5 Primjena EFD koncepta

Računarska dinamika fluida (CFD) dugo je imala reputaciju da je njena primjena u sklopu
procesa razvoja proizvoda previše teška, spora i skupa. Takva reputacija je zaslužena prije više
od deset godina. Generalno, razlozi koji su u prošlosti doveli do slabije upotrebe CFD alata u
procesu razvoja novih i poboljšanju postojećih proizvoda, mogu se svesti na to da su CFD analize
bile previše složene da bi se mogle koristiti u procesu razvoja proizvoda, da su oduzimale puno
vremena, te da su bile preskupe da bi ih koristili ”obični” inženjeri. Pored toga, 3D CAD model se
nije mogao direktno koristiti za CFD analize. U prilog CFD analizama nije išlo ni tadašnje
mišljenje da razvoj većine proizvoda ne zahtjeva upotrebu CFD analiza.

Iako se CFD promijenio tokom proteklog desetljeća, i postao puno lakši, brži i jeftiniji za
upotrebu, ipak su ostale predrasude koje stoje na putu veće upotrebe CFD simulacija u ranim
fazama razvoja proizvoda. Te pogrešne predstave možda mogu objasniti zašto samo oko 3%
inženjera diljem svijeta koji se bave mehaničkim dizajnom koriste CFD za simulaciju strujanja
fluida unutar i oko njihovih proizvoda [30].

Koncept inženjerske dinamike fluida (engl. Engineering Fluid Dynamics - EFD) predstavlja
novu generaciju analiza strujanja i prenosa toplote (od 1999.). EFD koncept je napravio da, po
prvi put, simulacije postanu sastavni dio procesa inženjerskog dizajna i predviđanja stvarnog
ponašanja novih proizvoda u ranim, i svim drugim, fazama ciklusa projektovanja. EFD pomaže
inženjerima da dođu do potrebnih odgovora ranije, brže, jeftinije i sigurnije od bilo koje druge
inženjerske metode.

Primjenom EFD koncepta inženjeri su dobili integraciju CAD sistema i softvera za

simulacije sa snažnim i konkretnim generatorom mreže. Polazeći od kreiranog 3D modela
proizvoda, EFD programi automatski prepoznaju da li se radi o unutrašnjim ili vanjskim
strujanjima, te čvrste dijelove modela izrađene od različitih materijala, ukoliko proračuni
uključuju prenos toplote. Nakon toga, upotrebom RAM (engl. Rectangular Adaptive Mesh)
tehnologije, automatski se generiše mreža s elementima u obliku heksaedara za cijeli domen
Primjena EFD koncepta

proračuna, pri čemu se gustoća mreže automatski prilagođava u geometrijski i fizikalno

kritičnim područjima.

5.1 Prednosti EFD koncepta

U posljednjih nekoliko godina, u okviru EFD koncepta, pojavila se nova generacija CFD softvera
koja je posebnu pažnju posvetila rješavanju gore navedenih razloga slabije upotrebe ranije
pomenutih CFD softvera. Razvojem EFD koncepta, navedeni problemi su uspješno riješeni, što je
dovelo do toga da se može smatrati da EFD rješenja sada imaju prednost u odnosu na druge
metode koje se koriste u procesima razvoja proizvoda.

Novi CFD softveri zahtijevaju manje specijaliziranih vještina

Prema nedavnom istraživanju provedenom među inženjerima koji se bave dizajnom i razvojem
proizvoda, njih čak 58% smatra da većina inženjera nemaju potrebnu stručnost i znanje za
upotrebu CFD alata [30].

Slika 5.1 Inženjer je sada u mogućnosti da usmjeri svoje vrijeme i pažnju na optimiziranje
performansi proizvoda

Razlog za ovakvo mišljenje uglavnom leži u tome što su CFD kodovi od prije desetak
godina zahtijevali od svojih korisnika potpuno razumijevanje numeričkih aspekata dinamike
fluida u svrhu dobivanja tačnih rezultata. Pored toga, korisnici su morali znati kako da prevedu

67
Primjena EFD koncepta

svoje CAD modele u CFD okruženje, kako da "obrnu" svoj model i kreiraju model praznog
prostora koji ispunjava fluid na osnovu modela proizvoda, kreiraju mrežu sa pravim
karakteristikama, odrede granične uslove, izaberu prave matematičke modele, podešavaju
postavke solvera da obezbijede konvergenciju, i mnoge druge zadatke. To je sve dovelo do toga
da su CFD alati zahtijevali specijalne vještine i nisu se mogli u punom kapacitetu koristiti kao dio
procesa razvoja proizvoda.

Novi softveri zasnovani na EFD konceptu posjeduju sofisticirane automatske kontrolne

funkcije koje osiguravaju konvergenciju kod skoro svake upotrebe aplikacije, bez potrebe
dodatnog ručnog podešavanja. U vezi s ovim, jedna od najvažnijih funkcija ovih novih alata je
ona koja kontroliše kvalitet mreže i na taj način eliminiše glavni razlog pojave divergencije.

Učinjenim poboljšanjima postiglo se to da su sada bitno reducirane potrebne vještine za

upotrebu novih CFD softvera, razvijenih na bazi EFD koncepta. Za uspješnu primjenu CFD,
odnosno EFD analiza danas je dovoljno dobro poznavanje CAD sistema i fizičkih karakteristika
samog proizvoda, a to su vještine koje velika većina razvojnih inženjera-projektanata već
posjeduje. Inženjer je sada u mogućnosti da usmjeri svoje vrijeme i pažnju na optimiziranje
performansi proizvoda, a ne prije svega na samu upotrebu softvera.

CFD analize sada oduzimaju manje vremena u procesu razvoja proizvoda

CFD simulacije su dugo bile korištene kao jedan od završnih validacijskih koraka, nakon što je
proces dizajna proizvoda uglavnom završen. Glavni razlog za tako kasnu upotrebu CFD
simulacija je bio u tome što su iste trajale relativno dugo, i često se događalo da rezultati CFD
analiza, zbog kašnjenja u njihovoj realizaciji, ne bi bili ni primijenjeni u procesu razvoja
proizvoda.

Puno vremena se trošilo na proces izrade mreže. Taj proces je obuhvatao prevođenje
geometrije iz CAD sistema u CFD paket, izdvajanje šupljina iz CAD modela i njihovo "mrežanje".
Iako su automatski generatori mreže bili i tada dostupni, ipak su oni zahtijevali dosta manuelnih
intervencija s ciljem dobijanja kvalitetnije mreže. Te intervencije su se morale ponoviti kod
svake promjene dizajna.

Nova generacija CFD softvera dosta skraćuje vrijeme analize automatizacijom svih u
prethodnom paragrafu pomenutih koraka. Prema novom pristupu, izvorni 3D CAD model se
direktno koristi u simulacijama tečenja fluida, i na taj način se eliminiše potreba za prevođenjem
CAD modela u format potreban za CFD/EFD analize. Svi dodatni podaci potrebni za simulaciju
tečenja, kao što su osobine materijala i granični uslovi, su asocijativno povezani sa CAD modelom

68
Primjena EFD koncepta

i prenose se zajedno sa svim promjenama proizvoda. EFD softver analizira CAD model i
automatski određuje regione ispunjene fluidom i regione ispunjene čvrstim tijelom, bez potrebe
ikakvog uplitanja od strane korisnika. Nakon toga, automatski generator kreira mrežu, uz
mogućnost potpunog eliminisanja potrebe za manuelnom intervencijom. Sve je to rezultiralo da
se kreiranje mreže može obaviti najčešće za samo par minuta, što je dovelo do značajnog
skraćivanja vremena potrebnog za numeričke analize.

