvi, govorio nam je Laurent Van der Stockt u intervjuu po~etkom decembra 2010. godine, kada je u Galeriji Duplex otvarao svoju izlo`bu U Iraku. Pitali smo ga tada i {ta je to {to ga motivira da stalno putuje iz jedne ratne zone u drugu, uprkos svim rizicima, a Van der Stockt je odgovorio: Postoji velika razlika izme|u ìvjeti u ratu i i}i u rat. Sa jedne strane, imate svoj paso{ i dozvole i ako stvari postanu gadne, uvijek moète oti}i. Po~injete da radite, onda upoznate neke ljude i razvijete neku posebnu vezu sa tom zemljom u kojoj boravite i kako vrijeme prolazi, osje}ate sve ve}u odgovornost kao novinar, jer znate da imate mogu}nost da govorite o tome {to se doga|a. Na kraju se bijeg po~inje ~initi kao kukavi~ka opcija. U ratu ljude moète doìvjeti na na~in na koji to ne moète u bilo kojoj drugoj situaciji. Vidite ono najbolje i ono najgore u ~ovjeku. I ~ak i ako postoji rizik, ako ste gladni ili vam je hladno, ta spoznaja onoga {to jeste istinsko zna~enje ìvota vrijedna je svega toga. Te{ko je predvidjeti kakav }e biti epilog sukoba u Siriji. Na{ sagovornik smatra da }e predsjednik Bashar al-Assad na koncu ipak biti primoran da ode s vlasti, ali treba}e jo{ mnogo vremena prije nego {to se krvoproli}e kona~no zaustavi: Me|unarodna zajednica je neodlu~na i reakcija je spora, ba{ kao {to je bio slu~aj u Sarajevu i Bosni i Hercegovini 90-ih godina. Sve je oti{lo predaleko. Pitanje nije da li }e Bashar pasti ili ne, nego koliko }e vremena trebati da do toga do|e. Al-Assad nema vi{e dovoljno mo}i i vojske da se bori protiv pobunjenika i njegov jedini preostali na~in borbe za teritoriju je ubijanje i teroriziranje civila. Naàlost, {to duè sukobi budu trajali, Sirijcima }e biti sve teè da izgrade slobodno, demokratsko i mirno dru{tvo. I bojim se da }e pasti jo{ mnogo nedu`nih `rtava prije nego {to se to dogodi, zaklju~uje Laurent Van der Stockt.
68
KULT MARKET
RAZNI IZVO\AÎ
MUZIKA Album British Lion, autora Stevea Harrisa
Just Tell Me That You Want Me:...

Svojevrsni Tribute to Fleetwood Mac raznih izvo|a~a, punog naziva Just Tell Me That You Want Me: A Tribute to Fleetwood Mac ugledao je svjetlo dana. Na albumu se nalazi 17 pjesama, a zanimljivo je da se na Tribute albumu pojavljuju imena poput Billyja Gibbonsa, Best Coast, Lee Ranaldo Banda i drugih.
Ne diraj lava dok spava
VAN MORISSON
Born To Sing: No Plan B

I tako svake dvijetri godine nai|e neka inspiracija koja zaka~i Van Morissona i natjera ga u studio. Novi studijski album Bor To Sing ~ini deset pjesama, u trajanju od oko 60 minuta. Album je mje{avina jazza, folka i soula. Sjevernoirskom kantautoru u poznim godinama album Born To Song ukupno je 34. studijsko ostvarenje.
Legendarni basist Iron Maidena Legendarni basist Iron Maidena Steve Harris objavio je prvi Steve Harris objavio je prvi samostalni album British Lion samostalni album British Lion
OSREDNJI PRVJENAC
NO DOUBT
Push And Shove

Push and Shove povratni~ko je studijsko ostvarenje popularnog kalifornijskog banda No Doubt. [esti je to njihov studijski albumu koji ~ini jedanaest pjesama. Nakon jedanaest godina studijske pauze i albuma Rock Steady, No Doubt se kona~no odvaìo vratiti na scenu i ponuditi novi materijal. Samo je pitanje jesu li malo zakasnili?!
Rije~ je o autorskom albumu jednog od najve}ih ìvu}ih rock basista Stevea Harrisa. Poklonicima i poznavateljima heavy metal glazbe poznat je i kao osniva~, vo|a banda Iron Maiden, tekstopisac, skladatelj i virtuoz na bass gitari. Legendarni Steve na jo{ legendarnijem Fender Precisionu snimio je samostalni album British Lion. Na kojemu je ugostio pjeva~a Richarda Taylora, gitariste Davida Hawk insa, Grahama Lesliea i Barryja Fitzgibbona, bubnjare Simona Dawsona, Iana Robertsa i Richarda Cooka. Ina~e, British Lion bio je davni projekt Stevea Harrisa iz 1990. godine. Band kome je Steve bio ne{to poput mentora tako|er je nosio naziv British Lion, ~ak je snimio i jedan album, ali se nije dugo zadrào na glazbenoj sceni. Sve pjesme s albuma snimljene su isklju~ivo pod producentskom palicom samoga Harrisa, a nastale su u proteklih 20ak godina. British Lion sadrì deset pjesama, u trajanju od pedesetak minuta, a otvara ga pjesma This Is My God . Generalno, nakon tri slu{anja pjesme, izdvajaju se ritam sekcija i posebice bass dionice, ali je to u su{tini bilo nedovoljno da se pokriju monotone gitarske dionice i jo{ monotoniji prvi vokal. Slijedi Lost Words, pjesma koja se od prethodne razlikuje samo po psihodeli~noj temi, a u osnovi sve ostaje isto. Na sljede}oj, Us Against the World naslu}uju se maidenovske synth teme ali je naàlost sve ostalo samo na sli~nostima. The Chosen Ones je kona~no pjesma koja zavrje|uje
pozornost. Uz ~vrste i harmoni~ne hard rock melodijske linije, proku{ane u dosada{njem stvarala~kom opusu Stevea Harrisa, pjesmu odlikuje refren izvrsnih back vokala. Svakako treba izdvojiti akusti~nu baladu The Lesson koja uz Eyes Of the Young ~ini najbolju pjesmu na albumu British Lion. Kona~no, Harrisov britanski lav te{ko moèmo svrstati u neizostavnu ku}nu glazbenu kolekciju. Ima tu svega pomalo, od hard&heavy dionica do orkestriranih balada, ali sve skupa je nekako mlako, bezli~no, i na kraju potpuno bespotrebno. Steve Harris }e i nakon svog debitantskog solo albuma ostati vanserijski basist, izvrstan producent, tekstopisac i skladatelj, legendarnog britanskog heavy metal sastava - Iron Maiden! (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)
1. Alt-J: Tesselate 2. Alex Clare: When Doves Cry 3. The Jon Spencer Blues Explosion: Bag of bones 4. Karin Park: Restless 5. Alizee: A cause de lautomne 6. Clement Marfo & The Frontline: Champion 7. Jack White: Freedom At 21 8. Pulled apart by horses: Bromance aint dead 9. Alabama Shakes: I aint the same 10. Junkie XL feat Datarock: Gloria
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Goodbye First Love (Francuska, Njemaka, 2011.); scenarij i reija: Mia Hansen Love
ÛDOVI[NE @ENE
Grubi rez
Luciano Salce, Antonio Pietrangeli, Mario Monicelli i Mauro Bolognini

