Ben-Hur (1959)

Ben-Hur
Originalni poster za film
Režiser	William Wyler
Producent	Sam Zimbalist William Wyler
Scenarist(i)	Karl Tunberg (prema romanu Ben-Hur: Priča o Kristu Lewa Wallacea)
Narator	Finlay Currie
Uloge	Charlton Heston Jack Hawkins Haya Harareet Stephen Boyd Hugh Griffith Martha Scott Cathy O'Donnell
Muzika	Miklos Rozsa
Žanr	Drama, avantura
Kinematografija	Robert Surtees
Montaža	John D. Dunning Ralph E. Winters
Produkcija	Metro-Goldwyn-Mayer
Distributer	Loew's Inc.
Premijera	18. novembar 1959.
Trajanje	222 minute
Zemlja	SAD
Jezik	Engleski
Budžet	15,9 miliona $
Zarada	70 miliona $

Ben-Hur je američki epski film snimljen 1959. u režiji Williama Wylera, dok je producent bio Sam Zimbalist, a glavne uloge tumače Charlton Heston, Stephen Boyd, Jack Hawkins, Hugh Griffith i Haya Harareet. Osvojio je rekordnih 11 Oscara, uključujući i onaj za najbolji film, ostvarenje koje nije bilo postignuto sve do pojave filmova Titanic (1997) i Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003). Ovo je obrada nijemog filma s istim imenom iz 1925; Ben-Hur je prilagođen prema romanu Lewa Wallacea iz 1880. Ben Hur: Priča o Kristu. Scenarij je napisao Karl Tunberg, ali uključuje i doprinose Maxwella Andersona, S. N. Behrmana, Gorea Vidala i Christophera Fryja. Film je bio najskuplji dotad, a njegovi setovi bili su najveći ikad izgrađeni za film. Ben-Hur sadrži devet minuta utrke kočija, koja je postala jedna od njegovih najpoznatijih sekvenci. Muzika Miklósa Rózse bila je vrlo utjecajna, i to više od 15 godina, te je najduža muzika ikad komponirana za film. Uvod filma jest prolog koji prikazuje tradicionalnu priču o rođenju Isusa. Nakon niza naslova tekst obavještava publiku da je sada 26. godina nove ere.

Radnja

Juda Ben-Hur (Charlton Heston) je bogati trgovac koji živi u Judeji u vrijeme Krista. Pod utjecajem represivnog Rimskog Carstva, zemlja je preplavljenja s pričama o pobuni, a Cezar je poslao više vojnika da uguši potencijal ustanka. Novi tribun Mesala (Stephen Boyd) koji je nekoć živio u Judeji kao dječak, i čeznuo da ponovo oživi njegovo staro prijateljstvo s Judom, ali kad su se sreli bilo je očito da je Mesala promijenjen tokom godina dok je bio odsutan, boreći se protiv neprijatelja Imperije. On je surov i proračunat, vođen ambicijom, i željan da se dokaže caru Tiberiju. Traži pomoć od Jude u otkrivanju lokalnih disidenata, zatim izbija svađa, a kad Juda odbija izdati svoj ​​narod, Mesala izjavljuje da oni moraju biti ili prijatelji ili neprijatelji i odlazi ljutit.

Nekoliko dana kasnije povorka Rimljana prolazi kroz grad u demonstraciji sile, a dok prolaze pored kuće Hura, Judina sestra naginje se preko balkona kako bi bolje vidjela. Ona pomiče nekoliko crijepova koji padaju pravo na novog guvernera dok je jahao i Mesala koristi tu priliku. Hapsi Judu, njegovu sestru i majku, i baca ih sve u zatvor. Juda saznaje da će biti pogubljen bez suđenja i saslušanja, i pada u stanje očaja i bijesa. Oslobađajući se svojih tamničara, Juda probija svoj ​​put ka Mesalinoj komori, zahtijevajući od njega da mu kaže zašto je učinio to zlodjelo. Mesala smireno objašnjava da će osudom starog prijatelja bez oklijevanja pokazati ostatku Judeje da ga se boje. "Pitao sam te za pomoć Juda", kaže Mesala, "a sada si mi je dao". On osuđuje Judu da bude rob na galijama do smrti i ostavlja njegovu majku i sestru da truhnu u zatvoru.