Slika 5.2 Poređenje procesa razvoja proizvoda za tri generacije CFD softvera

Novi CFD - EFD softveri su sada jeftiniji i dostupni su i ”običnim” inženjerima

Sljedeći faktor koji je limitirao upotrebu CFD simulacija u prošlosti je bila visoka cijena softvera.
Prosječna cijena godišnje licence tradicionalnih CFD kodova je iznosila oko 25.000$. Još veći
troškovi za kompanije su nastajali iz potrebe angažovanja eksperata koji su bili neophodni za
pokretanje navedenih kodova. Potreba za angažovanjem ovih kadrova je proistekla iz potrebe
dubokog razumijevanja matematičkih aspekata računarske dinamike fluida. Angažovani kadrovi
su morali izdvojiti dosta vremena za obuku, da bi održali korak s posljednjim izmjenama u kodu.
I na kraju, u ne tako davnoj prošlosti, CFD kodovi su zahtijevali specijalizirani hardver u vidu
superračunara koji su bili neophodni za dobivanje rezultata u razumnom vremenskom roku.

Najnovija generacija CFD kodova, namjenjena za upotrebu tokom procesa razvoja

proizvoda, znatno smanjuje troškove obavljanje CFD simulacija. Cijena softvera je pala do te

69
Primjena EFD koncepta

mjere da je cijena koštanja godišnje licence postala cijena trajne licence, uz redovnu naknadu za
održavanje po jednoj godini u iznosu od oko 20% cijene softvera. Također, ovaj softver je
eliminisao potrebu za angažovanjem eksperata, jer je postala moguća njegova upotreba i od
strane ”običnih” inženjera, uz potrebu kraće obuke. Softver se pokreće u istom CAD okruženju na
koji su navikli inženjeri dizajneri, i nema više potrebe da korisnik razumije matematičke aspekte
CFD simulacija u mjeri koliko je to bio slučaj ranije. I na kraju, posljednja generacija CFD softvera
se može pokrenuti na personalnim računarima i notebook računarima koji posjeduju
performanse koje su imali superračunari prije samo nekoliko godina, ali koštaju samo nekoliko
hiljada dolara.

3D CAD model se može direktno koristiti za CFD analize

U prošlosti je bilo neophodno kopirati ili prevesti CAD model u drugi program i značajno ga
modificirati u svrhu kreiranja CFD modela. To modifikacija je proizilazila iz toga što su alati
korišteni za prevođenje CAD modela u CFD program zahtijevali veliki broj manuelnih
intervencija. Generalno, proces prevođenja je bio uspješan za otprilike 80% geometrije, dok je
ostatak morao biti ponovno modeliran ili uproštavan ručno. Mnogi korisnici su smatrali da je
bolje krenuti iz početka i kreirati geometriju direktno u CFD programu, iako je i to
podrazumijevalo veliki gubitak vremena.

Slika 5.3 CFD softver sada radi u istom CAD okruženju sa kojim su razvojni inženjeri već
upoznati

70
Primjena EFD koncepta

EFD softveri direktno se koriste izvornim 3D CAD podacima za simulacije strujanja bez
potrebe prevođenja ili kopiranja. Sve promjene u dizajnu proizvoda, bazirane na rezultatima
simulacija, se unose direktno u CAD sistem upotrebom poznatih funkcija za modeliranje. Nema
potrebe za kreiranjem dodatnih ”objekata” u konstrukcijskom stablu CAD softvera koji
predstavljaju prostor ispunjen fluidom. Uslovi strujanja se definišu direktno na CAD modelu i
organiziraju slično kao ostali konstruktivni podaci u pomenutom konstrukcijskom stablu. Kao
rezultat, originalni CAD model se može koristiti bez modifikacija za EFD analize.

CFD analize se mogu koristiti za poboljšanje velikog broja različitih proizvoda

U prošlosti, upotreba CFD je bila skoncentrisana u relativno malom broju industrijskih grana,
kao što su auto-industrija, svemirska i avio-industrija, te proizvodnja električne energije, koje su
zahtijevale razvoj visoko sofisticiranih proizvoda, kod kojih strujanje fluida ima očit i veliki uticaj
na njihove performanse. Ovo je dovelo do raširenog vjerovanja da CFD ima upotrebnu vrijednost
samo kod ovakvih proizvoda. U stvarnosti, strujanje fluida ima veliki uticaj na performanse
velikog broja različitih proizvoda – performanse koje se mogu znatno poboljšati upotrebom CFD
analiza. Svaki proizvod, koji ima interakciju s fluidom, i svaki proizvodni proces koji uključuje
fluide je potencijalni subjekt numeričkih analiza. Zbog toga je lako objasniti zašto se danas EFD
koristi za poboljšanje veoma širokog spektra proizvoda.

5.2 EFD analize strujanja fluida u ”idealnom” CAD modelu radnog kola

Inženjeri koji dizajniraju opremu s rotacionim komponentama, moraju da analiziraju i

razumiju ponašanje ovih komponenti, ako žele da poboljšaju njihove performanse. Na primjer,
ako su lopatice radnog kola pogrešnog oblika, ili su pogrešno orjentisane, to može dovesti do
toga da predmetna pumpa nema potrebne performanse. Upotreba CFD, odnosno EFD
omogućava uočavanje ozbiljnih nedostataka mnogo ranije u procesu dizajniranja opreme s
rotacionim elementima, nego što je to bio slučaj u prošlosti.

Kao što je već pomenuto, za realizaciju numeričkih proračuna u ovom radu korišten je
softverski paket FloEFD koji je ugrađen kao CFD alat u SolidWorks i kao takav se naziva
SolidWorks Flow Simulation.

Flow Simulation nudi jednostavan pristup, nazvan Global (Single) Rotating Reference
Frame, za proučavanje strujanja fluida oko lopatica radnog kola. Prilikom takvih analiza se
uopšte ne uzima u obzir uticaj kućišta pumpe na tok fluida, odnosno realizuju se kvalitativne
analize strujanja u radnom kolu kroz primjenu reduciranog numeričkog modela protočnog
trakta turbopumpe.

71
Primjena EFD koncepta

Dakle, kod ovakvih analiza u prvom planu je sâmo radno kolo pumpe i one mogu pomoći
inženjerima da proučavaju mnoge od problema koji su javljaju kod rotirajućih komponenti. Zbog
toga je ovaj tip analiza iskorišten da bi se procijenio uticaj odstupanja u geometriji radnog kola
na rezultate numeričkih analiza.

Kada se govori o odstupanju geometrije, tu se prvenstveno misli na eventualne razlike koje

se pojavljuju između idealnog CAD modela radnog kola i realnog CAD modela radnog kola. Ovdje
je neophodno objasniti šta se krije iza pojmova idealni i realni CAD model. Idealnim CAD
modelom u ovom radu se smatra CAD model nastao u procesu dizajniranja radnog kola od
strane razvojnog inženjera. U našem slučaju, idealni CAD model je kreiran na osnovu tehničke
dokumentacije koju je ustupio proizvođač automobilske turbopumpe koja se koristi u sistemima
hlađenja automobilskih motora. Realni CAD model je model koji je nastao metodom reverznog
inženjeringa, upotrebom izrađenog radnog kola i savremenih sredstava za mjerenje dimenzija.