Film iz 1966., koji je produkt autorskog rada ~ak ~etiri reditelja. Rije~ je, naravno, o omnibusu. Filmsko djelo je sa~injeno od ~etiri pri~e o ~etiri ène. Sabina je na putu ku}i te doìvaljava nezgode, Armenia je prevarantica i dadilja, Elena je udana, a suprug joj je nevjeran, a Marta postaje suluda kada popije, nakon ~ega sve zaboravi... Ocjena: 4
NOVE STVARI
Ostvarenje Mije Hanse Love moè biti izuzetno korisno mladom arhitekti
Film Zbogom prva ljubavi je bio u slu`benoj konkurenciji 2011 Locarno International Film Festivala i drugo je ostvarenje Mije Hansen Love. Izuzetno je zadovoljstvo i ~ast promovirati dobre filmove dobrih autora, naro~ito zapostavljenih autorica. Naravno, ne samo zbog toga {to je autor ènsko, ve} zato {to je Mia rediteljica kvalitetnog ostvarenja, {to je osnova da se neki film na|e u ovoj rubrici. Radnja filma zapo~inje 1999. godine. Dvoje mladih, Camille i Sullivan, ljubavnici su koji obitavaju u Parizu. Strahovito su zaljubljeni jedno u drugo. Sullivan planira desetomjese~ni put u Ju`nu Ameriku sa svojim prijateljima, bez Camille, koju to strahovito potresa. îni ju nesigurnom i bez povjerenja. Poslije odlaska redovno joj pi{e. No, broj pisama vremenom se smanjuje. Camille studira arhitekturu. Veza sa Sullivanom se prekida. Ona traì sebe. Zbliàva se s Lorenzom, starijim arhitektom iz Danske. Sullivan se vratio, no ne ìvi vi{e u Parizu. Tek osam godina nakon njegovog odlaska oni se susre}u. Susret je prepun nabijenih potisnutih emocija. Autorica ima zanimljiv kod montiranja materijala ovog filma. Nerijetko dovede scenu do vrhunca i onda se odlu~i grubim rezom prekinuti istu te sko~iti na narednu. To moè nekome smetati i iritirati ga, jer o~ekuje i èli da vidi {to }e se dalje desiti. Ali, rediteljica se odlu~ila u svom autorskom pristupu na grubi rez. To itekako ima smisla zarad teme i ideje ovog filma, kao i cjelokupnog dojma i osje}anja. Upravo to je ono {to nas u prekidima dira, nervira, dotu~e... Taj grubi rez, prekid, nelagoda, èlja za nastavkom, upravo je ono najto~nije osje}anje na koje se odlu~uje autorica u èlji da to osje}anje postigne
filmskim izraàjnim sredstvima, prije svega vizualnim, jer film je vizualna umjetnost, pri~anje pri~e slikama. U ovom slu~aju to je monta`ni zahvat koji uz ostala izraàjna sredstva radi za film, za ideju. Istaknuo bih i segment u kojem se, daju}i nam informacije o zanimanju protagonistice, mnoge bitne stvari glede arhitekture i pristupa njoj prikaù. Zbogom prva ljubavi, osim svoje osnovne tematike, tim dijelom pruà saznavanje novih stvari. Izuzetno koristan moè biti mladom arhitekti, naro~ito u na{oj sredini, da se ne uljulja u na{e stanje i isprazno zidanje. Uz ~estitke autorskom timu preporu~am i film autorice pod naslovom Otac moje djece. Svako dobro. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Wreck It Ralph (Rich Moore) Flight (Robert Zemeckis) Argo (Ben Affleck) The Man with the Iron Fists (RZA) Taken 2 (Oliver Megaton)
ÔVJEK BEZ SUDBINE
Lajos Koltai
Igrani film iz 2005. godine. Lajos Koltai, za one koji ne znaju, priznati je direktor fotografije. Ovo je njegov debitantski film. Drama govori o @idovu, dje~aku, Gyorgy Kovesu. Ima 14 godina i, naàlost, odrasta u surovom koncentracijskom logoru za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nakon {to mu oca odvedu u logor, obe}ava da }e se brinuti o ma}ehi. No, idu}i na posao i sam biva odveden u logor od strane podmuklih nacista. Jo{ jedna stra{na i tu`na storija o onome {to se tada de{avalo @idovima. Ocjena: 5
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film) 2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video) 3. Titanic (James Cameron, Quad Productions, Chaocorp, Blitz film i video) 4. Ledeno doba 4: Zemlja se trese (Steve Martino & Mike Thurmeier, 20th Century Fox/Continental film) 5. Osvetnici (Joss Whedon, Marvel, Continental film)
DVOSTRUKA IGRA
Chicho Alberto Durant