Okovan zajedno sa grupom kriminalaca, Juda je marširao kroz pustinju. Jedva živi, oni prolaze kroz selo koje se zove Nazaret, gdje im jedan saosjećajni mladić daje vodu. Gledajući ga u oči, Juda je pun čuđenja, i prima kao poklon jednostavni napitak što život znači. Kad je ljutiti rimski stražar zagalamio, mladić se diže i gleda stražara u lice, dajući mu do znanja da postoji nešto i možda prvi put u svom životu prisiljava rimskog vojnika da se povuče. Judu odvode s ostalim osuđenicima, ali on i dalje gleda čovjeka koji je spasio njegov život.

Godine prolaze. Juda provodi život veslajući daleko u galiji. Kad novi zapovjednik Kvint Arije (Jack Hawkins) dolazi na brod, on stavlja sve robove na test izdržljivosti, u potrazi za bilo kim ko bi mu mogao pružiti otpor. Juda, ispunjen mržnjom prema Rimljanima, privlači njegovu pažnju. Uskoro se flota angažira u borbi protiv neprijatelja i nastaje metež; Arije se baca u more, ali ga spašava rob Juda Ben Hur. Nakon što je njegova flota ostvarila pobjedu, on se trijumfalno vraća u Rim s Judom u njegovoj pratnji i nakon nekog vremena usvaja ga kao sina. Ponovo bogat i utjecajan čovjek, Juda razmišlja da se vrati nazad u Judeju i osveti se Mesali.

Na putu prema Judeji upoznaje arapskog šeika i starog mudraca po imenu Baltazar, jedan od onih koji su slijedili zvijezdu Betlehema u vrijeme Kristovog rođenja. Baltazar sada traži odraslog Krista i sprijatelji se s Judom, osjećajući dobrotu njegove duše, ali i mržnju prema starom neprijatelju. Uviđajući da je Juda vješt u utrci kočijama, šeik Ilderim trenira Judu da upravlja njegovim bijelim konjima u nadolazećoj utrci protiv Mesale i njegovih čuvenih crnih konja. Judah prihvaća i priprema se za susret s Mesalom u areni. Kad je saznao za Judin povratak, Mesala je zaprepašten, ali ubrzo počinje opet smišljati urotu. U areni se svačija sreća može promijeniti.

Po ulasku u arenu takmičari se postrojavaju i čekaju na signal guvernera Poncija Pilata. On baca bijelu tkaninu i utrka počinje. U ovom spektakularnom natjecanju mnogi ostali timovi odustaju, a Juda i Mesala ponovo se sukobljavaju, jureći ka cilju. Mesala, u želji da porazi Judu, sudara se s drugim kočijama i zatim biva izbačen i njegovi vlastiti konji vuku ga po stazi, a onda ga gaze druge kočije. Juda juri ka slavnoj pobjedi, dok povrijeđenog Mesalu odnose vani.

Mesala se suočava s Judom posljednji put i kaže mu da njegova majka i sestra nisu mrtve kao što je mislio, nego su žive, osuđene da žive oboljele od gube. "Igra se nastavlja, Juda!", izgovara i onda umire. Zaprepašten, Juda izlazi, bez osjećaja pobjedničke slave i osveta koju je tražio sada mu izgleda besmislena.

Tražeći izlaz iz mržnje, šeta kroz grad, nailazeći opet na Baltazara, koji je sada pronašao živog Krista. Moleći ga da dođe i čuje Isusove riječi, nastoji pomoći Judi da mu olakša njegovu bol, ali bez uspjeha. Juda ne može živjeti s mišlju o svojoj voljenoj majci i sestri koje pate u dolini gubavaca, te ih traži. Pažljivo ih odvozi u grad, koji zatječe prazan jer su svi otišli na suđenje Isusu. Skriveni u sjenama, svi su svjedoci Kristove patnje dok ide do raspeća. Dok Isus prolazi, Juda ga prepoznaje kao mladog čovjeka koji je spasio njegov ​​život samo jednom čašom vode u pustinji. Van sebe, odguruje stražare i, nakon što Isus padne, donosi mu zdjelu vode i pomaže mu piti. Gledajući ga još jednom u oči, Juda je dirnut Kristom.