5.2.1 Kreiranje idealnog CAD modela radnog kola

Na slici 5.4 dat je radionički crtež radnog kola izabrane automobilske turbopumpe iz
proizvodnog programa pomenute kompanije.

Slika 5.4 Radionički crtež radnog kola izabrane automobilske turbopumpe

72
Primjena EFD koncepta

Radi se o poluotvorenom kolu, bez prednjeg vijenca, vanjskog promjera Ø107 mm, s
prednjom izvodnicom u obliku pravca, nagetom pod uglom od 15° u odnosu na okomicu na osu
obrtanja. Kolo je izvedeno s devet cilindričnih kružno-lučnih lopatica. Na osnovu radioničkog
crteža modeliran je 3D CAD model u SolidWorksu (slika 5.5).

Slika 5.5 ”Idealni” 3D CAD model radnog kola

Slika 5.6 Prilagođeni 3D CAD model radnog kola

73
Primjena EFD koncepta

U fazi pripreme 3D CAD modela za CFD/EFD analize, dorađen je model, pri čemu je
zatvoren središnji otvor na glavčini radnog kola i dodan uvodnik u obliku obrnutog lijevka, u
svrhu ravnomjernije raspodjele fluida pri ulasku u radno kolo (slika 5.6).

Za potrebe analize modelirano je kućište kružnog oblika koje obezbjeđuje ulaz fluida u
radno kolo kroz stacionarni aksijalni ulaz promjera Ø58 mm. Nakon izlaza iz radnog kola, fluid
ulazi u stacionarni radijalni difuzor promjera Ø300 mm. U kućište je ubačeno radno kolo, kao što
je to prikazano na slici 5.7. Na slici je dat djelimični presjek modela da bi se vidjelo radno kolo.
Otvor na ulazu fluida u pumpu je zatvoren poklopcem, jer Flow Simulation zahtjeva da
unutrašnja zapremina koju ispunjava fluid bude zatvorena.

Slika 5.7 Sklop kružnog kućišta pumpe i radnog kola

Ovdje se mora naglasiti da su istraživanja, prikazana u ovom dijelu rada, bazirana na

realizaciji kvalitativnih analiza strujanja u radnom kolu turbopumpe, koje su provedene kroz
primjenu reduciranog numeričkog modela protočnog trakta pomenute turbopumpe.

5.2.2 Pre-procesiranje u SW Flow Simulation

U drugom poglavlju su navedene aktivnosti koje se provode u ovoj fazi primjene CFD/EFD
analiza u procesu razvoja novih i poboljšanja postojećih proizvoda. Flow Simulation ima
”wizard-based” interfejs koji inženjera vodi kroz postupak za definisanje osnovnih postavki
analize. Taj postupak se sastoji iz sljedećih koraka:

74
Primjena EFD koncepta

• Izbor konfiguracije modela koja se želi analizirati. Flow Simulation omogućava tzv.
konfiguracijski bazirane analize strujanja fluida, povezane s odgovarajućim konfiguracijama
sklopova modeliranim u SolidWorksu, i na taj način obezbjeđuje široku paletu ”šta-ako”
scenarija. Svaka analiza strujanja ili kreira novu konfiguraciju ili se veže za postojeću
konfiguraciju sklopa modeliranog u SolidWorksu;
• Izbor sistema jedinica u kojem će se unositi vrijednosti ulaznih parametara i prikazivati
vrijednosti parametara čija se vrijednost određuje. Moguće je izabrati standardne sisteme
jedinica ili kreirati sopstveni sistem;
• Izbor tipa analize. U našem slučaju, izabrana je unutrašnja analiza, jer se posmatra strujanje
fluida unutar pumpe. U ovom koraku se inženjer susreće s još dosta izbora. U našem slučaju,
pošto se posmatra samo strujanje u radnom kolu, izabran je pristup s upotrebom jednog
rotirajućeg koordinatnog sistema (engl. Global /Single/ Rotating Reference Frame) i podešen
broj obrtaja radnog kola. Pošto se ne razmatra prenos toplote, nije uključena ova opcija, koja
je također dostupna u ovom koraku;
• Izbor radnog fluida. Program sadrži bazu najčešće korištenih fluida, iz koje se može izabrati
željeni fluid. U našem slučaju, radi se o vodi. Pored toga, moguće je dodavati nove fluide,
ukoliko se oni ne nalaze u bazi;
• Izbor rezolucije rezultata. Moguće je izabrati željenu rezoluciju rezultata, na skali od jedan do
osam. Što je ovaj broj viši, to je u principu mreža kvalitetnija i dobiveni rezultati tačniji. Ali,
to istovremeno povećava CPU vrijeme i računarske resurse potrebne za izvođenje simulacija.

Na osnovu gore izabranih vrijednosti i geometrije SolidWorks modela, Flow Simulation

automatski prepoznaje zapreminu ispunjenu fluidom i na osnovu nje računsku domenu koja
predstavlja ”kutiju” ograničenu ravninama paralelnim sa osnovnim ravninama (slika 5.8).

Definisanje graničnih uslova je naredni korak u pripremi modela za simulaciju. Uspješna

primjena pristupa sa rotirajućim koordinatnim sistemom i dobijanje pouzdanih rezultata,
zahtjeva ispunjavanje sljedeća dva uslova:

• ulazno polje tečenja na granicama rotirajuće oblasti mora biti osno-simetrično u odnosu na
osu rotacije i
• izlazno polje tečenja na granicama rotirajuće oblasti mora biti u što je god moguće većoj
mjeri osno-simetrično u odnosu na osu rotacije.

Na osnovu ova dva zahtjeva je i kreirano kružno kućište potrebno za izvođenje predmetne
analize. Granice rotirajuće oblasti, kod primijenjenog principa s jednim rotirajućim
koordinatnim sistemom, su vanjske granice domene računanja.

75
Primjena EFD koncepta

Na ulazu u uvodnik je definisan granični uslov u vidu protoka kroz kružnu graničnu
površinu u jedinici vremena, dok je za prstenastu izlaznu površinu primjenjen granični uslov
pritisak okoline (101.325 Pa).

U okviru definisanja graničnih uslova potrebno je naznačiti koje komponente u oblasti

referentnog rotirajućeg sistema miruju. To se postiže primjenom graničnog uslova mirovanja na
površine komponenti koje su nepokretne.

Slika 5.8 Model pumpe s kružnim kućištem i ”idealnim” radnim kolom spreman za analizu

Flow Simulation u početku svaki problem stacionarnog tečenja posmatra kao vremenski
zavisan problem. Solver vrši izračune s interno određenim vremenskim korakom u potrazi za
vremenski nezavisnim poljem strujanja, te je neophodno, u svrhu zaustavljanja računanja,
definisati kriterije na osnovu kojih solver odlučuje da je stacionarno polje postignuto.