Igrani film iz 2004. godine. Prevarant iz [panjolske dolazi u Peru s namjerom da izvede jo{ jednu prevaru. Pretvara se da je {ef telefonske kompanije, uvla~i se u ìvote odre|enih ljudi te poku{ava od njih izvu}i novac. Nekoliko njih pada na njegov fol... Da li je i~ija do zore gorjela? Ocjena: 4
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Novi klub bh. reprezentativca
Lamborghini
Nemanja u Beogradu
Predstavljen je model Aventador LP700-4 u formi bez krova, za koji italijanska kompanija tvrdi da je najuzbudljiviji Lamborghini ikada napravljen. Ima 690 KS iz V12 motora i ko{ta 300.000 eura.
MOTOCIKLI
Aprilia
NEMANJA GORDI]
Ko{arka{ki reprezentativac BiH novo poja~anje beogradskog kluba
Piaggio grupa, odnosno Aprilia, predstavila je RSV4 za sezonu 2013. Novi model ima novi ABS, novi APRC, ve}i rezervoar i vi{e snage. Vi{e nego dovoljno da se zadrì na vrhu RR klase.
DESIGN
BMW M6
BMW je povodom proslave 40. godi{njice M divizije prikazao novi M6 Gran Coupe odabranim gostima, a procurilo je nekoliko fotografija koje najavljuju premijeru ovog modela.
Od srijede je Nemanja Gordi}, ko{arka{ki reprezentativac BiH, novi stanovnik Beograda. To osigurava potpisani ugovor sa Partizanom MTS do kraja sezone 2013/2014. Gordi} }e u crno-bijelom klubu zamijeniti Torija Tomasa. Kona~no }e, poslije vi{egodi{njeg flertovanja, sjajni playmaker obu}i crno-bijeli dres. Stvarno sam mnogo puta dovo|en u vezu sa Partizanom, uvijek sam i imao èlju da do|em, ali bi se uvijek ne{to isprije~ilo. Sada se stvorila mogu}nost, na moju veliku radost! O Nemanji Gordi}u se uvijek pri~alo kao o velikom talentu. U Humskoj }e, me|utim, biti jedan od najstarijih igra~a. S odlaskom Tomasa, âkarevi} je najstariji, ro|en samo ~etiri mjeseca prije Gordi}a. U sportu postoji ili dobar igra~, ili onaj koji to nije. Sada imam 24 godine, vrijeme je za ve}u ulogu. Jedan od razloga zbog kojih sam sre}an zbog novog kluba jeste {to
mogu da napredujem. Partizan je idealna sredina, radi se sa igra~ima, postoji procedura stvaranja. Trener Du{ko Vujo{evi} je poznat po tome. U inostranstvu si prepu{ten sam sebi. Odgovornost }e sada biti na Gordi}evim ple}ima. Partizan je veliki klub i to osje}am posebno posljednjih par dana. Sa svih strana mi {alju poruke, dolaze pozivi I to pokazuje koliko je Partizan veliki. Sigurno je da postoji ve}a doza odgovornosti u takvoj ekipi, ali to je normalno za sportiste. Moramo da se nosimo s tim. Standardna tema kada novi igra~i dolaze u Partizan jesu i navija~i. Suvi{no je to S i komentarisati. Partizan je poznat po armiji navija~a, energiji koja stiè sa tribina Sigurno da je za igra~a mnogo bolje da igra u takvoj atmosferi. Ali, to stvara i veliku obavezu. U svakom slu~aju se radujem. Gordi} ima 24 godine, a karijeru je po~eo u podgori~koj Budu}nosti, za koju je nastupao od 2005. do 2010. godine. On je sa Podgori~anima osvojio po ~etiri {ampionske titule i trofeja u nacionalnom kupu Crne Gore. Poslije odlaska iz Budu}nosti, dvije godine je zajedno sa Nihadom \edovi}em igrao za rimsku Lottomaticu. Na po~etku ove sezone potpisao je za ukrajinski Azovma{ u ~ijem dresu je prosje~no biljeìo 6,8 poena, 2,8 asistencija i dva skoka po me~u. (Priredio: N. Hasi})
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Ljudska inteligencija i razvoj
HOLANDIJA
Migrena
Kod èna koje pate od migrene ~e{}e dolazi do promjena na mo`danom tkivu, ali to dugoro~no ne ostavlja velike posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Holandsko istraìvanje u kojem je u~estvovalo 286 mu{karaca i èna pokazalo je da se kod èna koje pate od migrene pojavljuju svijetle ta~ke na mozgu, ali nisu uo~eni zna~ajni gubici kognitivnih sposobnosti, pad koncentracije ili gubitak pa`nje.
Glup, gluplji...
DANSKA
KONTROVERZNA STUDIJA
Uprkos brojnim sposobnostima, inteligencija ljudske vrste postepeno opada, tvrde nau~nici sa Univerziteta Stanford
Porez na hranu
Danska vlada objavila je da namjerava ukinuti porez na hranu s visokim udjelom zasi}enih masti, koji je uvela prije godinu dana kao prva zemlja na svijetu. Vlasti tvrde da je porez doveo do porasta cijena hrane i ugrozio radna mjesta u Danskoj, a jedna od posljedica poreza bila je i ta da su Danci i{li u kupovinu namirnica u susjednu Njema~ku.
Autori studije objavljene u novembarskom broju ~asopisa Trendovi u genetici tvrde da se evolutivni pritisak da ljudi budu pametni izgubio prije nekoliko hiljada godina, kada smo po~eli da ìvimo u gusto naseljenim poljoprivrednim zajednicama, te da zbog toga inteligencija na{e vrste opada. Razvoj na{ih intelektualnih sposobnosti i optimizacija hiljada gena zaduènih za inteligenciju vjerovatno se dogodio u neverbalno doba, dok se preci na{e vrste jo{ nisu ra{irili van teritorije Afrike, kaè autor studije Gerald Crabtree sa Stanforda za LiveScience. A od tada je sve krenulo nizbrdo, tvrdi Crabtree. Ipak, njegova teorija nije pro{la bez kritika, pa ima nau~nika koji sugeri{u da ljudi ne postaju gluplji, ve} se danas samo razvijaju razli~iti tipovi inteligencije. Rani ljudi ìvjeli su i umirali u okviru jednog prostora i opstanak je direktno zavisio od njihove sposobnosti da brzo izgrade skloni{te ili umaknu sabljozubom tigru. Danas stvari nisu toliko jednostavne, ali i svakodnevni zadaci kao {to su pranje sudova ili ko{enje trave zahtijevaju vi{e mo`dane sposobnosti. Naravno, za tako usku specijalizaciju moèmo zahvaliti svojim precima, odnosno strogim kriterijima prirodne selekcije tokom evolucije. U me|uvremenu, kao kolateralni efekti razvijale su se, recimo, na{a sposobnost da igramo {ah ili pi{emo poeziju. Lovac-sakuplja~ koji nije bio u stanju da osmisli odgovaraju}e, inteligentno rje{enje za obezbje|ivanje izvora hrane ili skloni{ta umirao je zajedno sa svojim potomstvom,
ako je uop{te uspio da privu~e ènu sa kojom bi ga izrodio. Ekvivalentno tome, moderni menadèr sa Wall Streeta koji povu~e inteligentan poslovni potez moè da o~ekuje zna~ajan bonus i bi}e atraktivniji partnerkama. Jasno, stvari nisu toliko ekstremne, ali su{tina je ista, zaklju~uje Crabtree u studiji. Izme|u 2.000 i 5.000 gena odre|uje ljudsku inteligenciju, a ovi geni posebno su osjetljivi na {tetne mutacije, kaù nau~nici. Na osnovu istraìvanja stope mutacija, nau~ni tim koji stoji iza pomenute studije zaklju~uje da prosje~na osoba ima dvije {tetne mutacije koje su nastale u posljednjih 3.000 godina. Hipoteza o zaglupljivanju vrste djeluje nelogi~no na prvi pogled, s obzirom na ~injenicu da je prosje~an IQ ~ovjeka upadljivo porastao u posljednjih stotinu godina. Me|utim, za taj skok su u najve}oj mjeri odgovorne bolja prenatalna njega i kvalitetnija ishrana, tvrdi Crabtree. Dr. Thomas Hills sa Univerziteta Warwick stvari posmatra iz druga~ije perspektive. On smatra da je sama ~injenica da pojedinac vi{e nije pod pritiskom da bude vrhunski lovacsakuplja~ omogu}ila razvoj razli~itih vrsta inteligencije, kao i {irokog spektara ljudskih sposobnosti i talenata. Nemate Stephena Hawkinga prije 200.000 godina. Prosto ne postoji, kaè Hills. Ali danas imate osobe takvih mentalnih kapaciteta upravo zbog {irenja spektra na{ih intelektualnih mogu}nosti. I zbog same ~injenice da nam inteligencija vi{e nije neophodna za golo preìvljavanje. (Priredila: M. Radevi})
VELIKA BRITANIJA
Rak plu}a
Broj slu~ajeva èna oboljelih od raka plu}a raste mnogo brè u odnosu na mu{karce. Istraìva~i sa Kings Collegea u Londonu predvi|aju da }e se u sljede}ih 30 godina taj broj utrostru~iti. Od raka plu}a u Velikoj Britaniji godi{nje umre ~ak 35.000 osoba vi{e nego od sr~anih bolesti ili bilo kojeg drugog oblika karcinoma.
73
KULT MARKET
BRAZIL
CRVENI FENJER Istraivanje magazine Examiner
Kamilla Covas
Ovisnici o seksu
Brazil je zemlja nogometa i lijepih èna. Jedna od njih je i Kamilla, plesa~ica koja je pokazala svoje obline u editorijalu za Sexy magazin.
ANTHONY KIEDIS
ENGLESKA
Lindsey Strutt
David Duchovny je dospio na popis zahvaljuju}i svom odvikavanju od virtualnog seksa. Glumac serije Dosje X javno je priznao da je potpuno opsjednut pornografskim internet stranicama i erotskim forumima. Njegove navike su utjecale na raspoloènje njegove supruge Tee, koja mu je postavila ultimatum: Idi na lije~enje ili je braku kraj. Sa samozadovoljavanjem prilikom gledanja pornografije navodno je ve} pretjerivao. Michael Douglas se kao ovisnik o seksu lije~io u klinici u Arizoni. Tada je jo{ bio oènjen svojom prvom ènom Diandrom. Zahvaljuju}i njegovim seksualnim problemima, druga je èna pri sklapanju braka bila ne{to opreznija. Lijepa Catherine Zeta-Jones je u predbra~ni ugovor zapisala da bi joj prilikom razvoda za svaku prevaru, ako bi se dogodila, pripalo 1,7 milijuna dolara. Na popisu Examinera zavr{io je i biv{i ameri~ki predsjednik Bill Clinton. Charlie Sheen je holivudski playboy i veliki ljubitelj mnogih djevojaka. Sam potvr|uje da je spavao s vi{e od 5.000 èna. Godine 2006. propao je njegov 4-godi{nji brak s lijepom i seksepilnom Denise Richards, s kojom ima dvije k}eri. Kasnije se oènio s Brooke Mueller. Amy Winehouse nije bila ovisna samo o zabranjenim tvarima i alkoholu, ve} i o seksu. Njen feti{: bi~evanje. Kanye West je poznat po tome da sitnice pornografije nosi svugdje i uvijek sa sobom. Potreban materijal ima uvijek pri ruci, sa ~ime aludira na novac i pornografske slike. Anthony Kiedis, pjeva~ Red Hot Chilli Peppersa, navodno ima iste probleme kao David Duchovny. Povezuje ih, dakle, ovisnost o internetskoj pornografiji. Pjeva~ je opazio da njegovi ~inovi postaju ve} opasni za
Frotman Peppersa jedan od najpoznatijih svjetskih ovisnika
Do sada ste ve} sigurno ~uli ko je Lindsey. Magazin Egotastic donosi novi seksi editorijal u kojem je Lindsey jo{ jednom pokazala sve svoje ~ari.
SAD
Jessica Burciaga
Twitter profil rasko{ne ljepotice prepun je njezinih goli{avih fotografija, a dodatnu pa`nju 29-godi{nja Jessica je izazvala kada je objavila najnovije fotke - one sa snimanja za ~asopis Maxim.
zdravlje te da je svaki put sve vi{e sli~no opsesiji pa je prestao sjediti pred kompjuterom, budu}i da bi se vru}e igrice mogle pretvoriti u ozbiljan problem. Mo`da bi moto seks, droge i rock n roll trebali promijeniti u virtualni seks, droge i rock nroll. Robbie Williams britanskom je novinaru priznao da se analnog seksa ne moè zasititi. Uz to se i na{alio s izjavom da ga nikada nije èdan, po{to ga uvijek moè dobiti u Hyde Parku, gdje se {eta od dva do ~etiri ujutro. Hyde Park je park u Londonu, koji je poznat po tajnom sastajali{tu homoseksualaca u kasne no}ne sate. Koliko je {ale, a koliko istine u rije~ima britanskog pjeva~a, presudite sami. Russell Brand. Na popis ga je dovelo 30-dnevno odvikavanje od seksa u klinici Key Stone u Philadelphiji, gdje je poku{ao zaboraviti na uìtke koje nudi promiskuitet. Russell je objasnio da na kraju napornog dana svako treba ne{to da mu digne raspoloènje. Calum Best, sin profesionalnog nogometa{a Georga Besta, na popisu ovisnika o seksu na{ao se zahvaljuju}i svojoj ovisnosti o prostitutkama. Slavni oboàvatelj èna i kvalitetne droge svoju je ovisnost o seksu i kokainu javno priznao te se od obje ovisnosti neko vrijeme lije~io. Neko vrijeme je njegova partnerica bila Lindsay Lohan, koja bi se isto vrlo lako mogla na}i na popisu. Examiner je zaboravio na Erica Beneta, biv{eg muà seksi glumice Halle Berry, kojega je sama èna prijavila na program odvikavanja od seksa. Za{to? Jer ju je varao. Njihov razvod bio je naporan, a mnogi komentiraju da je dijagnoza ovisnosti o seksu bila samo isprika i kamuflaà za bezumno Ericovo pona{anje. Mnogi se pitaju, ko bi pobogu varao nekoga kao {to je Halle Berry. (Priredio: N. Hasi})
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA 56 godina beogradskog pozorita
SKOPLJE
Muzeji
Mreà muzeja u jugoisto~noj Evropi, kojom }e se oja~ati prekograni~na saradnja izme|u tih kulturnih institucija, osnovana je 13. novembra na ministarskoj konferenciji u Skoplju. Ministri kulture su usvojili zajedni~ku izjavu kojom se Mreì omogu}ava da pomaè saradnju me|u nacionalnim muzejima u jugoisto~noj Evropi i priprema projekte na regionalnom i me|unarodnom nivou.
Atelje 212 jue, danas, sutra...
BEOGRAD
NAJBOLJE UMJETNI^KO OSTVARENJE
Oliver Frlji} nagra|en je za autorski koncept i reìju predstave Zoran \in|i}
Ludus
Pozori{ne novine Ludus, jedine te vrste u Srbiji, proslavile su 13. novembra svoj 20. ro|endan. Centralne teme jubilarnog broja Ludusa su samovolja i bezakonje u oblasti pozori{ta, a po~etaka Ludusa prisje}aju se Svetlana Bojkovi}, Dejan \urovi}, Milan Caci Mihailovi}, Aleksandar Milosavljevi}, Vesna Pavlovi}, Gor~in Stojanovi}.
Beogradski Atelje 212 obiljeìo je i ovog 12. novembra svoj dan dodjelom nagrada za najbolja ostvarenja u protekloj sezoni. Ipak, ove godine ro|endan Ateljea protekao je u sjeni vi{emjese~nog spora izme|u dosada{njeg upravnika ove pozori{ne ku}e Kokana Mladenovi}a i ve}eg dijela gluma~kog ansambla, na ~ije je insistiranje Mladenovi} kona~no podnio ostavku. Sve~anosti se nije pridruìla Katarina @uti}, dobitnica nagrade za najbolju glumicu u protekloj sezoni 2011/12. Mladenovi} nije èlio da komentari{e njen nedolazak, osim {to je, kako prenosi Blic, rekao kako misli da je sjajna glumica i da stoga zasluùje nagradu. Priznanje za najboljeg glumca dobio je Zijah Sokolovi} za ulogu mesara Stojana u predstavi Po{to pa{teta?, kojom je, kako se navodi u obrazloènju, uspeo da na najbolji mogu}i na~in otkrije sme{no jezive krajnosti egzistencije i bizarnosti na{eg identiteta. Za najbolje umjetni~ko ostvarenje spoljnog saradnika nagra|en je reditelj Oliver Frlji}, za autorski koncept i reìju predstave Zoran \in|i}. Frlji} predstavom Zoran \in|i}, kako je istaknuto u obrazloènju, bezrezervno postavlja najva`nija dru{tveno-politi~ka pitanja u Srbiji, hrabro i angaòvano uspeva da konfrontira dru{tvo sa kolektivnim traumama i da uspostavi dramski sukob izme|u scene i publike. Specijalnu godi{nju nagradu dobio je ansambl predstave Zoran \in|i} (Fe|a Stojanovi}, Branislav TrifuF novi}, Ivan Jevtovi}, Vladislav Mihailovi},
Tanja Petrovi}, Milan Mari}, Milo{ Timotijevi} i Tamara Krcunovi}), za smelu igru, li~ni anga`man i po`rtvovanost da se beskompromisno sa pozornice obra~unaju sa svim javnim tajnama, politikom povezanom sa zlo~inima, ali i gra|anskim kukavi~lukom. Atelje 212 je u protekloj sezoni imao rekordnih 120.000 gledalaca, odigrao 560 predstava, 88 puta je bio na gostovanjima i osvojio 30 nagrada na najzna~ajnijim pozori{nim festivalima u zemlji i regionu. Progla{en je i najboljim pozori{tem srednje Evrope na Festivalu MESS u Sarajevu. Svoj ro|endan Atelje 212 obiljeàva na dan kada je prije 56 godina u maloj sali Borbe izvedena prva predstava tog pozori{ta Geteov Faust u reìji Mire Trailovi}. Marija Crnobori, Ljubi{a Jovanovi}, Mata Milo{evi} i Viktor Star~i} nastupili su pred predstavnicima tada{nje kulturne javnosti, koji su sjedili na 212 stolica u nevelikoj sali. A nakon Mladenovi}eve ostavke, za v.d. direktora ovog pozori{ta imenovana je dramaturginja Ivana Dimi}. Povodom razrje{enja Mladenovi}a, gradona~elnik Beograda Dragan \ilas izjavio je da mu je ào jer je bio dobar direktor, ali je napravio gre{ku {to se bavio i umjetni~kim radom, {to ubudu}e ne}e biti mogu}e. \ilas je dodao i da mora prestati praksa odbijanja uloga u velikom broju, kao i to da glumci po deset godina ne odigraju nijednu predstavu u svojoj mati~noj ku}i a primaju fiksnu platu, dok u drugim pozori{tima glume na ugovor. (M. Radevi})
NOVI SAD
Asimetrija
Izlo`ba Asimetri~na Evropa, koja se otvara 16. novembra u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine (MSUV) u Novom Sadu, bavi se pitanjima kulturalnih/dru{tvenih identiteta u savremenoj Evropi. Izlo`bu ~ine nove i stare produkcije 12 umjetnika i grupa iz regiona, me|u kojima su Zoran Todorovi}, Dejan Grba, Dragomir Ugren, IRWIN, Polona Tratnik, Nika Radi}, Nata{a Teofilovi}, Tadej Poga~ar...
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Knjiga se zove Bosanski za strance: sa obimnom gramatikom, ima skoro 350 stranica, promovisana je 14. novembra, a autor je profesor-emeritus engleskog jezika i lingvistike na Univerzitetu u Sarajevu Midhat Ri|anovi}.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
EMIR DAMBEGOVI, urednik web portala Film.ba
Kad zastava zavijori...