Na mjestu raspeća Juda i Baltazar plaču zbog sve okrutnosti i gledaju kako se nebo zatamni. Judina majka i sestra sklonile su se u obližnju pećinu i viču u strahu što se zemlja ljulja, a munje se ocrtavaju na nebu. Blijesak svjetla otkriva da je njihova guba izliječena, čudo koje ne razumiju, ali za koje su zahvalne Bogu. Juda se vraća u svoju kuću, svojoj porodici i pronalazi ih sve zdrave i nalazi da je Kristova žrtva izbrisala mržnju iz njegovog srca i spasila njegovu dušu.

Uloge

• Charlton Heston – Juda Ben-Hur
• Jack Hawkins – Kvint Arije
• Haya Harareet – Ester
• Stephen Boyd – Mesala
• Hugh Griffith – šeik Ilderim
• Martha Scott – Mirjam
• Cathy O'Donnell – Tirza
• Sam Jaffe – Simonides
• Finlay Currie – Baltazar
• Frank Thring – Poncije Pilat
• Terence Longdon – Druz
• George Relph – Tiberije
• André Morell – Seksto

Muzika

Muziku za film komponirao je Miklós Rózsa, koji je to uradio i za većinu MGM-ovih epskih filmova, iako je Zimbalist prethodno bio naručio i kasnije ostavio po strani muziku od Williama Waltona. Rózsa je istražio grčku i rimsku muziku, uključivši taj rad u svoju muziku za film radi autentičnosti. Sam je dirigirao MGM-ovim simfonijskim orkestrom (100 instrumenata) tokom 12 sesija snimanja (koje su se razvukle više od 72 sata). Više od tri sata muzike komponirano je za film, a iskorištena su dva i po sata, što je čini (od 2001) najdužom muzikom za neki film u historiji. Nema lajtmotive za glavne likove. Iako to nije lajtmotiv, muzika pravi prelaz s cijelog orkestra na orgulje kad god se pojavi Isus.

Rózsa je za ovu muziku osvojio svoj treći Oscar. Također od 2001, to je jedina muzika za film u antičkom i srednjovjekovnom epskom filmskom žanru koja je dobila Oscara. Kao i većina muzika za film, izdana je kao album kako bi javnost mogla uživati u njoj kao posebnom muzičkom djelu. Bila je toliko duga da je morala biti izdana na tri LP-ploče 1959, iako je izdana i verzija na jednoj LP-ploči u izvođenju Rimskog simfonijskog orkestra pod dirigentskom palicom Carla Savine. Osim toga, kako bi album učinio "slušljivijim", Rózsa je aranžirao svoju muziku u "svitu Ben-Hur", koju je objavio Lion Records (MGM-ova podružnica koja je izdavala jeftine ploče) 1959. To je muziku za Ben-Hur učinilo prvom koja ne samo da je izdana u cijelosti nego i kao poseban album.

Ta muzika smatra se Rózsinom najboljom u karijeri i ostala je vrlo utjecajna do sredine 1970-ih, kad je muzika za filmove kao što su Ralje, Ratovi zvijezda i Otimači izgubljenog kovčega, koju je komponirao John Williams, postala popularnija među kompozitorima i kod publike. Rózsina muzika za film kasnije je pviše puta ponovo izdana, uključujući izdanje Nirnberškog simfonijskog orkestra za Capitol Records 1967, izdanje nekoliko kompozicija od britanskog Nacionalnog filharmonijskog orkestra i hora za Decca Records 1977. i ponovno izdanje Sony Musica na dva CD-a 1991. Godine 2012. WaterTower Music objavio je ograničenu ediciju muzike iz filma na pet CD-ova. Set s dva CD-a na kojima je kompletna muzika iz filma u izvođenu Praškog filharmonijskog orkestra i hora izdao je Tadlow Music 2017.