Iako Flow Simulation sadrži ugrađene kriterije za prekid procesa proračuna, ipak je
najbolje da se za svaki projekat definišu sopstveni kriteriji koji se nazivaju Goals ili, u slobodnom
prijevodu, ciljevi. Ciljevi se definišu kao fizički parametri od interesa, te se njihova
konvergencija, s inženjerske tačke gledanja, može prihvatiti kao kriterij za dobijanje vremenski
nezavisnog rješenja. Treba, ipak, naglasiti da je konvergencija definisanih ciljeva samo jedan od
uslova za završetak proračuna.

76
Primjena EFD koncepta

Na osnovu gore iznesenog, zadnji korak u okviru pripreme modela za analizu je

definisanje parametara od interesa koji su potrebni za određivanje performansi radnog kola. U
konkretnom slučaju, kao ciljevi simulacije su definisani statički pritisci na ulazu i izlazu iz radnog
kola (neophodni za određivanje razlike pritisaka ∆p, odnosno napora pumpe) i moment na
lopaticama kola u odnosu na osu obrtanja. Navedeni podaci su potrebni da bi se odredio stepen
iskorištenja kola.

Kada se vrijednost parametra od interesa želi odrediti u zonama koje se ne nalaze na

površinama postojećih komponenti sklopa koji se analizira, potrebno je ubaciti dodatne
komponente. Konkretno, u našem slučaju, površina, na koju se primjenjuje Goal statičkog
pritiska na izlazu iz radnog kola, se nalazi na mjernom prstenu koji je ubačen u sklop jedino iz
tog razloga (unutrašnja površina žutog prstena na slici 5.8). Pri tome je važno naglasiti da se
pomenuti mjerni prsten mora isključiti iz analize, da ga solver ne bi tretirao kao prepreku.

Kada su završene sve navedene faze pre-procesiranja, pokreće se solver koji automatski
generiše mrežu i rješava sisteme jednačina koji su opisani u četvrtom poglavlju.

5.2.3 Analiza dobivenih rezultata

Ranije je navedeno da Flow Simulation omogućava jednostavno provođenje onoliko ”šta-ako”

studija strujanja fluida kroz radno kolo koliko je potrebno da se, nakon analize dobivenih
rezultata (i po potrebi redizajna radnog kola), izabere najbolji dizajn radnog kola koji
obezbjeđuje tražene performanse pumpe.

U našem slučaju provedeno je pet analiza, s pet različitih zapreminskih protoka na ulazu u
pumpu. U svim analizama broj obrtaja radnog kola je bio isti i iznosio je 3.000 o/min (prosječni
broj obrtaja automobilske turbopumpe). U tabeli 5.1 dat je tabelarni prikaz rezultata provedenih
simulacija. U prva tri reda su date vrijednosti parametara dobivenih numeričkim analizama, dok
su u zadnja dva reda vrijednosti dobivene na osnovu njih, uz upotrebu odgovarajućih izraza.

Tabela 5.1 Pregled rezultata numeričkih analiza strujanja fluida kroz ”idealni” CAD model

Jedinica Studija I Studija II Studija III Studija IV Studija V

Parametar
mjere 100 [l/min] 120 [l/min] 160 [l/min] 200 [l/min] 250 [l/min]

Statički pritisak na ulazu [Pa] -1270,70626 80,55493 2740,12215 5556,78737 10189,95343

Statički pritisak na izlazu [Pa] 97786,56834 97335,69783 96288,04616 95417,53948 94747,45496

Moment na kolu [N*m] 1,59784 1,72713 1,98183 2,21284 2,43628

Zapreminski protok [m3/s] 0,00167 0,00200 0,00267 0,00333 0,00417

Promjena pritiska [Pa] 99757,27460 97255,14291 93547,92401 89860,75211 84557,50153

Stepen iskorištenja [-] 0,33121 0,35848 0,40067 0,43087 0,46032

77
Primjena EFD koncepta

Radne krive (slika 5.9) pokazuju zavisnost promjene pritiska i stepena iskorištenja od
zapreminskog protoka. Karakter dobivenih radnih karakteristika je očekivan, razlika statičkih
pritisaka na potisnoj i usisnoj strani se smanjuje sa povećanjem protoka, dok stepen iskorištenja
raste.

100000 0,50
98000 0,45
Promjena pritiska, ∆p [Pa]

0,40
96000
0,35

Stepen iskorištenja, η
94000 0,30
92000 0,25
90000 0,20
Promjena pritiska 0,15
88000
Stepen iskorištenja 0,10
86000 0,05
84000 0,00
100 125 150 175 200 225 250
Zapreminski protok, Q [l/min]

Slika 5.9 Radne krive pumpe s kružnim kućištem i ”idealnim” radnim kolom

Na slikama koje slijede prikazane su vrijednosti pritiska i brzine u osnovnim ravninama.

Slika 5.10 Raspored pritiska u karakterističnim ravninama

78
Primjena EFD koncepta

Slika 5.11 Raspored brzine u karakterističnim ravninama

Slika 5.12 Trajektorije strujanja radnog fluida

79
Primjena EFD koncepta

5.3 EFD analize strujanja fluida u ”realnom” CAD modelu radnog kola

Jedan od ulaznih parametara koji utiču na rezultate numeričkih simulacija jeste i tačnost CAD
modela koji se koristi kao polazna osnova za analizu. Odstupanja koja se javljaju između
vrijednosti dobivenih numeričkim simulacijama i vrijednosti određenih eksperimentalnim
putem se uglavnom pripisuju nemogućnosti vjernog ”preslikavanja” stvarnog svijeta u virtualni.
Da bi se dobio CAD model koji kvalitetno opisuje stvarnu (realnu) geometriju objekta koji se
analizira, potrebno je koristiti se savremenim metodama/sredstvima za mjerenja dimenzija, kao
što su 3D koordinatne mjerne mašine (CMM), 3D skeneri i digitalizatori. Kako svaka od tih
metoda u sebi sadrži i određenu grešku mjerenja, javlja se potreba da se utvrdi koliko te greške
utiču na rezultate numeričkih analiza.

Odstupanja idealnog CAD modela od modela dobivenog jednom od navedeni metoda

reverznog inženjeringa, mogu se podijeliti u dvije grupe, prema uzroku njihovog nastanka:

• odstupanja izazvana samim procesom izrade i

• odstupanja uzrokovana greškama mjerenja izrađenog dijela.

Odstupanja (može se koristiti i termin greške) koje su uzrokovane samim procesom izrade
nekog dijela mogu podijeliti u dvije skupine [5]:

• statičke greške, koje su direktno povezane sa netačnošću alata i

• dinamičke greške, koje su posljedica dinamike samog proizvodnog procesa (deformacija
alata, termička deformacija itd.).

U [5] je definisana metodika utvrđivanja i otklanjanja tih grešaka. U ovom radu u prvi plan
su stavljene greške koje su nastale prilikom mjerenja dimenzija, odnosno odstupanja izazvana
tim greškama. Prvobitno je bilo planirano da se realni 3D model radnog kola pumpe dobije
pomoću 3D koordinatne mjerne mašine. Međutim, hrapavost površine i razlike u obliku svake od
devet cilindričnih lopatica (nastale vjerovatno prilikom izrade kalupa za livenje radnog kola)
dovelo je do toga da se odustalo od tog pristupa. Zbog toga se do virtualnog modela izrađenog
radnog kola došlo uz upotrebu 3D skenera ZScannerTM700 proizvođača ZCorporation iz USA.
Maksimalna tačnost ovog 3D skenera iznosi 0,050 mm.