Iz dana u dan bi}e objavljivane vijesti iz svijeta filma, a pod tim ne mislimo na tra~eve, nego ba{ na interesantne vijesti. Naravno, bi}e neizostavne recenzije filmova, ali i eseji o filmovima. Posebnu pa`nju obrati}emo na bh.film. A, koji je, zapravo, Va{ osnovni cilj? Osnovna zamisao je da Film.ba zauzme mjesto prve stranice na kojoj }e posjetioci prona}i preporuku za dobar film ili upozorenje za obavezno izbjegavanje. Naravno, ukusi su razli~iti, ali ~ak neki blockbusteri budu prenapuhani reklamama, a neki stvarno dobri, a posebno evropski, filmovi izignorisani. Drugi razlog je èlja da na jednom mjestu sakupimo {to vi{e eseja o bh. filmovima. S obzirom na velik broj ljudi iz BiH i regiona, koji su registrovani na Facebooku, uveli smo Facebook forum, pa }emo vidjeti koliko su ljudi spremni izraziti se, ne samo u komentarima na tekstove i eseje, nego i na druge teme.
Od 23. do 25. novembra u Fojnici }e biti odràna kulturna manifestacija Susreti Zija Dizdarevi}. U ta tri dana bi}e uprili~ene promocije knjiga, knjièvne ve~eri, susreti pisaca s u~enicima osnovnih i srednjih {kola, izlo`be slika i fotografija... Kulminacija slijedi progla{enjem pobjednika konkursa za kratku pri~u - pripovijetku.
U novootvorenom klubu u Sarajevu, Studio 1, u Kolodvorskoj ulici, 24. novembra nastupa beogradska grupa Negativ. Ulaznica je u pretprodaji 15 KM, na dan koncerta 20 KM, a paket od ~etiri ulaznice ko{ta 50 KM. Ne znam {ta se de{ava, ovo je put bez povratka, zemlja je tako malena...
Vikar Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula poziva na predstavljanje knjige Franjeva~ki izvori. Ovdje su sabrani svi najva`niji tekstovi koji se odnose na povijest Franjeva~kog reda. Knjiga ima 2.272 stranice, tiskana je na finom biblijskom papiru, a na izdavanju je sura|ivalo vi{e od dvadeset ljudi. Franjeva~ki izvori bi}e promovisani 29. novembra, u Dvorani svetog Franje u Sarajevu.
Dakle, web portal Film.ba uskoro u na{im krajevima. Kada ta~no? Ta~no 25. novembra, na Dan dràvnosti. Ostalo je jo{ nekoliko detalja, da se po~e{lja, zategne, da sve bude spremno kad zastava zavijori... [ta }e publika mo}i ~itati, iz dana u dan?
TOMISLAV KALJEVI, producent koncerata Indexi: 50 godina iz Zagreba
Urednici Punk Cineme, programa projekta Operacija kino, pozivaju mlade, neafirmisane filmske autore da prijave svoje amaterske radove, konkretno kratke filmove, koji }e u okviru Operacije kino biti prikazani na filmskom platnu. Kratki filmovi ne treba da traju duè od sedam minuta, a prijaviti se mogu svi mladi, osim Sedmorice mladih.
Me|unarodni festival Sarajevo Sarajevska zima 2013 ove }e godine biti odràn od 7. februara do 21. marta. Tema je: Umjetnost dodira. U programu }e, izme|u ostalog, biti obiljeène godi{njice ro|enja Alberta Camusa, Richarda Wagnera i Giuseppea Verdija, te pedeseta godi{njica govora Martina Luthera Kinga Ja imam san.
TOMISLAV KA[LJEVI]
Ja sam fan Indexa i na ovaj na~in vra}am dug i njima i Bosni
76
NARCISA CVITANOVI, producentica u Udruenju Kontakt iz Sarajeva
[est soba intimne ìvotne ispovijesti