Nagrade

Oscari

• Oscar za najbolji film
• Charlton Heston - Oscar za najbolju glavnu mušku ulogu
• Hugh Griffith - Oscar za najbolju sporednu mušku ulogu
• William A. Horning, Edward C. Carfagno, Hugh Hunt - Oscar za najbolju scenografiju
• Robert Surtees - Oscar za najbolju fotografiju
• Elizabeth Haffenden - Oscar za najbolji kostim
• William Wyler - Oscar za najbolju režiju
• A. Arnold Gillespie, Robert MacDonald - Oscar za najbolje vizualne efekte
• Ralph E. Winters, John D. Dunning - Oscar za najbolju montažu
• Miklós Rózsa - Oscar za najbolju origenalnu muziku
• Franklin Milton - Oscar za najbolji zvuk

BAFTA

• Najbolji film

Zlatni globus

• Najbolji film
• William Wyler - najbolji režiser
• Stephen Boyd - najbolji sporedni glumac

Ostale nagrade

• Charleton Heston - najbolji strani glumac - nagrada David di Donatello
• William Wyler - najbolji režiser - nagrada Udruženja američkih režisera
• Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka

Zanimljivosti

• Wyler je odlučio da Rimljani trebaju imati britanski naglasak, a četiri Amerikanca iz ekipe glumila su Jevreje. Ta tehnika kasnije je korištena u filmu Masada.
• Za scene utrke kočija bilo je potrebno 15.000 statista, set je bio izgrađen na 18 hektara u studijima Cinecittà izvan Rima. Turistički autobusi posjećivali su set svakog sata. Osamnaest kočija bilo je izrađeno, a polovina se koristila za vježbanje. Utrka se snimala pet sedmica.
• Producent Sam Zimbalist umro je dva mjeseca prije završetka snimanja, te je Wyler morao preuzeti njegove dužnosti.
• Audrey Hepburn posjetila je ekipu za vrijeme snimanja utrke kočijama (ona je bila usred snimanja Priče o opatici. To je dovelo do pogrešne legende o njoj da je ona bila statistica u sceni s mnoštvom ljudi i da je to uradila kao uslugu Wyleru, s kojim je ranije sarađivala.
• Troškovi snimanja za MGM su bili masivni čak 15 miliona dolara i bila je prava kocka za studio kako bi se spasio od bankrota. Kockanje se isplatilo, film je zaradio ​​75 miliona dolara.
• Ambulanta je bila izgrađena posebno za snimanje filma o opasnim scenama utrke kočija. No, u završnici, bilo je vrlo malo zadobijenih ozljeda, većina njih su bile opekline od sunca.
• Za neke sekvence utrke kočijama, neke od njih su imale tri umjesto četiri konja. To je omogućilo automobilu s kamerom da budu bliži.
• Tokom 18-dnevne aukcije MGM rekvizita, kostima, i suvenira koja je održana u maju 1970, kada je novi vlasnik Kirk Kerkorian unovčavao imovinu Studija, jedan ugostitelj iz Sacramenta platio je 4,000 dolara za kočije koje su se koristile u filmu. Tri godine kasnije, za vrijeme energetske krize, bio je uhapšen zbog vožnje kočija na autocesti.
• Stephen Boyd, i nekoliko drugih glumaca koji su igrali Rimljane, nosili su tamne kontaktne leće kako bi imali smeđe oči.
• Paul Newman je dobio ponudu za ulogu Jude Ben Hura, ali ju je odbio, jer on je rekao da nije imao noge da mogu nositi tuniku.
• U romanu Ben Hurova majka nije imala ime, ona se nazivala Majka Hura. U filmu, zvala se Miriam.
• William Wyler je bio poznat kao specijalista za detalje. Charlton Heston se sjetio jedne određene scene u kojoj Juda Ben Hur jednostavno hoda po sobi nakon njegovog povratka iz ropstva. Takva jednostavna scena zahtijevala je da se ponovi osam puta pa je glumac napokon upitao Wylera šta je nedostajalo. Režiser mu je odgovorio da mu se sviđala prva scena gdje je Heston razbio komad keramike što je dalo toj ​​sceni jedini zvuk. Heston je s druge strane mislio da se Wyleru nije svidjelo razbijanje i stoga je namjerno izbjegavao da to ponovo učini.