5.3.1 Kreiranje CAD modela izrađenog radnog kola metodom reverznog

inženjeringa

Postupak izrade CAD modela na osnovu izrađenog radnog kola može se, ukratko, predstaviti
kroz sljedeće korake:

80
Primjena EFD koncepta

• priprema radnog kola za postupak skeniranja (lijepljenje pozicionih markica na samo radno
kolo i podlogu na kojoj se radno kolo nalazi, što se vidi na slici 5.13),

Slika 5.13 Radno kolo pripremljeno za skeniranje

• sam postupak skeniranja, koji se u ovom slučaju sastojao od skeniranja radnog kola iz više
pokušaja jer se, zbog velikog broja detalja, radno kolo nije moglo ”odskenirati” odjednom a
da se pri tome zadovolji zahtijevana tačnost (slika 5.14),

Slika 5.14 Jedan neobrađeni ”sken” radnog kola

81
Primjena EFD koncepta

• spajanje pojedinačnih ”skenova” i obrada dobivenog modela u softveru Geomagic studio, te

dobijanje 3D modela.

Rezultat ovog postupka jeste CAD model prikazan na slici 5.15. Ako se uporede izrađeno
radno kolo (slika 5.13) i njegov ”realni” CAD model, može se konstatovati da je hrapavost bočnih
površina lopatica (koje nisu mašinski obrađene) u znatnoj mjeri zamagljena (zblurana) i da su
površine poprimile oblik narandžine kore. Pored toga, oštre ivice su aproksimirane malim
zaobljenjima.

Slika 5.15 Realni CAD model radnog kola

Ako se uporede dva CAD modela mogu se uočiti određena odstupanja (slika 5.16). Kao što
smo već pomenuli, ova odstupanja su rezultat grešaka u samom procesu izrade radnog kola i
grešaka u procesu mjerenja dimenzija.

Uzroci grešaka, odnosno mjerne nesigurnosti, u procesu mjerenja dimenzija pomoću 3D

skenera mogu se utvrditi nakon detaljne analize samog mjernog procesa. Svi uzroci su detaljno
opisani u [19], gdje je navedeno da su sve greške mjerenja posljedica uticaja slučajnog i
sistematskog karaktera koji proizvode sljedećih pet faktora:

• okolina (temperatura, vlažnost, pritisak, …),

82
Primjena EFD koncepta

• mjerni komad (geometrijske karakteristike, karakteristike materijala, karakteristike

površine, …),
• mjerna metoda (strategija mjerenja, uticaj operatora/metrologa, …),
• mjerni instrument (kamere, izvori svjetlosti, sistem projektovanja, …),
• softver za obradu podataka.

Slika 5.16 Uporedni prikaz ”idealnog” i ”realnog” CAD modela radnog kola

5.3.2 Pre-procesiranje u SW Flow Simulation

U cilju određivanja da li, i u kojoj mjeri, odstupanja geometrije radnog kola utiču na rezultate
simulacija, provedene su numeričke analize strujanja fluida kroz realni model radnog kola. Da bi
se mogli uporediti rezultati numeričkih simulacija sa idealnim i radnim kolom izvršne su
identične izmjene i na ovom CAD modelu, odnosno dodan je uvodnik u obliku lijevka istih
dimenzija kao i u slučaju idealnog radnog kola.

Dobiveni CAD model je ubačen u isto kružno kućište koje je korišteno u prethodnim
analizama. Postavke analize su podešene na identičan način i analize su izvršene za pet različitih
vrijednosti protoka.

83
Primjena EFD koncepta

Slika 5.17 Model pumpe sa kružnim kućištem i ”realnim” radnim kolom spreman za analizu

5.3.3 Analiza dobivenih rezultata

Rezultati dobiveni nakon provedenih pet analiza sa različitim zapreminskim su tabelarno

predstavljeni u tabeli 5.2. U prva tri reda su date vrijednosti parametara dobivenih numeričkim
analizama, dok su u zadnja dva reda vrijednosti dobivene na osnovu njih, uz upotrebu
odgovarajućih izraza. U svim analizama broj obrtaja radnog kola je bio isti i iznosio je 3.000
o/min.

Tabela 5.2 Pregled rezultata numeričkih analiza strujanja fluida kroz ”realni” CAD model

Jedinica Studija I Studija II Studija III Studija IV Studija V

Parametar
mjere 100 [l/min] 120 [l/min] 160 [l/min] 200 [l/min] 250 [l/min]

Statički pritisak na ulazu [Pa] 3872,28497 5712,13959 9173,81105 12988,26386 17987,50360

Statički pritisak na izlazu [Pa] 97641,73997 97359,29595 96583,64805 96026,28026 95164,49694

Moment na kolu [N*m] 1,54461 1,65312 1,86895 2,03765 2,19490

Zapreminski protok [m3/s] 0,00167 0,00200 0,00267 0,00333 0,00417

Promjena pritiska [Pa] 93769,45500 91647,15636 87409,83700 83038,01640 77176,99335

Stepen iskorištenja [-] 0,32206 0,35294 0,39699 0,43239 0,46635

Radne krive (slika 5.18) pokazuju zavisnost promjene pritiska i stepena iskorištenja od
zapreminskog protoka. Karakter dobivenih radnih karakteristika je isti kao i kod pumpe sa
”idealnim” radnim kolom.

84
Primjena EFD koncepta

100000 0,50
0,45
Promjena pritiska, ∆p [Pa] 96000 0,40

Stepen iskorištenja, η
92000 0,35
0,30
88000 0,25
0,20
84000 Promjena pritiska 0,15
80000 Stepen iskorištenja 0,10
0,05
76000 0,00
100 125 150 175 200 225 250
Zapreminski protok, Q [l/min]

Slika 5.18 Radne krive pumpe sa kružnim kućištem i ”realnim” radnim kolom

Na slikama koje slijede prikazane su vrijednosti pritiska i brzine u osnovnim ravninama.

Slika 5.19 Raspored pritiska u karakterističnim ravninama

85
Primjena EFD koncepta

Slika 5.20 Raspored brzina u karakterističnim ravninama

Slika 5.21 Trajektorije strujanja radnog fluida

Na slici 5.22 je dat uporedni prikaz radnih karakteristika pumpi sa dva različita CAD
modela radnog kola. Na osnovu prikazanih dijagrama se može konstatovati da razlika u

86
Primjena EFD koncepta

geometriji skoro pa ne utiče na vrijednost stepena iskorištenja pumpe, dok to nije slučaj kod
promjene, odnosno, razlike statičkih pritisaka.

100000 0,50
0,45
Promjena pritiska, ∆p [Pa]

96000 0,40

Stepen iskorištenja, η
92000 0,35
0,30
88000 0,25
0,20
84000 0,15
Promjena pritiska - idealni CAD model
80000 Promjena pritiska - realni CAD model 0,10
Stepen iskorištenja- idealni CAD model 0,05
Stepen iskorištenja - realni CAD model
76000 0,00
100 125 150 175 200 225 250
Zapreminski protok, Q [l/min]

Slika 5.22 Uporedni prikaz radnih karakteristika pumpi s ”idealnim” i ”realnim” radnim kolom

Odstupanje razlika pritisaka se kreće u rasponu od 6 do 10%. Na osnovu vrijednosti

prikazanih u gornjim tabelama, može se zaključiti da je glavni ”krivac” za uočeno odstupanje
ulazni pritisak, dok je pritisak na izlazu iz kola skoro pa identičan u oba slučaja (odstupanje
manje od 1%).