Performans Sedma soba premijerno je izveden 7. novembra u Umjetni~koj galeriji BiH. No, tada smo bili u deadlineu pa mu nismo mogli prisustvovati. [ta je, zapravo, Sedma soba? Sedma soba je performans izlo`beno - scenskog karaktera u produkciji Udruènja Kontakt, a u suradnji sa Umjetni~kom galerijom BiH i Centrom za zdravo starenje Novo Sarajevo. @eljeli smo da radimo sa starijim osobama i da im pruìmo priliku da budu kreativni, te podijele s nama svoje intimne pri~e iz ìvota koje su se na kraju uobli~ile u performans. Realizacijom performansa skrenuli smo pa`nju na va`nost inkluzije starijih osoba u kulturni ìvot, ali i o~uvanja kulturno-historijske ba{tine. A, ko je angaòvan u Sedmoj sobi? Autorstvo performansa Sedma soba potpisuju: Ermin Bravo, Maja Izetbegovi}, Dàna Pinjo, Jasenko Pa{i}, Boris Ler i Alban Ukaj, zatim ~lanovi i ~lanice Doma za zdravo starenje Suada Filipovi}, Dika Karup, Nezaheta Hadòvi}, Mujo Poprènovi}, Mubera Ko{, Nazifa Duran i Mehmed Avdi}. Autorski tim projekta tako|er ~inimo i Selma Spahi}, Mirna Ler, Ira Isovi} i ja.
To je tre}i projekat Kontakta. S obzirom da u ovoj dràvi vi{e niko nikog ne podràva, je li umjesno da Vas upitam da li ste vi iznimka koja potvr|uje pravilo? Performans je nastao zahvaljuju}i podr{ci Federalnog ministarstva kulture i sporta kao i Fondaciji za muzi~ke, scenske i likovne umjetnosti u BiH. Za budu}e izvedbe potrebno je osigurati finansijska sredstva, ali sam optimisti~na, jer zaista smatram da }e se prepoznati va`nost projekta i omogu}iti {to ve}em broju ljudi da posjete Umjetni~ku galeriju BiH i putuju zajedno s akterima/cama performansa kroz {est soba intimne ìvotne ispovijesti.
Koncerti posve}eni legendama

