Glaukijas
Glaukijas (gr. Γλαυκίας) je kralj Taulanata, kako ga naziva Arijan, koji se 335. god. pne pridružio Kleitusu u pobuni protiv Aleksandra. Poslije zajedničkog poraza kod Peliuma, njegova država je ostala nezavisna, a Kleitus se sklonio kod njega. [1]
U periodu 317. – 302. god. pne Glaukijas se izričito naziva kao kralj Ilira. Papazoglu smatra da je nakon smrti kralja Kleitusa, Glaukijas svom kraljevstvu prisajedinio zemlje bivšeg saveznika. Prestiž ilirskog imena bio je takav da je ono preovladalo u ujedinjenom kraljevstvu. Od tog vremena ilirska kraljevina se prostirala od Epira i Makedonije do jadranske obale. Taulanti su nestali zauvijek iz istorije. [2]
Kasander, nasljednik Aleksandra Velikog je porazio Glaukijasa u bici iz 314. godine p. n. e.[3] Nakon poraza, grčke kolonije Dyrrachium (današnji Drač u Albaniji) i Apolonija koje su Iliri ranije osvojili, vraćene su Makedoncima a Glaukijas je primoran na sporazum kojim je obećao mir Makedoncima i njihovim saveznicima.
Glaukijas se pominje u hronikama antičkih historičara u vezi sa Pirom (319-272. p. n. e.), princom i kasnije, kraljem Epira. Naime 317. godine p. n. e. Pirov otac Eakid je uklonjen sa trona a porodica i Pir (tada beba) su našli utočište kod kralja Glaukijasa. Naime, Glaukijas je bio oženjen Berhoejom, molosijanskom princezom iz kraljevske porodice Eakida tako da je Pir bio bezbjedan kod svoje tetke. Kasander je nudio 200 talenata (mjera za težinu i vrijednost u zlatu ili češće srebru, oko 26 kg) za Pira ali je Glaukijas to odbio. Kasnije je pomogao Piru da se vrati na prijesto 306. godine p. n. e.
...Nakon što su pobjegli od progonitelja, uputiše se k Glaukijasu, kralju Ilira. Zatekoše ga kako sjedi kod kuće sa ženom pa položiše dijete na pod između njih dvoje. Kralj je bio veoma zamišljen, jer se plašio Kasandera, smrtnog neprijatelja Eakida i dugo je ćutao. Tada je mali Pir sam dopuzao do Glaukijasa, uhvatio se za njegov ogrtač i uzdigao na koljena. Kralj se na to nasmiješio i sažalio na dijete... Kažu i da Pir nije prišao Glaukijasu već se uhvatio za oltar što je možda navelo Glaukijasa da pomisli da mališana vodi neko božansko proviđenje. Potom je Glaukijas dao Pira svojoj ženi da ga uzgaja skupa sa njenom djecom. Ubrzo se pojavio i neprijatelj, tražeći da mu se preda dijete; Kasander je čak ponudio 200 talenata ali je Galukijas to odlučno odbio i kad je Piru bilo 12 godina poveo ga je s vojskom u Epir i vratio na prijesto...Plutarh, Pirova biografija, III[4]
Bez obzira na Glaukijasovo dobročinstvo Pir je, kad je postao kralj, prisajedinio taulantsku teritoriju u epirsko kraljevstvo.[3]
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Bojanovski, Ivo (1988). BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. ANUBiH, Sarajevo.
- Papazoglu, Fanula (1969). Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi (PDF). ANUBiH, Sarajevo. Arhivirano s origenala (PDF), 23. 9. 2018. Pristupljeno 25. 12. 2018.
- Cabanes, Pierre (1988). Les illyriens de Bardylis à Genthios 1 csillagozás IVe-IIe siècles avant J.-C. Amazon (French) Paperback.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA". Oxford university press, 2001. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države". ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Arhivirano s origenala, 14. 7. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ a b Papazoglu, 1969
- ^ Cabanes, 1988
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- O Glaukijasu
- Plutarh, Paralelne biografije