Ako se kao glavni razlog za odstupanje izračunatih vrijednosti označi razlika u geometriji
radnih kola, postavlja se pitanje koliko na odstupanje rezultata utiču greške u samoj proizvodnji
radnih kola, a koliko greške mjerenja izrađenih radnih kola?

U svrhu dobijanja odgovora na ovo pitanje, provedene su numeričke analize prema

sljedećem obrascu:

• provedene su analize strujanja za pet ”realnih” CAD modela radnog kola dobivenih metodom
reverznog inženjeringa, i
• provedeno je po deset analiza za svaki od tih pet modela.

Razlog zbog čega su provedene numeričke analize na pet različitih ”realnih” CAD modela je
jasan; na taj način je pokušano doći do odgovora koliko se razlikuju rezultati analiza kada su
razlike između CAD modela minimalne, pri čemu su te razlike uzrokovane isključivo greškama
pri mjerenju.

87
Primjena EFD koncepta

Deset identičnih numeričkih analiza za svaki od navedenih pet CAD modela je provedeno
da se odrede odstupanja koja su posljedica grešaka solvera, ne analizirajući konkretne uzročnike
tih grešaka.

U tabeli 5.3. prezentirano je pedeset vrijednosti stepena iskorištenja pumpe dobivenih

pomenutim simulacijama. Vanjski prečnik radnog kola je uzet kao parametar na osnovu kojeg će
se posmatrati razlika između pet različitih CAD modela radnog kola.

Tabela 5.3 Stepen iskorištenja radnog kola

Model I Model II Model III Model IV Model V
Vanjski promjer radnog kola 106,720 mm 106,827 mm 106,934 mm 107,041 mm 107,147 mm

Simulacija broj: 1. 0,39656 0,39677 0,39647 0,39739 0,39753

2. 0,39694 0,39697 0,39680 0,39761 0,39769
3. 0,39700 0,39726 0,39710 0,39768 0,39785
4. 0,39707 0,39730 0,39723 0,39780 0,39793
5. 0,39715 0,39734 0,39730 0,39788 0,39806
6. 0,39728 0,39737 0,39732 0,39813 0,39813
7. 0,39738 0,39738 0,39735 0,39823 0,39814
8. 0,39745 0,39743 0,39740 0,39824 0,39817
9. 0,39750 0,39743 0,39743 0,39828 0,39818
10. 0,39766 0,39785 0,39830 0,39829 0,39833
Srednja vrijednost 0,39720 0,39731 0,39727 0,39795 0,39800
Standardna devijacija 0,0003236 0,0002867 0,0004724 0,0003246 0,0002490
Ukupna srednja vrijednost 0,39755
Standardna devijacija sr. vrijednosti 0,0003961
Ukupna standardna devijacija 0,0004839

Grafički prikaz dobivenih vrijednosti je prikazan na slici 5.23. Može se uočiti da je

standardna devijacija svih dobivenih vrijednosti u rangu sa pojedinačnim standardnim
devijacijama, odnosno da su razlike u vrijednostima dobivenim prilikom deset identičnih
numeričkih simulacija približno jednake rasipanju rezultata uslijed razlike u geometriji radnog
kola.

Na osnovu prikazanog se može zaključiti da ovako male razlike u geometriji nemaju veliki
uticaj na rezultate numeričkih simulacija, odnosno, da se prilikom upotrebe EFD analiza u
fazama razvoja proizvoda, ne mora zahtijevati upotreba opreme visoke tačnosti za mjerenje
dimenzija.

88
Primjena EFD koncepta

Samim tim, može se zaključiti da greške mjerenja korištene mjerne opreme, kao jedan od
uzroka razlika u geometriji između ”idealnog” i ”realnog” CAD modela, ne utiču na rezultate
numeričkih simulacija u tolikoj mjeri da bi to moglo dovesti do donošenja pogrešnih zaključaka
u vezi sa performansama analiziranog radnog kola.

0,39850

0,39800
Stepen iskorištenja, η

0,39750

0,39700

0,39650
Srednje vrijednosti
Srednja vrijednost srednjih vrijednosti
0,39600
Model I Model II Model III Model IV Model V

Slika 5.23 Grafički prikaz vrijednosti stepena iskorištenja radnog kola

5.4 EFD analize strujanja fluida od ulaza do izlaza centrifugalne pumpe

Do sada je vršena analiza strujanja fluida isključivo u radnom kolu pumpe, ne razmatrajući uticaj
geometrije preostalih dijelova pumpe na tok fluida. Međutim, ukoliko se žele odrediti
performanse cijele pumpe, moraju se u numeričke proračune uključiti svi dijelovi pumpe.

U našem slučaju, pumpa se pored radnog kola sastoji još i od kolektora/uvodnika i

spiralnog kućišta, odnosno spirale (slika 5.24).

89
Primjena EFD koncepta

Slika 5.24 Slika analizirane automobilske centrifugalne turbopumpe

Jedna od specifičnosti automobilskih turbopumpi je postojanje dva ulazna otvora.

Ohlađena voda iz hladnjaka se, u periodu normalnog rada zagrijanog motora, uvodi kroz prvi
otvor, dok je drugi u funkciji u periodu zagrijavanja motora, kada se voda s temperaturom nižom
od radne usmjerava pored hladnjaka direktno u pumpu.

Pri projektovanju turbopumpi se teži ostvarivanju strujanja u dovodnom dijelu pumpe

malom brzinom, sa što ravnomjernijim rasporedom brzine (bez rotacionih komponenti brzine),
sem ako je predviđeno dovođenje s ulaznim vrtlogom. Ovim se gubici uslijed trenja svode na
najmanju moguću mjeru, čime se stvaraju uslovi za povoljan rad kola s visokim stepenom
korisnosti, uz smanjenu opasnost od kavitacije.

Kao što je ranije navedeno, u spiralnom kućištu pumpe se skuplja sav radni fluid koji izlazi
iz radnog kola i usmjerava ka potrošaču (u našem slučaju, prema motoru automobila). Pored
toga, u spirali se vrši transformacija kinetičke energije radnog fluida u pritisnu energiju.

Da bi se izvršila analiza strujanja radnog fluida od ulaza u pumpu do izlaza iz nje, potrebno
je izraditi CAD modele preostalih dijelova razmatrane pumpe.

5.4.1 Kreiranje CAD modela kolektora/uvodnika i spirale centrifugalne pumpe

Za izradu potrebnih CAD modela iskorišteni su postojeći CAD modeli prostora koji ispunjava
fluid u kolektoru/uvodniku i spirali razmatrane centrifugalne pumpe. Pomenuti modeli su
korišteni prilikom numeričkih analiza provedenih u radu [2] iz 2002. godine. Iz ranije
pomenutih razloga, u tom radu su korišteni CAD modeli prostora koji ispunjava fluid, a ne sami

90
Primjena EFD koncepta

modeli konkretnih dijelova centrifugalne turbopumpe. Na slikama 5.25 i 5.26 prikazani su

postojeći CAD modeli fluida.