Koncerti Indexi: 50 godina, koji }e biti odràni u sklopu obiljeàvanja pola vijeka od osnivanja na{eg najva`nijeg benda, bi}e odràni 23. novembra u Sarajevu i dan kasnije u Splitu. Mjesto doga|aja u glavnom gradu BiH je dvorana Mirza Deliba{i}. Ovo je koncert posve}en legendama. Ja sam fan Indexa i na ovaj na~in vra}am dug i njima i Bosni. Ro|en sam u Zenici i imao sam sre}u da odrastam uz legende kakve su bili Davorin Popovi}, Mirza Deliba{i}, Asim Ferhatovi} Hase, Marijan Bene{, kaè Tomislav Ka{ljevi}, producent oba koncerta. Na koncert dolaze preìvjeli ~lanovi Indexa tokom svih ovih godina, Ismet Nuno Arnautali}, Fadil Redì}, Kornelije Kova~, Neno Jurin, Ranko Rihtman, Miroslav [aranovi}, Peco Petej... a njihove pjesme }e pjevati Arsen Dedi}, Dado Topi}, Tony Cetinski, Maya Sar, Tifa, Kaliopi, Amira Medunjanin, @eljko Bebek, Hari Vare{anovi}, Massimo, Boris Novkovi}, Branko \uri} \uro... Predstoje}i koncerti, a posebno ovaj sarajevski, koji je pravi ro|endanski koncert Indexa, zapravo su kruna dugogodi{njeg muzi~kog projekta Indexi i prijatelji, koji godinama puni dvorane {irom regije, a cilj nam je da koncertom odamo po~ast velikoj grupi, koja, naàlost, vi{e ne postoji i, naravno, u mislima s preminulim ~lanovima Indexa Davorinom Popovi}em, Bodom Kova~evi}em, \or|em Kisi}em i drugim ~lanovima grupe koji vi{e nisu me|u nama, nagla{ava Tomislav Ka{ljevi}. Ulaznice za predstoje}i koncertni jubilej u pretprodaji se mogu nabaviti na sljede}im prodajnim mjestima: Plato Skenderija, blagajna BKC-a, Ferhadija, poslovnice Centrotransa i prodajna mjesta sistema www.kupikartu.ba. Pokrovitelj koncerta je Grad Sarajevo.
77
by DINO BAJRAMOVIC
: ELVIS J. KURTOVICHdu, ra Nisam sanjao o poslu ieri sanjao sam Nedu Arn
Foto: Milutin Stoj~evi}
1. Kada }ete objaviti memoare? Prvo va{em cijenjenom listu da napi{em odgovore i vidim ho}e li biti ovog smaka svijeta da ne pi{em memoare dàba...
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti astronaut? Uh to je teàk posa o! poslu i radu. Sanjao Nisam sanjao o sam Nedu Arneri} .
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa og eva, to se obi~no pita nek Pa ja sam iz Saraj vi rodom? A? akle ste ko do|e sa strane. A, od
4. [ta ne morate imati u friìderu? Niste dobro iskopirali pitanje iz Dnevnog avaza. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ovo je dno novinarstva... 6. [ta obavezno nosite na plaù? Zna~i, ipak je istina da vas je kupila novinska ku}a Avaz d.o.o. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ubijte se!
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Joj... sad mi je jasno! Izv injavam se! Meni ste gre{kom posla li pitanja namijenjena Milanu Tarot u!
16. S kim biste voljeli otplesati tango? Sa va{im ~itateljkama. Ako su tako naivne da vama daju tri marke, jao {ta }u im tek ja uraditi.
17. Osoba koja vas ìvcira? Niko mene ne moè iìvcirat. Dokazao sam to time {to sam stigao do 17. pi tanja.
18. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Naàlost, kre}em se tamo gdje je moderno izgledati kao kromanjonac. 19. Tange ili badi}? Opet ste pobrkali pitanja. Selma Bajrami je ostala s jednim pitanjem manje... popravite to! 20. A, begova ili {kembe ~orba? Sad znam. Kupio vas je magazin Gusto! 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Pi{ite uredniku da po}era novinare na pisanje! Ni{ta od ganjanja poznatih sa pitanjima: friìder - pusto ostrvo...
12. Da li je bo lje pametan ili ruà biti lijep i n A da vas nije ku i glup? pio Alan Ford?
13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka? Ima humora u pitanju. Nasmijao bih se da ga nisam ve} 20 puta pro~itao u ovoj rubrici. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih se igrao sa prekida~em za nuklearne bojeve glave koji se nalazi u kancelariji na{eg ministra odbrane. 15. Opi{ite [erifa Konjevi}a u tri rije~i? Moja u~iteljica: Smijati se nekom zbog imena i prezimena je neukusno.
9. Da je danas smak svijeta {ta biste sutra u~inili? Ho}ete da me prevarite? A da vas nije kupila dje~ja ku}a Vesela sveska? 10. Jeste li meteoropata? Trenutno mi se povra}a, ali nije povezano sa vremenom. Kad odgovorim na sva pitanja bi}e mi bolje. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Previ{e prefinjeno i intelektualno pitanje za moj mali mozak.
78
KLIN ÔRBA
TE[KI LJUDI
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Neka mi bude oproteno, ne mogu da odolim velikom izazovu da od svih ponuenih i jedino mi dozvoljenih iskljuivo maglajskih tema i dilema, za prijemni ispit iz novinarstva napiem reportau o planetarno slavnom Maglajliji Adnanu HAAD-u
asna jesen je doba nervoznih ~ira{a i napornih melanholika i depresivaca, koji vam do|u kao biber po pilavu u ionako sumornoj slici svijeta, narisanog bojama krepanog li{}a, gladnih pasa lutalica, studenih vjetrova, unezvijerenih moljaca i handrmoljaca u javnom prijevozu, duga~kih redova svakojakih klicono{a koji vam dah}u za vrat dok poku{avate ovjeriti zdravstvenu knjiìcu... Prvima se u pravilu pridruùju ili ve} u njima biti{u buljuci hipohondri~nih pijavica, ~ija je dru{tvena igra u psihologiji poznata pod nazivom da, ali..., koji prijateljima, kolegama, kom{ijama, rodbini... krv popi{e svojim nevjerovatnim bolestima i problemima kojih se nikako ne uspijevaju kurtalisti. Oni toboè traè od vas mi{ljenje i pomo}, satima vas iscrpljuju}i detaljnom historijom (i histerijom) svake svoje bolesti, sve dok vas ne navuku da im predloìte rje{enje. Tad uslijedi njihov slavodobitni zavr{ni udarac: Da, ali... Ne zna{ ti da je to mene jednom zamal glave ko{talo. Ili: ma, znam ja to, ali to meni izaziva kiselinu, alergiju, tvrdu stolicu, uko~enu vilicu, o~nu mrenu, knedlu u grlu, hripavac, {ugu, no}ne more, vodene ospice, znojenje, drhtavicu, mlitavicu, rutavicu po jeziku ... Uglavnom, oni raspolaù beskrajnim i nevjerovatno ma{tovitim spiskom svih zamislivih i nezamislivih ali. To su vukodlaci koji su u stanju bli`njima isisati i posljednju kap energije i volje za ìvotom. otom, tu su i neizbje`ni nerealizirani genijalci, koji svakih pet minuta upadaju u tu|e mentalne mape sa sve novim i novim genijalno kretenskim idejama, koje bi sretni dobitnik obavezno i pod hitno morao realizirati, jer sam nikad ne}e nama{tati tako genijalne ideje, niti imati inspiraciju, nadahnu}e i provi|enje. More, mar{ u ku}icu! - sve ~e{}e govorim ovih dana, preispituju}i vlastite gre{ke u koracima koje su me dovele u situaciju da naglo postanem ~i~ak za budale i bolesnike svake vrste. I vidim, posrijedi je upravo ovo polje javnog govora, ova kolumna koja se svakojakom svijetu ukazala kao bogomdani poligon za vlastite uzlete, niske letove, nadzvu~ne prelete, zalete, operacije, zahvate, uriniranja i kakve sve ne vratolomije, poduzete s ciljem obiljeàvanja medijske teritorije, na koju, jelte, budu}i da je javna, svaki ~itatelj ima pravo prije i vi{e nego kolumnist, jer je kolumnist tu radi slave i love a konzument bogme mora
izdvojiti jedan posto minimalne bh. penzije po svakom broju. Pa ti ra~unaj ko je Gazdi pre~i. Dobro, evo sam se ve} preznojila od straha.
ma da se zna, pi{e mi Jedan Koji Sve Zna (uz obaveznu dostavu kopije nadahnutog spisa Glavnom i Odgovornom), kako moj jezik smrdi jer nije bosanski - a {to je ina~e jezik Bo{njaka, a pogotovo nije sarajevski - a {to je, razumije se, jezik Sveznaju}eg. Uz opseàn spisak skarednih izraza koji ne prili~e jednoj Dami sa {armantim i zavodljivim ben~i}em ({to sam ko biva ja), sve to marinirano nadnaravno nadahnutim stihom u ben~i} te ljubim, nudi se kompletna studija za izvo|enje historijskog medijskog projekta Klin ~orba. [to da ne, evo }u ve} od slijede}eg broja (ukoliko me Gazda dotad ne otpusti) po~eti pisati jezikom prave Bo{njakinje i neprave Sarajke o boànstveno inspirativnim temama, sve po spisku - duljine, {irine i nebeske visine telefonskog imenika rodnog mi Maglaja. o, neka mi bude opro{teno, ne mogu da odolim velikom izazovu da od svih ponu|enih i jedino mi dozvoljenih isklju~ivo maglajskih tema i dilema, za prijemni ispit iz novinarstva napi{em reportaù o planetarno slavnom Maglajliji Adnanu HAAD-u. Sram da me bude {to to nisam ve} uradila, kao {to ima da od srama u zemlju propadne svaki eventualni ~itatelj Slobodne Bosne koji ne zna (premda je to nezamislivo) da je mnogopo{tovani HAAD znameniti fashion guru (na bo{nja~kom fe{n guru), i sve {to uz to ide, lijepo nam uzdurisane pa~vork domovine. Nego, jesenje me sunce ipak iznenada obasjalo: dobila sam poziv za kreativnu radionicu na kojoj se u~e vje{tine pomo}u kojih se moèmo rje{iti te{kih ljudi, svakodnevnih kradljivaca na{eg vremena i energije. A jo{ sam se pride sjetila kako se sa istima nosio na{ drug Sead Fetahagi}, dugogodi{nji kolumnist Slobodne Bosne. Gnjavili ga svi sarajevski genijalci, a jedan ga ~ak pozvao da se hitno i neodlo`no na|u u kafani te mu prezentirao pozama{an spisak ideja i tema o kojima bi morao pisati. Sejo mu na kraju pohvalio neporecivu rasko{ mentalnog sklopa, uz skru{eno: De ti, bogati, uzmi pa sam pi{i, nisam ti ja ni blizu dorastao takvoj genijalnosti. Pozdrav Seji, gdje god da je.
79
PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}
Ja ve{-ma{ina
U
ku}i budu}nosti, bar kako je ameri~ki tehnolo{ki gigant Microsoft vidi, kuhar ne}e ~ak morati ni da sjedne za kompjuter i upisuje koje namirnice ima pri ruci. Jednostavno }e ih izvaditi iz friìdera, spustiti na kuhinjski pult, a tehnologija }e sama da obavi posao. Dobro, ne}e {poret sam kuhati ali }e skener koji je ugra|en u pult skenirati digitalne etikete koje svaka namirnica ima. Na velikom kuhinjskom displeju dobi}ete precizne podatke: {ta ste od hrane izvadili, koliko je ima (u gramima i kilogramima), kad je proizvedena, koliko ve} stoji u friìderu i kad bi najkasnije trebalo da je potro{ite. To da }e rerna sama da se uklju~i po{to ste joj s posla dojavili da po~ne da pe~e pile, ili da se opere dok vi otr~ite do teretane, vi{e nije budu}nost. Ali, nije nemogu}e da }e u bliòj budu}nosti ~ak i roboti po~eti da se bave termi~kom obradom namirnica. Prvi primjerci ve} su napravljeni i rade, ali jo{ su suvi{e skupi da bi se masovno proizvodili. Roboti su ionako skoro pa sposobni da za vama pokupe no{ene ~arape, da sklone stvari po ku}i, prirede djeci popodnevnu predstavu u dnevnoj sobi, poigraju se sa ku}nim ljubimcem... Ku}ni roboti iz budu}nosti, me|utim, oti{li su mnogo dalje. Oni kose travnjake, slaù ve{, bri{u podove, obavljaju kurirske poslove No, da bi danas dobili ovih pet usluga, potrebno vam je pet robota. U budu}nosti, sve }e zavr{avati jedan. Futuristi predvi|aju da }e brojni ku}ni poslovi potpuno i{~eznuti, bar iz ìvota ~ovjeka. Roboti }e biti zaduèni za sve prljave i fizi~ki zahtjevnije poslove, ali se to ne}e dogoditi samo iz ~ovjekovog hira ve} kao nu`nost, jer svjetska populacija, pogotovo u bogatim i tehnolo{ki razvijenim zemljama, ubrzano stari. Jo{ 2007. Bill Gates predvidio je da }e u razvijenom svijetu, kao {to danas svaka ku}a ima ra~unar, u budu}nosti svaki dom imati bar jednog robota. Do tog trenutka, roboti }e postati mnogo savr{eniji i vje{tiji: bolje }e i spontanije komunicirati sa ljudima, brè u~iti i prepoznavati objekte koji se pomjeraju i znati da prora~unaju njihovu razdaljinu i predvide pravac kretanja. No, i drugi ku}ni ure|aji po~e}e sve vi{e da li~e na robote. U ku}i budu}nosti ve{-ma{ine o~itavaju etikete na garderobi. Prema onome {to na njima pi{e odredi}e program pranja, temperaturu, koli~inu pra{ka i omek{iva~a Na friìderu se papiri}i, fotografije i spiskovi namirnica za nabavku ne postavljaju pomo}u {a{avih magneta koje uku}ani donose sa putovanja: spiskovi i slike su digitalni, unose se preko ku}ne mreè i ekrana osjetljivog na dodir. Ova ku}a je za{ti}eno skrovi{te za ~lanove porodice. Njena vrata ne mogu se otklju~ati nijednim klju~em ve} samo skeniranjem zjenice, otiska prsta ili glasa. îtava unutra{njost ku}e je u raznim ekranima, pa su ~ak i zidovi gigantski displeji sa pokretnim tapetama. Ne vjerujete da }e se sve ovo desiti? Sjetite se samo robota usisiva~a. Ove zvjer~ice prije samo deset godina izgledale su kao nau~na fantastika, a sada mogu da se kupe u maltene svakoj prodavnici bijele tehnike. Dok ste na poslu, u vrijeme kada vam odgovara, ovi usisiva~i se pale i po~inju da rade ~iste sve ili samo sobe koje ste odredili.
80
REAGIRANJA
Hamdija Muratovi} - Uredni{tvu
Iznijeli ste totalne neistine o mom radu

