Istina

Istina

Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava)Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.

Ovo je glavno značenje pojma Istina. Za druga značenja pogledajte Istina (razdvojba).

Walter Seymour Allward, Veritas, 1920

Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.

Istina se često veže s pojmovima: misao, zbilja, osobina, pojam, bit, znanje, veza, inteligencija...

Neki misle da se do istine, pravog razumijevanja znanja može doći samo prosvjetljenjem, a ne pojmovima (grupama osobina predmeta).

Pojmovno određenje istine: jednakost grupa osobina.

Istost (jednakost): zamišljeno je istinito ako je jednako zbiljskom. Drugim riječima, ono što mislimo o promatranom predmetu jednako je predmetu onakvom kakav jest neovisno o promatraču (ako nešto takvo postoji). Grupa osobina (pojmova, slika) u našem razumu jednaka je grupi zbiljskih osobina. Imamo neskrivenost, tj. predmet je onakav kakav jest (to je prvobitno grčko poimanje).

O sličnosti i razlikama zamišljenog i zbiljskog

Zamišljeno može biti malo ili jako različito od zbilje. Bezbroj je primjera za to: film Tramvaj zvan čežnja, Sjaj u travi, 1984 / Vrli novi svijet / Fahrenheit / The Matrix... opijenost nekih Nijemaca Hitlerom / nekih muslimana fundamentalizmom / demagogija... svakodnevna mala nesvjesna samozavaravanja i nesvjesne laži, citati iz književnosti: "zašto ubijaju istinu da bi se spasili od laži", "ukrali su im nešto tako potpuno da ni ne znaju da su pokradeni"...zablude (Baconovi idoli pećine, trga, teatra), Platonova pećina...)

Materijalni interesi (svrhe, ciljevi, volja) jako utječu na mišljeno (lomače, politički progoni - proglasi ga drukčijim pa opljačkaj bez obzira na zbiljsko - činjenice).

Najveća teškoća u traženju istine

S obzirom na to da se radi o uspoređivanju (traženju razlika i istosti) velikog broja osobina (redaka tablica) lako se zabuniti, npr. zamjena teza = pridati osobinu nečega nečem drugom zato što imaju neke osobine iste - pr. "Tko laže taj i krade i ubija" - kradljivost je česta i kod lopova i kod ubojica, ali to ne znači da lopovima treba suditi za moguće ubojstvo tj. lopova ne treba zamijeniti s ubojicom. Stoga smanjujemo broj osobina - pojednostavljujemo. Izabiremo najvažnije osobine, to jest tražimo bit (ono što određuje nešto, po čemu nešto jest to što jest). Bit se često utvrđuje u glavi bez širine znanja i povezivanja, npr. kod ideologije (religije, komunizam). Alibi lijenih i manipulatora je da pravo znanje opterećuje. Ali ono je jedino moguće.

Znanje je pravo razumijevanje tj. podrazumijeva:

1. poznavanje cijelog skupa osobina,
2. mogućnost objašnjavanja toga
3. mogućnost povezivanja

tj. poznavati osobine osobina pojma o kojem zaključujemo - odlučujemo - djelujemo. Radi se o stablima i mrežama veza grupa pojmova (redaka tablica).

Puno znanja nije dovoljno za spoznaju istine, osobine treba moći povezivati, a u povezivanju se najviše prepoznaje inteligencija.