CAD model protočnog trakta razmatrane pumpe je kreiran na taj način što su postojeći
CAD modeli spojeni u jedan, koji je nakon toga ”oduzet” od jednostavnog CAD modela
zarubljenog paralelopipeda (slika 5.27). Ovako dobiveni CAD model protočnog trakta pumpe se
mogao iskoristiti za numeričke analize strujanja fluida kroz cijelu pumpu iz razloga što se pri
analizama nije uzimala u obzir interakcija između fluida i solida, te se nisu uzimali u razmatranje
procesi prenosa toplote.

Također, pri analizama se posmatralo strujanje fluida kroz centrifugalnu pumpu u slučaju
kada fluid u pumpu dolazi iz pravca hladnjaka, odnosno, u periodu normalnog rada zagrijanog
motora.

Slika 5.25 CAD model fluida koji ispunjava spiralu razmatrane pumpe

91
Primjena EFD koncepta

Slika 5.26 CAD model fluida koji ispunjava kolektor/uvodnik razmatrane pumpe

Slika 5.27 CAD model protočnog trakta centrifugalne turbopumpe

5.4.2 Pre-procesiranje u SW Flow Simulation

Geometrija kolektora/uvodnika i spirale ne omogućava primjenu koncepta sa jednim rotirajućim

koordinatnim sistemom. Razlog nemogućnosti primjene ovog, u gornjem tekstu opisanog,

92
Primjena EFD koncepta

principa leži u činjenici da ne rotirajuće komponente analizirane pumpe nisu osno-simetrične u

odnosu na osu rotacije radnog kola.

Zbog toga je ovdje primjenjen koncept lokalnih regiona rotacije (engl. Local Regions of
rotation) koji omogućavaju definisanje jednog ili više lokalnih rotirajućih koordinatnih sistema.
Svi dijelovi i komponente modela koji se analizira, a koji su obuhvaćeni lokalnim regionom
rotacije, rotiraju zajedno sa njim.

Ponovimo još jednom da uspješna primjena pristupa s rotirajućim koordinatnim sistemom

i dobijanje pouzdanih rezultata, zahtjeva ispunjavanje sljedeća dva uslova:

• ulazno polje tečenja na granicama rotirajućeg regiona mora biti osno-simetrično u odnosu na
osu rotacije i
• izlazno polje tečenja na granicama rotirajućeg regiona mora biti u što je god moguće većoj
mjeri osno-simetrično u odnosu na osu rotacije.

Vodeći se ovim zahtjevima, definisan je lokalni rotirajući region (zeleni disk na slici 5.28) i
”ubačen” u CAD model protočnog trakta pumpe, zajedno sa radnim kolom.

Slika 5.28 Lokalni rotirajući region i radno kolo

U skladu s primjenjenim pristupom, rotirajuća komponenta (radijalno kolo) je okružena sa

osno-simetričnim rotirajućim regionom, koji ima svoj koordinatni sistem koji rotira zajedno sa

93
Primjena EFD koncepta

rotirajućom komponentom. U svrhu povezivanja rješenja dobivenih u rotirajućem regionu sa

rješenjima dobivenim u dijelu računske domene koja ne rotira, automatski se postavljaju
specijalni interni granični uslovi na ”fluidnim” granicama rotirajućeg regiona. Granice
rotirajućeg regiona se dijele na prstenove jednake širine kao što je to prikazano na slici 5.29.
Tada su vrijednosti parametara protoka koji se posmatraju kao granični uslovi od susjednih
fluidnih regija jednake njihovoj prosječnoj vrijednosti po obodu na svakom od ovih prstenova.

Slika 5.29 Dijeljenje granica rotirajućeg regiona u prstenove

Na ulazu u uvodnik je definisan granični uslov u vidu količine radnog fluida koji polazi
kroz graničnu površinu u jedinici vremena, dok je na izlaznu površinu primjenjen granični uslov
u vidu pritiska. Vrijednosti navedenih parametara su definisane vrijednostima koje su dobivene
eksperimentalnim putem prilikom ispitivanja predmetne pumpe na opitnom stolu proizvođača
(tabela 5.5).

94
Primjena EFD koncepta

Slika 5.30 Model cijele pumpe spreman za analizu

U okviru definisanja graničnih uslova potrebno je definisati koje komponente u oblasti

referentnog rotirajućeg sistema miruju. To se postiže primjenom graničnog uslova mirovanja na
površine komponenti koje miruju. Pri tome je ispunjen uslov koji zahtjeva da sve ne rotirajuće
komponente u okviru lokalne rotirajuće oblasti moraju biti osno-simetrične u odnosu na osu
rotacije. Otvor na kolektoru/uvodniku od strane motora je zatvoren i na njemu nije primjenjen
ni jedan granični uslov (slika 5.30), jer se analizira situacija kada fluid u pumpu dolazi iz pravca
hladnjaka.

Zadnji korak u okviru pripreme modela za analizu jeste definisanje parametara od interesa
koji su nam potrebni za određivanje performansi centrifugalne pumpe. U konkretno našem
slučaju, kao ciljevi simulacije su definisani statički pritisci na ulazu i izlazu iz pumpe (neophodni
za određivanje pada pritiska) i moment na lopaticama kola u odnosu osu obrtanja. Navedeni
podaci su potrebni da bi se odredio stepen iskorištenja centrifugalne pumpe.

5.4.3 Analiza dobivenih rezultata

Provedeno je pet analiza, sa pet različitih zapreminskih protoka na ulazu u pumpu. U svim
analizama broj obrtaja radnog kola je bio isti i iznosio je 3.000 o/min. U tabeli 5.4 dat je prikaz
rezultata provedenih simulacija. Vrijednosti u prva tri reda predstavljaju vrijednosti parametara

95
Primjena EFD koncepta

dobivenih numeričkim analizama, dok su u zadnja dva reda vrijednosti dobivene na osnovu njih,
uz upotrebu odgovarajućih izraza.

Tabela 5.4 Pregled rezultata numeričkih analiza strujanja fluida kroz cijelu centrifugalnu pumpu

Jedinica Studija I Studija II Studija III Studija IV Studija V

Parametar
mjere 100 [l/min] 120 [l/min] 160 [l/min] 200 [l/min] 250 [l/min]

Statički pritisak na ulazu [Pa] -5.854,932 -6.364,307 -4.524,014 -8.422,607 -12.237,464

Statički pritisak na izlazu [Pa] 111.929,145 107.997,340 101.991,902 90629,178 77331,816

Moment na kolu [N*m] 1,87007 1,92561 1,99251 2,09782 2,32380

Zapreminski protok [m3/s] 0,00167 0,00200 0,00267 0,00333 0,00417

Promjena pritiska [Pa] 117.784,077 114.361,647 105.849,304 99.051,785 89.569,280

Stepen iskorištenja [-] 0,33414 0,41470 0,45093 0,50098 0,51121

Radne krive (slika 5.31) pokazuju zavisnost promjene pritiska i stepena iskorištenja od
zapreminskog protoka. Karakter dobivenih radnih karakteristika je očekivan, razlika statičkih
pritisaka na potisnoj i usisnoj strani se smanjuje sa povećanjem protoka, i veća je nego kod
analizirane pumpe bez spirale. Nagib krive pritiska je nešto manji. Stepen iskorištenja pumpe je
veći nego kod pumpe sa kružnim kućištem, što je bilo i za očekivati.