(Ste~ajna mafija u Gra~anici, SB, br. 834) U povodu objavljenog ~lanka u Slobodnoj Bosni od 01.11.2012. godine na stranicama 28, 29 i 30 pod naslovom Ste~ajna mafija u Gra~anici, po diktatu Reufa Sokolovi}a iz Gra~anice i novinara Mirsada Fazli}a, izjavljujem sljede}e: u ~lanku su iznesene totalne neistine i notorne laì i ja se pitam da li je to mogu}e u jednoj dràvi, pa makar to bila Bosna i Hercegovina. Molim vas, istine radi i radi pravilnog informisanja javnosti, da objavite ovaj demant u va{im novinama, a ujedno obavje{tavam druge organe i dràvna tijela i to sa sljede}im ~injenicama i dokazima : Nad pravnom osobom Kokaprodukt d.o.o. Gra~anica je otvoren ste~ajni postupak 29.11.2011. godine po Rje{enju Op}inskog suda u Tuzli, koje je pravosna`no, po kojem je za ste~ajnog upravnika imenovan mr. Hamdija Muratovi} iz Gra~anice. Reuf Sokolovi} je udjeli~ar u ovom pravnom licu u postotku 6,8733 prema Rje{enju Op}inskog suda u Tuzli od 08.12.2011. godine, a koji se cijelo vrijeme pona{a kao ve}inski i apsolutni vlasnik, odnosno je bio stvarni nosilac vlasti i mo}i u ovom kombinatu do otvaranja ste~ajnog postupka dana 29.11.2011. godine. Do ro~i{ta za ispitivanje potraìvanja 21.02.2012. godine izvr{ena prijava potraìvanja povjerilaca prema ste~ajnom du`niku od 25.888.608, 82 KM, te naknadnih prijava je pristiglo u 1.880.105, 86 KM, {to ukupno prijavljena potraìvanja prema ste~ajnom du`niku Kokaprodukt d.o.o. iznose 27.768.714,68 KM. Kokaprodukt d.o.o. ima blokirane transakcione ra~une od 2005. godine, a u kontinuitetu bez prekida od 2008. godine do otvaranja ste~ajnog postupka, to zna~i da je Kokaprodukt nezakonito poslovala sav ovaj period vrijeme blokade transakcionog ra~una. Kokaprodukt duguje Poreznoj upravi iznos 3.790.727, 19 KM po osnovu poreza i doprinosa te se nalazi na listi objavljenih du`nika Porezne uprave F BiH. Drugi subjekat pod upravom Reufa Sokolovi}a je Koko-Dàda d.o.o. Gra~anica, ~iji je vlasnik 100% Reuf Sokolovi}. Koko-Dàda d.o.o. Gra~anica duguje samo po jednom osnovu, tj. bez garancija koje je dalaKokaprodukt iznos 12.397.507, 78 KM, {to je predmet prijave povjerioca
Kokaprodukta prema ste~ajnom du`niku Koko-Dàdi d.o.o. Gra~anica. Nad KokoDàdom je otvoren ste~ajni postupak u decembru 2011. godine. Svi transakcioni ra~uni ove firme su blokirani 02.07.2007. godine do otvaranja ste~ajnog postupka u decembru 2011. godine. Tre}i subjekat je pod upravom Reufa Sokolovi}a, a iz ovog peradarskog sistema je VEKO d.o.o. Gra~anica, koji je formalno pravno na tre}em licu, a direktor je sin Reufa Sokolovi}a. Veko d.o.o. sa blokiranim svim transakcionim ra~unima od septembra 2008. godine. Kokaprodukt potraùje od VEKA iznos od 787.442, 87 KM. êtvrti subjekt pod upravom Reufa Sokolovi}a iz ovog peradarskog sistema je firma DSP company d.o.o. Gra~anica, ~iji je formalni vlasnik i direktor snaha Reufa Sokolovi}a. DSP company ima blokirane transakcione ra~une. Iz gore navedenog se vidi da su iz sistema koje vodi Reuf Sokolovi} blokirani transakcioni ra~uni sva ~etiri subjekta, {to podrazumijeva da je to u cijelosti nezakonito poslovanje. Kokaprodukt do otvaranja ste~ajnog postupka potraùje od DSP company iznos 270.504, 16 KM, a ostatak stvarnog iznosa nije knjièn po nalogu Reufa Sokolovi}a, tako da je stvarni dug DSP company puno ve}i. Od otvaranje ste~ajnog postupka DSP company nije pla}ao svoje obaveze za zakupninu, PDV, kao i za reìjske tro{kove (struja) osim {to je u dijelu kompenzirano tako da nije platio potro{nju elektri~ne energije za zadnjih pet mjeseci, {to mjese~no iznosi 5.000 KM do 30.09.2012. godine. Kokaprodukt potraùje od DSP company od otvaranje ste~ajnog postupka za reìje, PDV i zakupninu 64.608, 22 KM. Svi objekti koji su bili u zakupu kod Reufa Sokolovi}a, odnosno DSP company su putem javnog natje~aja iznajmljeni novim subjektima, a objekat Klaonice peradi u @ivinicama je u javnoj objavi putem dnevnih javnih glasila. Ovo pona{enje Reufa Sokolovi}a ima za cilj obmanu javnosti, povjerioca, udjeli~ara o stanju njegovog peradarskog sistema, na na~in kako radi sa ciljem da ometa slu`benu osobu ste~ajnog upravnika u radu i izvr{enju zadataka. Njegova poslovna filozofija je da je dràva troma, da nije bitno koliko ima mase za tro{enje, da nije bitna profitabilnost te da je odre|enim dràvnim organima bitno da prvi upre{ prstom te dr` lopova a on narednih sedam godina ~eka tzv. ishod situacije i u me|uvremenu odra|uje posao na na~in kako je uradio.
Poslovne knjige koje je odobrio mo}ni Reuf Sokolovi} nisu nikad ni od kakve revizije i ni u kom segmentu revidirane. Na kraju pitam svekoliku javnost, povjeritelje, udjeli~are i dràvne organe da se obrate mo}nom Reufu Sokolovi}u, gdje je nestalo iz peradarskog sistema koji je on vodio zadnjih deset godina iznos od 41.291.746, 16 KM po poslovnim knjigama koje je on odobrio, a koji nisu revidirani. Tvrdim odgovorno da je taj iznos ve}i. Cjelovit izvje{taj sa svim dokazima {aljem na 40 adresa dràvnim organima u Bosni i Hercegovini. Ste~ajni upravitelj mr. Hamdija Muratovi}
81
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!