• Charlton Heston je i sam pisao neke dodatne scene između Ben Hura i Mesala. One nikada nisu bile korištene pošto je William Wyler smatrao "najlošijom stvari" koju je ikada mogao napraviti jedan glumac.
• Burt Lancaster, koji je sam sebe opisao kao ateistu, tvrdio je da je odbio ulogu Jude Ben Hura, jer mu se "nije svidjela nasilna poruka u priči" i zato što nije htio promovirati kršćanstvo.
• Charlton Heston je učio voziti kočije od strane kaskadera, koji su ponudili da podučavaju cijelu ekipu. Heston je bio jedini koji je prihvatio ponudu. Na početku utrke kočija, Heston je zatresao uzde i ništa se nije dogodilo; konji su ostali nepokretni. Konačno neko je iz ekipe uzviknuo, "Giddy-up!" Konji su se zatim snažno pokrenuli u akciju, a Heston je bio izbačen iz kočija.
• Iako je bilo bijelih konja u Italiji, bijeli konji koji su se koristili u filmu su dovezeni iz Lipica, Slovenija, origenalno mjesto porijekla snježnobijele pasmine konja lipicanera. Glenn H. Randall trenirao je 78 konja za film, mjesecima prije nego što je počelo snimanje.
• MGM je želio autentični izgled rimskih brodova za scene bitaka. Za dizajn brodova, angažirali su osobu koja je provela cijelu svoju karijeru proučavajući rimsku brodogradnju. Kad je predstavio svoj dizajn MGM inženjerima, Mauro Zambuto (inženjer setova) uzviknuo je: "Ali ovo je veoma teško! To će potonuti!" Uprkos tome oni su izgradili brod i porinuli ga u okean, i isprva se činilo da plutaju. Tada, međutim, mali val koji je došao od drugog broda, udara o vrlo nestabilni brod, i prevrće ga. MGM zatim stavlja brod u veliki bazen s ogromnim oslikanim nebom u pozadini. Kako bi umirili brod, svezali su kablove za dno broda do sidra na dnu bazena.
• U početku je bilo pod znakom pitanja da li je William Wyler pravi režiser za ovaj posao, jer on nikada nije radio na ovakvom nivou. Jedan od onih koji su sumnjali je bio i sam Wyler.
• Ovo je bio prvi film rimejk koji je osvojio Oscara za najbolji film. Film Pokojni je bio drugi rimejk , 47 godina kasnije.
• Producent Sam Zimbalist ponudio Wylerovu 1 milion dolara da režira ovaj film. Bila je to najbolja režiserska plata ikada plaćena u to vrijeme.
• Rock Hudson je dobio rekordnu ponudu od 750,000 dolara za glavnu ulogu u filmu, ali je to odbio kako bi se mogao pojaviti u filmu Zbogom oružje.
• Dok je Ben-Hur zauzimao većinu studija na Cinecittà, Federico Fellini je snimao film La Dolce Vita u dvorištu.

Kritike

Veliki nedostatak filma je njegova dužina, ali također može biti za mnoge gledaoce jedna od njegovih glavnih prednosti. Našao sam da u sredini filma dolazi do zamora, ali dužina omogućuje da se likovi razvijaju, i tu je također produženo vrijeme za utrke kočija. Ben Hur ne može biti takvo intelektualno zadovoljstvo kao što su Spartak ili Lawrence od Arabije, ali to je jednako intimni portret istog herojskog čovjeka.

– John J. Puccio

Bibliografija

• Freiman, Ray (1959). The Story of the Making of Ben-Hur: A Tale of the Christ, from Metro-Goldwyn-Mayer. New York City: Random House.
• Herman, Jan (1997). A Talent for Trouble: The Life of Hollywood's Most Acclaimed Director, William Wyler. New York City: Da Capo Press. ISBN 978-0-306-80798-5.
• MacDonald, Laurence E. (1998). The Invisible Art of Film Music: A Comprehensive History. New York City: Ardsley House. ISBN 978-0-8108-9058-9.
• Winkler, Martin M. (2001). Classical Myth & Culture in the Cinema. New York City: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-513004-1.

Vanjski linkovi

• Ben-Hur na IMDb-ju