120000 0,60

0,50
Promjena pritiska, ∆p [Pa]

110000

Stepen iskorištenja, η
0,40
100000
0,30
90000
Promjena pritiska 0,20
Stepen iskorištenja
80000
0,10

70000 0,00
100 125 150 175 200 225 250
Zapreminski protok, Q [l/min]

Slika 5.31 Radne krive analizirane centrifugalne pumpe

Na slikama 5.32 do 5.36 dati su uporedni prikazi rasporeda brzine i pritiska u

ortogonalnim presjecima analizirane turbopumpe, na različitoj udaljenosti od osnove diska
radnog kola, odnosno od dna međulopatičnih kanala, kako je to navedeno u nazivima ovih
prikaza.

96
Primjena EFD koncepta

a)

b)

Slika 5.32 Raspored pritiska i brzine u sprovodnim međulopatičnim kanalima (ortogonalni

presjek 11 mm od dna kanala) analizirane turbopumpe

a) raspored pritiska, b) raspored brzine

97
Primjena EFD koncepta

a)

b)

Slika 5.33 Raspored pritiska i brzine u sprovodnim međulopatičnim kanalima (ortogonalni

presjek 14 mm od dna kanala) analizirane turbopumpe

a) raspored pritiska, b) raspored brzine

98
Primjena EFD koncepta

a)

b)

Slika 5.34 Raspored pritiska i brzine u sprovodnim međulopatičnim kanalima (ortogonalni

presjek 24 mm od dna kanala) analizirane turbopumpe

a) raspored pritiska, b) raspored brzine

99
Primjena EFD koncepta

a)

b)

Slika 5.35 Raspored pritiska i brzine u sprovodnim međulopatičnim kanalima (ortogonalni

presjek 34 mm od dna kanala) analizirane turbopumpe

a) raspored pritiska, b) raspored brzine

100
Primjena EFD koncepta

a)

b)

Slika 5.36 Raspored pritiska i brzine u sprovodnim međulopatičnim kanalima (ortogonalni

presjek 39 mm od dna kanala) analizirane turbopumpe

a) raspored pritiska, b) raspored brzine

101
Primjena EFD koncepta

Slika 5.37 Trajektorije strujanja radnog fluida kroz centrifugalnu turbopumpu

5.5 Uporedni prikaz rezultata EFD analiza i eksperimentalnih rezultata

Rezultati dobiveni numeričkim simulacijama strujanja fluida su upoređeni sa eksperimentalnim

rezultatima dobivenim na opitnom stolu proizvođača analizirane automobilske centrifugalne
pumpe. Eksperimentalni rezultati su preuzeti iz [2].

Tabela 5.5 Rezultati dobiveni na opitnom stolu proizvođača analizirane turbopumpe

Jedinica Studija I Studija II Studija III Studija IV Studija V

Parametar
mjere 100 [l/min] 120 [l/min] 160 [l/min] 200 [l/min] 250 [l/min]
Statički pritisak na ulazu
[Pa] 3.066,414 2.933,092 2.666,447 2.666,447 1.866,513
- opitni sto
Statički pritisak na izlazu
[Pa] 111.990,789 107.991,118 101.325,000 90.659,211 77.326,974
- opitni sto
Promjena pritiska
[Pa] 108.924,375 105.058,026 98.658,553 87.992,763 75.460,461
- opitni sto
Promjena pritiska – opitni
[Pa] 115.777,641 111.911,292 105.511,819 94.846,029 82.313,727
sto, korigovana vrijednost
Promjena pritiska - model [Pa] 117.784,077 114.361,647 105.849,304 99.051,785 89.569,280

O uspješnosti upotrebe korištenog EFD softvera u fazi razvoja automobilskih turbopumpi

najbolje svjedoče uporedne Q-Δp krive analizirane automobilske turbopumpe i njenog
numeričkog modela, date na slici 5.38.

102
Primjena EFD koncepta

120000

Promjena pritiska, ∆p [Pa] 110000

100000
c)
90000

80000 b)
opitni sto
70000 a)
opitni sto - pumpa
model - pumpa
60000

50000
100 125 150 175 200 225 250
Zapreminski protok, Q [l/min]

Slika 5.38 Q-Δp krive izabrane automobilske turbopumpe i njenog numeričkog modela

Kriva a) dobivena je na osnovu rezultata eksperimentalnih ispitivanja na opitnom

postrojenju, na kome su mjesta mjerenja pritiska distancirana od nivoa ispitivane pumpe (na
usisnoj strani mjerno mjesto je 0,5 m ispod, a na potisnoj strani 0,2 m iznad nivoa pumpe), pri
n=3.000 o/min. Kriva b) dobivena je preračunavanjem rezultata eksperimentalnih ispitivanja,
primjenom Bernoullieve jednačine, na nivo pumpe. Pri tome nisu uračunati gubici radnog fluida
na priključnim stezaljkama, koji su znatni, prvenstveno zbog nagle promjene presjeka na ovim
mjestima, što je posebno izraženo na usisnoj strani pumpe. Kriva c) rezultat je numeričkih
proračuna.

Kod numeričkih modela su dobivene veličine promjene pritiska veće za 2 do 8 % u odnosu

na korigovane eksperimentalno dobivene rezultate na opitnom postrojenju. Pri tome, kako je
već napomenuto, nisu uzeti u obzir gubici na priključnim stezaljkama. Za očekivati je da bi se s
uračunavanjem ovih gubitaka, pomenuta razlika dobivenih vrijednosti dodatno smanjila.

Prikazani rezultati potvrđuju da se proračun i dizajn turbopumpi može uspješno provoditi

primjenom EFD analiza. Analiziranjem dobivenih rezultata i rezultata objavljenim u [35] i [29]
pokazana je primjenjivost EFD koncepta kao alata za analizu i proračun automobilskih
turbopumpi, kako za modele s reduciranim numeričkim modelom protočnog trakta razmatranih
pumpi, tako i za numeričke modele cijelog protočnog trakta istih. U [35] proveden je i
dokumentovan postupak validacije na primjeru strujanja fluida kroz radno kolo pumpe.
Rezultati dobiveni numeričkim simulacijama su upoređeni sa eksperimentalnim rezultatima

103
Primjena EFD koncepta

objavljenim u [29]. Dobiveni rezultati se mogu smatrati pouzdanim jer su postavke numeričke
simulacije (CAD model, granični i početni uslovi) definisani na osnovu postavke
eksperimentalnih istraživanja provedenih u [29].

Pri tome je potrebno naglasiti da se do ovakvog zaključka došlo nakon provedenih

numeričkih simulacija kod kojih se nije mijenjao broj obrtaja radnog kola (3.000 o/min). Iako se,
na osnovu dosadašnjeg iskustva, može očekivati da su, i pri drugim brojevima obrtaja radnog
kola, eksperimentalni rezultati i rezultati numeričkih simulacija približno jednaki, potrebno je
provesti dodatne numeričke analize da bi se to i potvrdilo.

104