Slobodna Bosna 836-Signed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 836-Signed

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 836-Signed

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSANSKI PRAVEDNICI: POZDERCI, NEKAD I SAD

CITIUS ALTIUS FAHRIUS

NEKA IGRE POCNU!

I Vu~ko sit i kurbani na broju

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh

NA[ BRAT, ALEKSA

15 SJE^A VLADIKA U SPC-u

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

DA LI JE MOGU]E UJEDINJENJE OPOZICIJE U RS-u?

EKONOMSKI INTERES PRIJE SVEGA

Novi (stari) opinski naelnici

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ME\UNARODNA PRAVDA I DRUGE NEPRAVDE

Da, to je stra{no, da Gotovina i Marka~ robijaju, a Veljko Kadijevi}

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 8. NOVEMBAR

NEDJELJA, 11. NOVEMBAR

UTORAK, 13. NOVEMBAR

SRIJEDA, 14. NOVEMBAR

PONEDJELJAK, 12. NOVEMBAR

SUBOTA, 10. NOVEMBAR

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

^ITAJ KAKO JE POTPISANO

SLOBODNA BOSNA I 15.11.2012.

Podravate li inicijativu Dodika i ovia o povlaenju OHR-a iz BiH?

ne znam kako bi Bosna i Hercegovina danas izgledala.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

TE[I]EV MONOPOL NA BOSANSKO ORU@JE

S KIM SU I KAKO POSLOVALI SLOBODAN TE[I] I DRAGAN KAPETINA

GDJE JE ZAVR[IO VI[AK NAORU@ANJA

POSLOVNA SURADNJA SA ZAGREBA^KIM SCOUT-om

ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

DEMANTI SIPA-e DEMANTI SIPA-e

Nakon dravnih, Tei naao pokrovitelje i u institucijama RS-a

SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE

OPELO ZA VLADIKU VASILIJA KA^AVENDU

SJE^A VLADIKA U SPC-u

SVI SKANDALI SVI SKANDALI \AVOLJEG VLADIKE \AVOLJEG VLADIKE

SVA ZLODJELA VLADIKE KA^AVENDE

SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE

ODLAZAK NAJMO]NIJIH VLADIKA U SPC-u

\AKON BOJAN JOVANOVI] TVRDI

Na sjednici Sinoda SPC-a prikazan video uradak o Kaavendinim zlodjelima

15.11.2012. I SLOBODNA BOSNA

SJE^A VLADIKA U SPC-u

SVI SKANDALI VLADIKA SPC-a

Pahomije, vladika vranjski

Filaret, vladika mile{evski

VLADIKE KRIMINALCI I BLUDNICI MORAJU BITI RA[^INJENI

Lavrentije, vladika {aba~ki

Jefrem, vladika banjalu~ki

Vladika Vladika banjalu~ki banjalu~ki Jefrem Jefrem

SEKS, LA@I I PRINUDNO PENZIONISANJE

Vladika Grigorije dolazi u Bijeljinu da zamijeni Kaavendu!?

GRIGORIJE ZAPIKAO KA^AVENDINU STOLICU